Kori�tenje vode kao izvora energije se�e u daleku povijest, u otprilike 100. godinu prije Krista, kada su Grci i Rimljani po?eli koristiti vodene kota?e koji su se postavljali vertikalno i uzdu� rijeke ili potoka, a koristili su se za mljevenje kukuruza izme?u njegovih zup?anika.

Na slici 1 vidi se kako je takav kota? izgledao u sklopu Rimskog akvadukta.

Slika 1. Vodeni kota? u Noriji (Sirija) (izvor: gmmacdonald.wordpress.com)

Prvi opis takvog vertikalnog vodenog kota?a dao je Vitruvius, in�enjer iz Augustovog doba (31 g. pr. Kr � 14 g. n. Kr.), koji je opisivao sve aspekte Rimskog in�enjerstva. On je opisao podno�ni kota?, ali je i napomenuo da se on ne koristi toliko puno.

Jedan od najimpresivnijih primjera kori�tenja vodenog kota?a iz tog doba bio je u mjestu Barbegal, ju�na Francuska. Tamo je u 4. stolje?u napravljena velika tvornica koja je imala ?ak 16 vodenih kota?a.

U Kini je energija vode bila va�an izvor energije od samih po?etaka razvoja, a po?ela se koristiti negdje u 1. stolje?u. Kineski vodeni kota?i su naj?e�?e bili horizontalni. Kinezi su i nadalje razvijali tehnologiju vodenih kota?a, te su Europljani od njih po?eli preuzimati tehnologiju nakon 13. stolje?a.

U srednjovjekovnoj Europi broj mlinova po?inje ubrzano� rasti nakon 12. stolje?a. U 12. stolje?u se prvi put spominju mlinovi na plimu i oseku i to u Engleskoj i Francuskoj. Cisterijanci (samostanski red) su bili odgovorni za razvoj mlinova u Europi od 11. stolje?a nadalje. Oni su radili umjetne odvojke potoka koji im je onda koristio kao mlin, te kao voda za kupanje i kuhanje, za kovanje itd.

Pri kraju srednjeg vijeka (16. stolje?e) po?eo je intenzivniji razvoj metalurgije, te je bilo potrebno sve dublje kopati da se do?e do sirovina. Time je po?elo kori�tenje vodenih kota?a za ispumpavanje vode iz rudnika, za mrvljenje sirovina i za hla?enje pe?i. Georgius Agricola je u svom djelu De Re Metallica koje je izdano 1556. dao op�iran pregled tada�njih tehnologija, uklju?uju?i vodene kota?e. Vodeni kota?i su se tada po?eli koristiti i u mnoge druge svrhe kao �to je pravljenje papira, mrvljene �e?era, pumpanje vode itd.