1973. sa dolaskom velike naftne krize je pove?ano zanimanje za svim alternativnim oblicima energije uklju?uju?i i energiju valova. Nekoliko vlada je tada sponzoriralo programe za razvoj te tehnologije, posebno u Japanu, Norve�koj i Velikoj Britaniji. Ovi programi su do�ivjeli zna?ajan uspjeh u razvoju tehnologije i njihova postignu?a su bila impresivna, te su u tim zemljama bili postavljeni i razli?iti prototipovi takvih elektrana na energiju valova (na slici dolje se vidi jedna takva elektrana na otoku Toftestallen u Norve�koj). Zbog tih programa su se i mnoga sveu?ili�ta po?ela baviti razvojem takvih projekata u �to su se uklju?ili i neki poznatiji znanstvenici, kao �to su Stephen Salter, Kjell Budal, Johannes Falnes, Michael E. McCormick, David Evans, Michael French, John Newman i Chiang c. Mei. 1979. je u G�teborgu u �vedskoj odr�an i prvi simpozij o kori�tenju energije valova koju je pohodila ve?ina tih stru?njaka.

Tofestallen, Norve�ka � elektrana na valove (izvor: http://www.uni-leipzig.de/)

Padom cijena nafte 1980-ih je ve?ina tih programa ostala bez financiranja tako da je do�lo do zastoja u razvoju daljnjih elektrana, koje unato? mnogo truda nisu postale komercijalno isplative tokom 1970-ih.

Od sredine 1990-ih do�lo je do novog uzleta energije valova, koji uglavnom predvode male in�enjerske tvrtke. Kao rezultat toga, gradi se ve?i broj projekata diljem svijeta i uglavnom su ograni?eni na nekih 2 megavata po projektu. A s obzirom da vi�e nisu sponzorirani od strane vlada, fokusiraju se na ekonomsku isplativost i tehnologiju.

Prva komercijalna elektrana na valove otvorena je 2008. u Portugalu i zove se Aqucadora Wave Park. Na�alost projekt je propao krajem iste godine. Razvijaju se i projekti u �kotskoj, Engleskoj, Australiji i drugim zemljama.