�

7. Elektri?na energija je proizvod koji ima svoju cijenu.

Objasnili smo da se elektri?na energija proizvodi u elektranama. Izgradnja elektrane je skupa, gorivo ko�ta, odr�avanje opreme ko�ta. Nemojmo zaboraviti ljude koji sve to rade i trebaju biti pla?eni za svoj rad. U kona?nici, svi se ti tro�kovi pokrivaju iz kona?ne cijene proizvedene elektri?ne energije. Kao �to kruh ima cijenu, perilica rublja ima cijenu, telefoniranje ili �i�anje u frizerskom salonu imaju cijenu, tako je ima i elektri?na energija. Prosje?no ku?anstvo godi�nje potro�i izme?u 2000 i 4000 kWh, �to po relativno nepovoljnom naran?astom modelu (nema dnevne i no?ne tarife, nego jedinstvena za sve) iznosi� izme?u 2270 i 4538 kuna s PDV-om godi�nje. Ne zaboravimo da je elektri?na energija neophodna za rad ve?ine standardnih ure?aja u ku?anstvu (npr. hladnjak koji radi 24h dnevno) i da je ona dostupna kad god vam treba i koliko god vam treba. Istovremeno, za isti iznos mo�ete kupiti novi mobitel, osrednju perilicu za pranje rublja, bicikl srednje klase, otplatiti jednu mjese?nu ratu kredita za auto ili manji stan, ili ako �elite, kupiti par dizajnerskih cipela.

�

8. U energetici se planira dugoro?no.

U usporedbi s IT sektorom, mobilnom telefonijom ili trgovinom, energetika je iznimno spora i troma djelatnost. Samo za izgradnju vjetroelektrane, koja je jedna od najjednostavnijih energetskih gra?evina, od ideje do pu�tanja u pogon potrebno je oko sedam godina. Termoelektrane i hidroelektrane pripremaju se i grade puno dulje. Ipak, prvak su nuklearne elektrane kojima samo za izgradnju treba deset i vi�e godina, a kad se uklju?i i planiranje i isho?enje dozvola, cijeli proces mo�e trajati i dvadesetak godina. Zato se u energetici moraju donositi dugoro?ni strate�ki planovi, koji moraju biti u stalnom vidokrugu dr�ave i vlade. U energetici se ni�ta ne doga?a preko no?i i upravo je zato energetika jedna od najkompleksnijih djelatnosti.

�

9. Energetika je izrazito multidisciplinarna djelatnost.

Energetika je iznimno �iroko podru?je koje zahtijeva cijeli niz stru?njaka i znanja. U energetici rade in�enjeri gra?evine, elektrotehnike, strojarstva, ekolozi, kemi?ari, ekonomisti, pravnici, stru?njaci za sigurnost na radu, ?ak i lije?nici. U energetici postoji toliko razli?itih i specifi?nih podru?ja i aktivnosti da ve?ina ljudi koji se bave energetikom nikad niti ne ?uje za neka od njih. Takva raznovrsnost donosi i dodatnu kompleksnost i potrebu za iznimno kvalitetnom i konstantnom komunikacijom. Jedino uz kvalitetno komunikaciju mogu?e je realizirati projekte i ostvariti dugoro?ne energetske planove i strategije.

�

10. Energetika nam je prijatelj.

Koliko god to bio kli�ej, energetika nam je zaista prijatelj. Ona nam omogu?uje da �ivimo �ivot na na?in na koji smo navikli i sa svim blagodatima novih tehnologija bez kojih nam je �ivot postao nezamisliv. Ipak, ?esto u javnosti energetika ima izrazito negativan imid� zbog dezinformacija i strahova koje u javnosti izazivaju raznorazne udruge i glasni pojedinci, koji se pojave ?im se po?ne govoriti o izgradnji neke elektrane. Termoelektrane su prljave i ispu�taju �tetne plinove, nuklearke su radioaktivne i opasne, hidroelektrane potapaju polja i nagr?uju lijepe rijeke, vjetroelektrane su bu?ne i smetaju pticama i �i�mi�ima, solarne elektrane su jednostavno ru�ne. Recite ljudi, �to da onda gradimo? �Ne bi se �tel me�at. Nek se o tome brinu stru?njaci, valjda im je to posel.�