Sezona kiselih krastavaca odnosi se i na energetiku, pa u ove tople ljetne dane donosimo naš izbor  deset stvari koje bi svaki informirani građanin trebao znati o energetici. Ako ste energetski stručnjak, slobodno izbjegnite ovaj članak.

1. Struja nije električna energija.

Dobili ste račun za „struju“? Čitali ste u novinama da „struja“ poskupljuje? Ili da vaš susjed proizvodi „struju“ iz solarnih panela? Riječ „struja“ toliko se često i uporno koristi u medijima da velika većina ljudi ne zna da njihove perilice rublja ili televizore zapravo pogoni električna energija, a ne struja. Električna struja je pojam koji označava tok električnog naboja, kojeg najčešće prenose elektroni. Struju „pokreće“ električni napon. Električna struja može biti istosmjerna ili izmjenična i mjeri se u amperima. Električnu energiju pojednostavljeno možemo objasniti kao umnožak (efektivnih vrijednosti) jakosti struje i napona te vremena (energija=napon x struja x vrijeme). Električna energija se izražava u kilovatsatima (kWh). Ipak, nemojte „struju“ potpuno izbaciti iz rječnika – „stresla ga je struja“ je još uvijek točan izraz.

2. Trošimo kilovatsate, a ne kilovate.

Kada kupujemo neki uređaj, npr. sušilo za kosu, na njemu obično piše kolike je snage. Snaga se pojednostavljeno može izračunati kao umnožak jakosti struje i napona i izražava se u vatima (W) ili kilovatima (1kW = 1000W). Snagu od 1 vata proizvodi struja jakosti 1 ampera, ako je ostvarena uz pomoć napona od 1 volta. Veza između snage i energije je vrlo jednostavna: energija = snaga x vrijeme. Ili konkretno, ako sušilo za kosu ima snagu 1200W, odnosno 1.2 kW to znači da ćemo ako sušimo kosu sat vremena potrošiti 1.2 kilovatsata (kWh).

3. Električnu energiju nemoguće je spremiti.

„Kako je nemoguće pospremiti električnu energiju? Pa imamo baterije!“ Ne baš. U baterijama se nalaze kemijske tvari koje se aktiviraju kad na njih priključimo trošilo. Znači, radi se o kemijskoj energiji koja se pretvara u električnu. Kad odspojimo trošilo ili iskoristimo svu pohranjenu kemijsku energiju, električne energije nema. Cijela se energetika zapravo temelji na ovom svojstvu električne energije – nemogućnosti njezinog spremanja.

4. Proizvodnja i potrošnja električne energije moraju uvijek biti uravnoteženi.

U prošloj smo točki utvrdili da je električnu energiju nemoguće spremiti. Zato, da bismo ju mogli koristiti, moramo ju stalno iznova proizvoditi. Proizvodnja električne energije u elektranama u svakom trenutku mora biti jednaka potrošnji električne energije koji troše svi korisnici priključeni na elektroenergetski sustav. Znači, kada upalite perilicu rublja ili pećnicu, u istom trenutku neka od elektrana mora reagirati kako bi proizvela električnu energiju koju ćete potrošiti tijekom pranja rublja ili pečenja kolača. Srećom, postoje ljudi koji rade 24 sata dnevno kako bi osigurali nesmetanu opskrbu električnom energijom i koji brinu da se elektrane pale, gase, podižu i smanjuju snagu ili da se električna energija uveze iz inozemstva, a sve prema trenutnim potrebama potrošača. Sve te aktivnosti nazivamo vođenjem sustava, a glavni centar za vođenje sustava za Hrvatsku nalazi se u Vukovarskoj ulici u Zagrebu.