7. Električna energija je proizvod koji ima svoju cijenu.

Objasnili smo da se električna energija proizvodi u elektranama. Izgradnja elektrane je skupa, gorivo košta, održavanje opreme košta. Nemojmo zaboraviti ljude koji sve to rade i trebaju biti plaćeni za svoj rad. U konačnici, svi se ti troškovi pokrivaju iz konačne cijene proizvedene električne energije. Kao što kruh ima cijenu, perilica rublja ima cijenu, telefoniranje ili šišanje u frizerskom salonu imaju cijenu, tako je ima i električna energija. Prosječno kućanstvo godišnje potroši između 2000 i 4000 kWh, što po relativno nepovoljnom narančastom modelu (nema dnevne i noćne tarife, nego jedinstvena za sve) iznosi  između 2270 i 4538 kuna s PDV-om godišnje. Ne zaboravimo da je električna energija neophodna za rad većine standardnih uređaja u kućanstvu (npr. hladnjak koji radi 24h dnevno) i da je ona dostupna kad god vam treba i koliko god vam treba. Istovremeno, za isti iznos možete kupiti novi mobitel, osrednju perilicu za pranje rublja, bicikl srednje klase, otplatiti jednu mjesečnu ratu kredita za auto ili manji stan, ili ako želite, kupiti par dizajnerskih cipela.

8. U energetici se planira dugoročno.

U usporedbi s IT sektorom, mobilnom telefonijom ili trgovinom, energetika je iznimno spora i troma djelatnost. Samo za izgradnju vjetroelektrane, koja je jedna od najjednostavnijih energetskih građevina, od ideje do puštanja u pogon potrebno je oko sedam godina. Termoelektrane i hidroelektrane pripremaju se i grade puno dulje. Ipak, prvak su nuklearne elektrane kojima samo za izgradnju treba deset i više godina, a kad se uključi i planiranje i ishođenje dozvola, cijeli proces može trajati i dvadesetak godina. Zato se u energetici moraju donositi dugoročni strateški planovi, koji moraju biti u stalnom vidokrugu države i vlade. U energetici se ništa ne događa preko noći i upravo je zato energetika jedna od najkompleksnijih djelatnosti.

9. Energetika je izrazito multidisciplinarna djelatnost.

Energetika je iznimno široko područje koje zahtijeva cijeli niz stručnjaka i znanja. U energetici rade inženjeri građevine, elektrotehnike, strojarstva, ekolozi, kemičari, ekonomisti, pravnici, stručnjaci za sigurnost na radu, čak i liječnici. U energetici postoji toliko različitih i specifičnih područja i aktivnosti da većina ljudi koji se bave energetikom nikad niti ne čuje za neka od njih. Takva raznovrsnost donosi i dodatnu kompleksnost i potrebu za iznimno kvalitetnom i konstantnom komunikacijom. Jedino uz kvalitetno komunikaciju moguće je realizirati projekte i ostvariti dugoročne energetske planove i strategije.

10. Energetika nam je prijatelj.

Koliko god to bio klišej, energetika nam je zaista prijatelj. Ona nam omogućuje da živimo život na način na koji smo navikli i sa svim blagodatima novih tehnologija bez kojih nam je život postao nezamisliv. Ipak, često u javnosti energetika ima izrazito negativan imidž zbog dezinformacija i strahova koje u javnosti izazivaju raznorazne udruge i glasni pojedinci, koji se pojave čim se počne govoriti o izgradnji neke elektrane. Termoelektrane su prljave i ispuštaju štetne plinove, nuklearke su radioaktivne i opasne, hidroelektrane potapaju polja i nagrđuju lijepe rijeke, vjetroelektrane su bučne i smetaju pticama i šišmišima, solarne elektrane su jednostavno ružne. Recite ljudi, što da onda gradimo? „Ne bi se štel mešat. Nek se o tome brinu stručnjaci, valjda im je to posel.“