Osim primarne proizvodnje elektri?ne energije, svijetla budu?nost hidroelektrana mogla bi se o?itovati i kroz potporu akumulacijskih i posebno pumpno-akumulacijskih (reverzibilnih) hidroelektrana ostalim obnovljivim izvorima energije, najvi�e energiji vjetra i Sunca. Akumulacijske i reverzibilne hidroelektrane imaju mogu?nost spremanja energije (pumpanje vode sa razine ni�eg na vi�i potencijal u trenucima kada u sustavu ima vi�ka elektri?ne energije i proizvodnja energije iz akumulacijskih jezera kada je ima manjka, uz brzi odziv na potrebe sustava), te na taj na?in idealno komplementiraju nestalnu (intermitentnu) proizvodnju energije iz vjetroelektrana i solarnih elektrana.

Trenutno u svijetu postoji oko 127 000 MW reverzibilnih hidroelektrana, a o?ekuje se veliki rast tog sektora u sljede?ih par godina � do ?ak 203 000 MW. Takav nagli rast se predvi?a uslijed njihove idealne komplementarnosti s energijom vjetra i Sunca, te njihovog stabilizacijskog utjecaja na elektroenergetsku mre�u, mogu?nosti brzog odziva na iznenadne promjene u sustavu i sukladno tome mogu?nosti pokrivanja vrhova potro�nje elektri?ne energije, tj. najskuplje struje.

Izme?u 20-tak svjetskh projekata koji su u izgradnji, obnovi ili su nedavno u�li u pogon izdvajaju se reverzibilna hidroelektrana Av?e na rijeci So?i u Sloveniji ukupne investicije 122 milijuna eura i snage 185 MW, te reverzibilna hidroelektrana ?apljina na rijeci Trebi�njici, koja se obnavlja, a ?ija je ukupna snaga 420 MW.

U Hrvatskoj je jedina reverzibilna hidroelektrana RHE Velebit snage 276 MW, koja je u pogonu od 1984. godine. Za sada nema planova za instaliranjem novih postrojenja reverzibilnih hidroelektrana, iako bi one bile idelan komplement za iskori�tavanje punog potencijala energije vjetra i sunca koji su posebno prisutni na jadranskoj obali. Istovremeno primjer hidroelektrane Av?e pokazuje da uz pametan odabir lokacije i investiranje cijena tako jedne elektrane po instaliranom megavatu mo�e biti vrlo prihvatljivo rje�enje.