U dana�njem svijetu ulaganja u obnovljive izvore energije su vrlo ?esto ciljana investicija koja izuzetno privla?i privatne i institucionalne investitore. Razloge tome mo�emo tra�iti u po?ecima razvoja elektroenergetskog sektora na samom po?etku 20. stolje?a, koji su bili obilje�eni velikim investicijama u proizvodne i sustave prijenosa elektri?ne energije uz nagli rast cijelog sektora. Nagli razvoj i veliki projekti doveli su do ?injenice da ?itav sektor vrlo ?esto funkcionira u vrlo zatvorenim okvirima dr�avnih ulaganja kroz monopolisti?ke elektroenergetske kompanije.

U suvremenom pristupu razvoju elektroenergetskog sektora takav pristup potrebno je promijeniti iz temelja, a razlozi su novi i u?inkoviti na?ini kori�tenja energije, naglasak na ekonomi?nost i u?inkovitost, strate�ki zna?aj za�tite okoli�a te sve ve?i zna?aj poslovne etike.�Neovisno govorimo li o ?injenici da su fosilna goriva sve skuplja i nedostupnija, novim tehnologijama obnovljivih izvora koji proizvode elektri?nu energiju ili deregulaciji i ukidanju monopola u elektroenergetskom sektoru,�trenutna situacija omogu?ava priljev privatnog kapitala u elektroenergetski sektor i velika ulaganja kojima smo danas svjedoci. Pri tome, potrebno je�fokus ulaganja prebaciti s ve?ih na manje proizvodne projekte, koji ?e se graditi u ve?em broju.

�

Problemi velikih projekata i velikih ulaganja

Promjena percepcije javnosti omogu?ila je obnovljivim izvorima energije da pro?u put od izvora koji su bili prepoznati kao ekolo�ki prihvatljivija alternativa do izvora koji predstavljaju jedini odr�ivi izvor energije za budu?nost i koji su u posljednjih nekoliko godina postali ekonomski konkurentni. U prvotnim fazama razvoja tehnologija obnovljivih izvora energije, ova vrsta projekata dobivala je zna?ajne dr�avne poticaje, a ulaga?i su prije svega bili bogati privatni investitori uz pomo? financijskih institucija. Svi oni prepoznali su model sigurnog dugoro?nog ulaganja koji je pratio doga?anja iz 20. stolje?a. Naime, iako su privatni investitori u�li u taj sektor, veliku ve?inu novih instaliranih elektrana uglavnom grade veliki ulaga?i.

Me?utim, obnovljivi izvori u svojoj osnovi bi trebali biti lokalni izvori energije koji zadovoljavaju lokalne potrebe zajednice. Zbog toga nastaje veliki problem pristupa velikih investitora gdje se zemlji�te u lokalnim zajednicama koristi za izgradnju projekata velikih tr�i�nih igra?a uz minimalnu ili gotovo nikakvu korist za lokalnu zajednicu. Takav pristup u demokratski osvje�tenom dru�tvu dovodi do sna�nog otpora lokalne zajednice, odnosno tzv. NIMBY efekata i pitanja etike.

�

Uvo?enje etike u investicijski model

Pitanje etike u ?itavu pri?u ulazi zbog same prirode obnovljivih izvora energije koji su dio jednog �ireg pokreta: te�nje prema odr�ivom razvoju. Odr�ivi razvoj promovira globalno umre�avanje uz kori�tenje lokalnih resursa za potrebe razvoja i zadovoljavanja suvremenih �ivotnih potreba i standarda. U takvom pristupu krije se vrlo sna�na komponenta etike koja isti?e va�nost iskori�tavanja resursa na na?in na koji ne?e biti nanesena �teta niti susjedima, niti budu?im generacijama. Upravo zato sljede?i veliki korak u razvoju energetike predstavlja model koji podrazumijeva razvoj energetskog sektora temeljenog na lokalnim resursima i ulaganju unutar lokalnih zajednica.

�

Rje�enje se krije u energetskim zadrugama

Zna?ajan korak u smjeru razvoja energetskog sektora na temelju kori�tenja lokalnih resursa i ulaganja u lokalnoj zajednici uspje�no je pokrenut u pojedinim dr�avama svijeta koje su ga razvile do neslu?enih razmjera. Rje�enje koje vodi prema eti?nosti i odr�ivosti u energetskom sektoru su energetske zadruge. U Njema?koj, energetske zadruge u svom vlasni�tvu imaju gotovo 60% svih obnovljivih izvora energije, dok je u Danskoj taj postotak jo� i ve?i. Naravno, otpori u institucijama i velikim korporacijama prema modelu energetskih zadruga su veliki, ali napredak u Njema?koj i Danskoj ukazuju na nezaustavljivost tog procesa. U Njema?koj energetske zadruge svoje ?lanove broje u stotinama tisu?a, a uz proizvodnju energije bave se i distribucijom i opskrbom elektri?ne, ali i toplinske energije, tako da su postale ozbiljna konkurencija velikim vertikalno integriranim energetskim kompanijama.

�

Uklju?enost gra?ana u investicije u energetici

U cjelokupnom modelu energetskog sustava koji se temelji na odr�ivosti nu�na je velika uklju?enost gra?ana u kompletan proces transformacije budu?i da se ?ini da jedino energetske zadruge ?iji su oni ?lanovi uz pomo? obnovljivih izvora energije mogu potpuno izgurati fosilna goriva sa tr�i�ta do sredine ovoga stolje?a. Naime,� upravo su gra?ani nositelji bunta i negativne energije sadr�ane u NIMBY efektu koji sprje?ava razvoj i implementaciju projekata koji su za njih neprihvatljivi. Kroz energetske zadruge ta se negativna energija mo�e okrenuti u pozitivno djelovanje u korist energetskog razvoja zajednice na na?in koji koristi lokalne resurse i lokalnoj zajednici je prihvatljiv.

Bitna stavka je i razvoj ekonomije i ravnomjeran regionalni razvoj koji omogu?ava ekonomsku odr�ivost drugih bitnih gospodarskih grana na bilo kojem podru?ju � razlog tome je relativno ravnomjeran raspored obnovljivih energetskih resursa diljem svijeta. Vrlo bitan faktor je i otvaranje lokalnih, visokokvalitetnih radnih mjesta, ali i osloba?anje novog investicijskog kapitala gra?ana koji trenutno le�i neiskori�ten u bankama. Naime gra?ani u energetskim zadrugama uo?avaju da im ulaganja u obnovljive izvore energije dugoro?no donose ve?u korist nego �tednja u bankama.

Uz sve navedeno kroz zadru�no poduzetni�tvo u energetici aktiviraju se lokalni energetski potencijali, koji podr�avaju druge gospodarske aktivnosti, kao �to su industrijska proizvodnja i poljoprivreda, ali i uslu�ne djelatnosti kao �to je turizam. Pri tome se sprje?ava zaga?ivanje okoli�a u lokalnoj zajednici koja je svjesna da im ni�ta ne mo�e nadomjestiti plodno tlo i ?ist zrak.

�

Grupno financiranje ili crowdfunding

Ekonomska kriza i razvoj interneta su jedan od glavnih razloga razvoja crowdfundinga ili grupnog financiranja u svijetu. Grupno financiranje je na?in financiranja projekata i poduzetni?kih pothvata od strane puno malih ulaga?a, umjesto konvencionalnog financiranja od strane jednog velikog izvora financija, kao �to su poslovne banke i sli?no. Model takvog financiranja se oslanja na djelovanje putem neke od platformi prisutnih na internetu koje potencijalnim ulaga?ima nude priliku da investiraju ili doniraju projekt koji im se svi?a, �to ne mora nu�no biti iz ekonomskih razloga, kao �to je povrat na investiciju. Ljudi koji podupiru projekte uglavnom se poistovje?uju sa njihovom idejom ili ciljem kojeg �ele ostvariti. Platforme za grupno financiranje slu�e kao osnova za financiranje svih vrsta projekata od umjetni?kih, kao �to je snimanje albuma ili organizacije izlo�be, pa sve do tehni?kih poput izrade aplikacija za pametne telefone.

�