Europska komisija objavila je izvje�?e o napretku Europske unije i dr�ava ?lanica prema dostizanju postavljenih ciljeva za 2020. godinu.

Izvje�?e naslovljeno �Renewable Energy: Progressing towards the 2020 target�, COM(2011) 31 daje pregled trenutnog stanja na podru?ju obnovljivih izvora energije u EU. Podsjetimo se, jo� 2009. EU je donijela Direktivu o �promociji kori�tenja obnovljivih izvora energije 2009/28, koja razra?uje postavljene ciljeve popularno zvane �20-20-20 do 2020.� kojim se �eli pove?ati udio obnovljivih izvora na 20% u ukupnoj bruto potro�nji energije, smanjiti ukupna potro�nja za 20% upotrebom mjera energetske u?inkovitosti i smanjiti emisije CO₂ za 20%. Svaka dr�ava ?lanica obvezala se pripremiti Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije (NREAP) i poslati ga Komisiji do 5.prosinca 2010. godine. �Ovo se izvje�?e o napretku upravo temelji na poslanim NREAP-ima i statisti?kim podacima za 2010. godinu.

Nova Direktiva, za razliku od pro�lih, definira cjelokupno podru?je obnovljivih izvora energije, zna?i ne samo proizvodnju elektri?ne energije, ve? i proizvodnju toplinske energije i sektor biogoriva. Tako?er, zadaje ?vrste ciljeve i odre?uje proces pra?enja ostvarenja tih ciljeva. Takav novi pristup naveo je i dr�ave ?lanice na ozbiljniji pristup tom podru?ju, pa Izvje�?e navodi da je 2009. godine 62% investicija u energetske proizvodne objekte bilo upravo u projekte obnovljivih izvora energije. Projekcije dr�ava ?lanica navode na zaklju?ak da se mo�e o?ekivati zna?ajniji porast aktivnosti na podru?ju obnovljivih izvora. Konkretno, Austrija, Bugarska, ?e�ka, Danska, Njema?ka, Gr?ka, �panjolska, Francuska, Litva, Malta, Nizozemska, Slovenija i �vedska o?ekuju da ?e prema�iti zacrtane ciljeve i omogu?iti dr�avama koje ne mogu dose?i svoje ciljeve kori�tenje mehanizama suradnje, koji su tako?er opisani u Direktivi. Mehanizmi suradnje (cooperation mechanisms) zapravo dozvoljavaju mogu?nost statisti?kog prijenosa �vi�ka� proizvedene energije iz obnovljivih izvora iz dr�ave koja takav �vi�ak� ima u dr�avu koja nema dovoljno obnovljivih izvora i nije dosegla svoje ciljeve. Tako?er, dozvoljava se zajedni?ko ulaganje u projekte obnovljivih izvora, a proizvedena se energija ponovno statisti?ki dijeli na dr�ave koje su sufinancirale projekt.

Iz planova dr�ava ?lanica vidljivo je da se u 2020. godini mo�e o?ekivati udio od 37% obnovljivih izvora energije u ukupnoj potro�nji elektri?ne energije u EU. Takva ekspanzija zahtijeva znatno ubrzanje i modernizaciju elektri?ne mre�e u EU. Elektroenergetski sustavi trebali bi biti me?usobno bolje povezani i fleksibilniji, a o?ekuje se i uvo?enje koncepta �pametnih mre�a� (smart grids). Sve to iziskuje znatne investicije i EU ?e trebati raditi na pronala�enju sredstava za takve zahvate. EU procjenjuje da ?e za realizaciju ciljeva za 2020. biti potrebno vi�e od bilijun (10¹²) eura, od ?ega polovica odlazi na izgradnju novih ili zamjenu starih proizvodnih postrojenja. To zna?i da ?e se dosada�nja godi�nja ulaganja u iznosu od 35 milijardi eura trebati udvostru?iti na 70 milijardi eura. ?ak i izvan EU, vidljiv je zamjetan interes za obnovljive izvore energije. Primjerice u SAD-u i Kini su tako?er uvedene mjere za pove?anje ulaganja u �?iste� tehnologije. To samo pokazuje da se i izvan Europe, obnovljivi izvori energije smatraju obe?avaju?om industrijom za budu?nost koja ?e doprinijeti inovativnosti, energetskoj sigurnosti i smanjenju emisija stakleni?kih plinova.

Dr�ave ?lanice EU trebaju poticati obnovljive izvore energije, ali na efikasan na?in. Potrebno je odabrati najbolje mogu?e mehanizme poticanja za razli?ite vrste tehnologija i stadija u kojima se neka tehnologija nalazi. Mogu?i instrumenti su: poticajne feed-in tarife, bespovratna sredstva, povoljni zajmovi i jamstva, fondovi, premije, zeleni certifikati, fiskalne (porezne) mjere i natje?aji. �Klju? poticaja je dijeljenje pojedinih rizika koji su razli?iti za razli?ite tehnologije. Primjerice, financiranje istra�iva?kih i razvojnih projekata uglavnom se odvija putem bespovratnih sredstava ili subvencija investicije, jer privatni sektor ?esto ne �eli ulagati i neprovjerene tehnologije. Jednom kad tehnologija sazrije, ali jo� nije konkurentna postoje?im tehnologijama, prelazi se na potpore proizvodnji, za koje je klju?no da budu unaprijed definirane, kontinuirane i nipo�to retroaktivne (npr. ukidanje ve? �obe?anih� zakonskih poticaja) kako se ne bi obeshrabrili investitori. Kona?ni cilj je da tehnologija postane i ekonomski konkurentna postoje?im tehnologijama i samo je tada mogu?e ukinuti poticaje. Dakako, va�no je naglasiti da su obnovljivi izvori danas nekonkurentni i zato �to fosilni izvori tako?er primaju znatne poticaje, �to je utvrdila Me?unarodna agencija za energiju (IEA), a koje smo ve? spominjali na na�im stranicama. Svi tro�kovi poticaja trebaju se crpiti od potro�a?a energije, a ne iz dr�avnog prora?una (poreznih obveznika) kako bi se izbjegle tzv. �stop-start� mjere, kojima su prisko?ile neke europske vlade.

Izvje�?e isti?e i potrebu da se projekti obnovljivih izvora energije razvijaju i grade tamo gdje za to ima najvi�e ekonomskog smisla i gdje ne?e negativno djelovati na okoli�. Pritom je nu�no voditi ra?una i o faktorima kao �to su udaljenost od potro�a?a energije, priklju?ak i utjecaj na mre�u, prihva?anje javnosti i stvaranje radnih mjesta. Poticajne mjere ?e trebati biti dodatno prilago?avane s vremenom kako bi se najuspje�nije spojili svi ti faktori i kako ne bi do�lo do distorzije tr�i�ta.

Osim dono�enja regulative, dr�ave, regije i lokalne zajednice moraju ubrzati svoje napore na obrazovanju kadrova, razvoju vje�tina i ja?anju kapaciteta kako bi se projekti i investicije mogli uspje�no realizirati. �Takve aktivnosti nu�ne su radi pojednostavljivanja administrativnih procedura, pove?anja transparentnosti procesa isho?enja dozvola i br�e realizacije projekata. Izvje�?e predla�e i uvo?enje zajedni?kog vlasni�tva projekata s lokalnim zajednicama, gdje bi lokalne zajednice imale vlasni?ki udio u projektu, �to zna?i da bi ili dijelile profit od projekta ili smanjile cijenu elektri?ne energije.

Izvje�?e sna�no zagovara integraciju tr�i�ta, odnosno jedinstveno europsko tr�i�te obnovljivih izvora energije i tzv. pan-europski pristup razvoju obnovljivih izvora. Europska komisija procjenjuje da bi se integracijom u jedinstveno europsko tr�i�te, za razliku od sada�njih dr�avnih, godi�nje moglo u�tedjeti do 10 milijardi eura. Takav pan-europski pristup uklju?uje i sudjelovanje dr�ava ?lanica u projektima offshore vjetroelektrana na europskom sjeveru i na projektima solarne energije na Mediteranu, kao �to su Desertec (http://www.desertec.org/en/)ili Solar Mediterranean Plan (20 GW obnovljivih izvora na ju�noj obali Mediterana).

Zaklju?no, Europska komisija poziva dr�ave ?lanice da:

• implementiraju Nacionalne akcijske planove (NREAP)
• usmjere planiranje infrastrukture u skladu s postoje?om okoli�nom regulativom EU kori�tenjem najboljih praksi
• ubrzaju razvoj elektri?ne mre�e za integraciju �to ve?ih udjela obnovljivih izvora
• razviju mehanizme suradnje i po?nu integrirati obnovljive izvore na zajedni?ko europsko tr�i�te
• osiguraju da ?e regulatorni okvir biti stabilan i siguran za investitore, bez retroaktivnih izmjena.

Ocjena napretka dr�ava ?lanica: