Kori�tenje vode kao izvora energije se�e u daleku povijest, u otprilike 100. godinu prije Krista, kada su Grci i Rimljani po?eli koristiti vodene kota?e koji su se postavljali vertikalno i uzdu� rijeke ili potoka, a koristili su se za mljevenje kukuruza izme?u njegovih zup?anika.

Na slici 1 vidi se kako je takav kota? izgledao u sklopu Rimskog akvadukta.

Slika 1. Vodeni kota? u Noriji (Sirija) (izvor: gmmacdonald.wordpress.com)

Prvi opis takvog vertikalnog vodenog kota?a dao je Vitruvius, in�enjer iz Augustovog doba (31 g. pr. Kr � 14 g. n. Kr.), koji je opisivao sve aspekte Rimskog in�enjerstva. On je opisao podno�ni kota?, ali je i napomenuo da se on ne koristi toliko puno.

Jedan od najimpresivnijih primjera kori�tenja vodenog kota?a iz tog doba bio je u mjestu Barbegal, ju�na Francuska. Tamo je u 4. stolje?u napravljena velika tvornica koja je imala ?ak 16 vodenih kota?a.

U Kini je energija vode bila va�an izvor energije od samih po?etaka razvoja, a po?ela se koristiti negdje u 1. stolje?u. Kineski vodeni kota?i su naj?e�?e bili horizontalni. Kinezi su i nadalje razvijali tehnologiju vodenih kota?a, te su Europljani od njih po?eli preuzimati tehnologiju nakon 13. stolje?a.

U srednjovjekovnoj Europi broj mlinova po?inje ubrzano� rasti nakon 12. stolje?a. U 12. stolje?u se prvi put spominju mlinovi na plimu i oseku i to u Engleskoj i Francuskoj. Cisterijanci (samostanski red) su bili odgovorni za razvoj mlinova u Europi od 11. stolje?a nadalje. Oni su radili umjetne odvojke potoka koji im je onda koristio kao mlin, te kao voda za kupanje i kuhanje, za kovanje itd.

Pri kraju srednjeg vijeka (16. stolje?e) po?eo je intenzivniji razvoj metalurgije, te je bilo potrebno sve dublje kopati da se do?e do sirovina. Time je po?elo kori�tenje vodenih kota?a za ispumpavanje vode iz rudnika, za mrvljenje sirovina i za hla?enje pe?i. Georgius Agricola je u svom djelu De Re Metallica koje je izdano 1556. dao op�iran pregled tada�njih tehnologija, uklju?uju?i vodene kota?e. Vodeni kota?i su se tada po?eli koristiti i u mnoge druge svrhe kao �to je pravljenje papira, mrvljene �e?era, pumpanje vode itd.

U 18. stolje?u je postignut daljnji napredak tehnologije vodenog kota?a i to prije svega zakrivljenjem lopatica i smje�tanjem centra kota?a na povr�inu vode. Ti postupci su jo� pove?ali u?inkovitost, te su se mlinovi po?eli koristiti� i za transport �itarica. Krajem 18. stolje?a Francuz Bernard Forest je u svom djelu �Architecture Hydraulique� u ?etiri sveska opisao sve poznate vertikalne i horizontalne strojeve. Mlinovi se i dan danas koriste, ali su izgubili na va�nosti kada je otkrivena vodena turbina u 19. stolje?u.

Sredinom 19. stolje?a, James Francis je zajedno sa Uriahom Boydenom usavr�io Samuel Howdovu turbinu te je tako nastala Francisova turbina koja se i dan danas koristi (najbitnija stavka bilo je zakrivljenje lopatica). Turbine koriste gravitaciju za okretanje kota?a.� Sredinom 1870-tih je James Pelton izumio jo� jednu va�nu turbinu (turbinu slobodnog mlaza, na slici 2).

Slika 2: Peltonova turbina (izvor: inventors.about.com)

Tokom povijesti su se tako?er razvijale i brane koje su kori�tene za izmjenu toka vode ili skupljanje vode. U po?etku su bile gra?ene od kamena i tla, ali u suvremena vremena po?inju se koristiti beton i cigle zbog svog svojstva zadr�avanja vode, tj. nepropusnosti. U po?etku su se brane gradile kao ravne ali s vremenom su postale zakrivljene kako bi se smanjio pritisak vode na branu.

Prva hidroelektrana na svijetu je izgra?ena u gornjoj Bavarskoj 1876. godine i slu�ila je za rasvjetu spilje pokraj dvorca Linderhof. Prva javna hidroelektrana je pak sagra?ena u �vicarskoj 1883. i imala je snagu od 130 kW.

Na podru?ju Sjeverne Amerike 1880. je Michigans Grand Rapids Electric Light & Power Company uspjela upaliti lampe pomo?u vodene turbine koriste?i elektri?nu energiju preko dinama.

1881. grad Niagara Falls dobija javnu rasvjetu putem hidroenergije. 1882. godine je u rad pu�tena prva hidroelektrana i to na rijeci Fox u Appletonu, Wisconsin. Za 4 godine je ve? bilo 45 izgra?enih hidroelektrana u Kanadi i SAD-u. Strelovit uzlet hidroelektrana u tim po?ecima kori�tenja elektri?ne energije najbolje ocrtava ?injenica da ih je 1889. bilo ve? 200 samo na podru?ju sjeverne Amerike.

Na podru?ju Hrvatske kao dio prvog cjelovitog elektroenergetskog sustava je prva proradila HE Krka na rijeci Krki kraj �ibenika i imala je snagu od 600 kW, a izgra?ena je 1895. godine. 1903. je u pogon pu�tena HE Jaruga od 6 MW na rijeci Krki koja je i dan danas u pogonu.

Danas je energija vode u razvijenim zemljama poprili?no dobro iskori�tena, te naj?e�?e nema puno mjesta za dodatno instaliranje nove snage, osim za male hidroelektrane. U razvoju malih hidroeletkrana prednja?i Azija, odnosno Kina, a za njom slijede Europa, Kanada, Australija i Novi Zeland.