EPIA (Europsko udru�enje fotonaponske industrije) je na svojim stranicama objavila studiju u kojoj prikazuje stanje na tr�i�tu fotonapona u 2011., te procjenjuje koliko ?e fotonapona biti instalirano u svijetu u idu?ih pet godina, odnosno do 2016. godine. Podatci iz ove studije su predstavljeni, komentirani i analizirani od strane glavnih igra?a iz FN industrije na 7. EPIA-inom Market Workshopu u Brusselu u o�ujku ove godine. Metodologija kori�tena u izvje�taju se bazira na analizi FN sustava koji su spojeni na mre�u, a detaljnije se opisuje u posebnom dijelu studije.

Solarno fotonaponsko tr�i�te je nastavilo ogroman rast u 2011., ?ak i u sredi�tu financijske i ekonomske krize, ali po�to nijedno tr�i�te ne mo�e dugo imati toliki rast kratkoro?no se o?ekuje vrijeme nesigurnosti na tr�i�tu. Ipak, srednjero?no i dugoro?no se o?ekuje daljnji rast, a rezultati 2011. pokazuju da pri pravim politi?kim uvjetima FN nastavlja prema konkurentnosti na glavnim tr�i�tima, te pomalo postaje jedan od glavnih izvora energije.

Glavna otkri?a za 2011. uklju?uju:

• na mre�u je tokom 2011. spojeno ?ak 29,7 GW fotonaponskih sustava, �to je veliki porast sa 16,8 GW koliko je instalirano u 2010. Fotonapon je postao tre?i najve?i OIE na svijetu nakon hidroelektrana i vjetroelektrana
• U Europi je na mre�u spojeno 21,9 GW FN 2011., a 2010. je spojeno samo 13,4 GW. Europa jo� uvijek dr�i ?ak 75% tr�i�ta
• Italija je bila najve?e tr�i�te za tu godinu, sa 9,3 GW, dok je Njema?ka bila druga sa 7,5 GW, a zajedno su dr�ale ?ak 60% tr�i�ta
• Kina je najve?e tr�i�te izvan Europe sa 2,2 GW, a drugi je bio SAD sa 1,9 GW
• broj tr�i�ta sa vi�e od 1 GW je porastao za duplo u odnosu na pro�lu godinu, sa 3 na 6 a radi se o Italiji, Njema?koj, Francuskoj, Kini, Japanu i SAD-u

�

Najve?a Europska tr�i�ta ?e te�ko odr�ati ovaj tempo u idu?e dvije godine (posebice Njema?ka i Italija), ali se o?ekuje da ?e se otvoriti druga tr�i�ta za fotonapon koja ?e ih nadomjestiti, i to uglavnom izvan Europe gdje se o?ekuje otvaranje tr�i�ta koja imaju ogroman potencijal za solarnu energiju kao �to su Kina, Japan, SAD, Indija, ali i druge zemlje u Africi, Ju�noj Americi, Bliskom Istoku itd. O?ekuje se stabilniji rast, zbog ve?e kompetitivnosti tr�i�ta. U Europi postoji potencijal za instalaciju 20-25 GW solara godi�nje, ali postoji mogu?nost da ?e to pasti na ispod 10 GW godi�nje zbog ciklusa rasta i propasti tr�i�ta (?e�ko je tr�i�te propalo zbog prenaglog rasta, a �panjolsko je usporeno). Izvan Europe se o?ekuje rast od vi�e od 100%, te bi mogao dosti?i od 38 do 77 GW godi�nje do 2016. godine. �to se ti?e udjela FN u proizvodnji elektri?ne energije u pojedina?nim zemljama, u Italiji je ve? na 5%, a na razini EU je na nekih 2%. U Bavarskoj ima ?ak 600W fotonaponskih sustava po stanovniku. Slijede?i korak je demonstracija FN kao ozbiljne industrije, koja je spremna za daljnji rast i razvoj.