IRENA (Me?unarodna agencija za obnovljive izvore energije) je prije par tjedana predstavila svoj izvje�taj REthinking Energy 2014 koji analizira transformaciju svjetskog elektroenergetskog sektora, te daje izvje�taj o napretku tranzicije prema odr�ivoj energetskoj budu?nosti. IRENA-in izvje�taj navodi da bi novi sustav ?ija su osnova obnovljivi izvori energije pobolj�ao pristup i sigurnost opskrbe energijom, otvorio nova radna mjesta, te pobolj�ao op?enito zdravlje stanovni�tva i okoli�a.

U slijede?ih nekoliko mjeseci ?emo prenijeti najzanimljivije dijelove sadr�aja tog izvje�taja.

Svijet energije se transformira

Sve ve?i broj stanovnika, pove?ana urbanizacija, te konstantni ekonomsi rast su eksponencijalno pove?ali potra�nju za energetskim uslugama pogotovo u zemljama u razvoju. U isto vrijeme sve ve?a zabrinutost oko klimatskih promjena i utjecaja fosilnih goriva na okoli� su gurnuli mnoge vlade i udru�enja da tra�e opcije sa manjim utjecajem. Ubrzani razvoj tehnologija zna?i da su obnovljivi izvori energije sve vi�e tro�kovno isplativi i odr�ivi dok u isto vrijeme omogu?avaju energetsku sigurnost.

Ove promjene pozivaju na fundamentalne promjene u razmi�ljanju kako se upravlja energijom, pogotovo u energetskom sektoru. Ovo poglavlje daje glavne socio-ekonomske pokrete iza promjene, daje dokaze o tranformaciji i obja�njava ulogu obnovljivih u cijelom procesu.

Pokreta?i transformacije elektronergetskog sektora

Tokom zadnih 40 godina je potra�nja za elektri?nom energijom ubrzano rasla, te je nadma�ila sva predvi?anja. Od 1974. do 2011. godine je potra�nja pove?ana za 250%, a do 2030. se o?ekuje jo� dodatnih 67% vi�e potreba s time da ?e broj stanovnika u istom razdoblju narasti sa 7 milijardi na 8,2 milijardi ljudi. O?ekuje se da ?e do 2030. godine zemlje u razvoju dr�ati 50% svjetskog kapitala, te proizvoditi 50% BDP-a (sada su na tre?ini, odnosno 30%). To zna?i da ?e se i geografska potra�nja za energijom promijeniti po�to ?e razvijene zemlje tro�iti istu koli?inu energije ili manje (zbog energetske efikasnosti), dok ?e zemlje u razvoju pove?ati svoju potro�nju energije �to ?e se pokriti izgradnjom novih elektrana. Ukoliko energetska efikasnost bude vrlo dobro implementirana mogla bi smanjiti potrebe za novom energijom na 40% do 2030. godine.

Fosilna goriva su od industrijske revolucije omogu?ila ubrzani rast ekonomije, ali se to dogodilo uz poprili?an utjecaj na okoli�, te u mnogim zemljama i ovisnost o uvoznim gorivima. Vlade danas �ele smanjiti te tro�kove, te su klimatske promjene postale sve ve?a briga. Zbog ovih trendova se do�lo do konsenzusa da svijet mora prije?i na energetski miks sa manjim emisijama. Ipak emisije stakleni?kih plinova su tokom zadnjih dvadeset godina pale samo 3,5%.

Razlozi za to su jednostavni, ali te�ki za rije�iti. Postoji inercija s obzirom na dugi radni vijek elektrana, te zbog izgradnje novih elektrana koje koriste fosilna goriva. U zemljama u razvoju se izgradila velika koli?ina termoeleketrana na ugljen.

Lokalizirano one?i�?enje proizvodnjom elektri?ne energije ima direktan utjecaj na zdravlje ljudi. WHO (Svjetska zdrastvena organizcija) je prijavila da godi�nje 7 milijuna ljudi umire zbog one?i�?enja zraka. Utjecaj na zdravlje kori�tenjem energije je poprili?no, ali se ekonomski tro�ak te�ko kvantificira. Prema studiji koju su napravili stru?njaci Agencije za za�titu okoli�a SAD-a tro�kovi za zdravlje zbog foslinih goriva su izme?u 361,7 do 886,5 milijardi dolara godi�nje. Samo u Europi je procijenjeno da su emisije iz termoelektrana na ugljen zdrastveno ko�tale gra?ane 42,8 milijardi eura.

Pove?ani udio obnovljivih izvora energije

Od 2011. godine je u svijetu instalirano vi�e od 100 GW elektrana na obnovljive izvore energije (OIE). To je ekvivalentno ukupnoj instaliranoj snazi elektrana u Brazilu. OIE su ?inili vi�e od pola neto novih instalacija od 2011. godine. Kao rezultat toga je udio OIE pro�le godine u ukupnoj proizvodnji elektri?ne energije bio rekordnih 22% pri ?emu su hidroelektrane imale udio od 16,4% dok je 3,6% bio udio solarnog fotonapona i vjetra. Pro�le godine su po prvi put instalacije OIE iz zemalja izvan OECD-a bile ve?e od instalacija unutar OECD-a pri ?emu je Kina bila predvodnik, s time da je ondje po prvi puta instalirano vi�e OIE nego fosilnih goriva i nuklearki.

Solar je pro�le godine po prvi puta nadma�io vjetar po�to ga je instalirano ?ak 38 GW, dok su hidroelektrane imale oko 40 GW instalacija, a vjetroelektrane 35,5 GW. Investicije u OIE su tokom zadnje tri godine bile ve?e od investicija u nove fosilne elektrane. Svjetske investicije u OIE su se upeterostru?ile tokom zadnjeg desetlje?a (bez velikih hidroelektrana) sa 40 milijardi dolara 2004. na 214 milijardi dolara 2013. godine.

Sve br�a ekspanzija OIE je povezana sa sve ni�im tro�kovima OIE tehnologija. Kao �to se vidi na slici ispod OIE je ?esto konkurentan sa fosilnim gorivima kod velikih elektrana, te je prosje?no jeftiniji u decentraliziranim uvjetima. Kada se to prepozna na svjetskoj razini, tr�i�ta ?e se pro�iriti i tro�kovi ?e pasti. Dodatno na OIE ne utje?u tro�kovi fosilnih goriva koji su vrlo varijabilni.

Slika 1: Nivelirani tro�ak OIE unutar OECD-a naspram tro�kova fosilnih goriva

Financijska potpora za OIE kod ranih usvojitelja je pomogla ubrzanom razvoju ?ime su pali tro�kovi tehnologije. Te dr�ave su prepoznale dugoro?ne prednosti OIE iz ekonomske, socijalne i okoli�ne perspektive. OIE mogu pobolj�ati energetsku sigurnost i smanjiti rizik, njihovo veliko kori�tenje diverzificira energetski miks te smanjuje utjecaj na volatilnost cijena i smanjuje geopoliti?ke rizike. Financijski i ekonomski rizik za vladu i poslove se smanjuje zbog sve predvidljivijih tro�kova za isporuku energije (po�to OIE imaju nepostoje?e tro�kove za gorivo). Zemlje u razvoju su dobro postavljene za iskori�tavanje sve ni�ih tro�kova za OIE tehnologije, te se tu o?ekuje najve?i neto rast instalirane snage. Mnoge od tih zemalja imaju jako dobre resurse za OIE.

Put naprijed

OIE imaju va�nu ulogu ve? danas te mogu imati i va�niju ulogu u budu?nosti energetskog sektora. REmap 2030, svjetski plan IRENA-e pokazuje mogu?nosti i akcije koje bi mogle pobolj�ati kori�tenje obnovljivih izvora energije. Predstavlja se na?in da se udio OIE pove?a na 36% do 2030. godine. REmap analizira sve dijelove energetskog sustava u 26 zemalja koje ?ine 75% svjetske potro�nje energije, te daje prijedloge kako posti?i taj cilj. REmap tako?er demonstrira na koji na?in OIE predstavljaju odr�ivu energetsku budu?nost za sve koja je isplativa i dostupna. OIE su najisplativije rje�enje za ruralnu elektrifikaciju u zemljama u razvoju. Trenuta?no u svijetu 1,3 milijardi ljudi nema elektri?nu energiju, a ta brojka bi trebala pasti na milijardu do 2030. godine, s time da bi brojka bila i manja ako ne bude predvi?enog rasta broja stanovni�tva na svijetu.

Iako je prema scenariju uobi?ajenog razvoja ekspanzija OIE impresivna ona ne?e biti dovoljna za odr�ivi razvoj. IRENA-ina REmap 2030. analiza nagla�ava da je udvostru?enje udjela OIE dostupno, ali i da treba puno truda u sektoru transporta, zgrada, elektri?ne energije i industrije. Trenuta?ni planovi bi rezultirali sa udjelom OIE od 21% do 2030. godine, naspram 18% u 2010. godini. Osim elektri?nog sektora, toplinski i transportni daju dobru priliku� za OIE ali oni nisu fokus ovog izvje�taja. Isti bi mogli uvelike pomo?i u tro�kovima i utjecajima na okoli�.

Status i trendovi koji su obja�njeni ranije u ovom poglavlju jasno pokazuju va�nost uloge OIE u transformaciji. Ovaj izvje�taj analiti?ki prou?ava tri klju?ne dimenzije OIE koje ?e podr�ati njihovo sve ve?e kori�tenje tokom transformacije cijelog energetskog sektora. Radi se o slijede?e tri to?ke:
- kori�tenje tehnologija se pove?ava dok tro�kovi padaju,
- financiranje OIE je sve dostupnije i cjenovno prihvatljivije, te su OIE konkurentni sa drugim tehnologijama, s time da jo� uvijek postoje regionalne varijacije, te
- ekonomski, socijalni i okoli�ni ciljevi mogu biti postignuti kroz OIE.

U svim podru?jima ovaj izvje�taj analizira neke pokreta?e i aktivnosti koji su potaknuti transformacijom, te identificira izazove i prilike. Izvje�taj uklju?uje pregled neki klju?nih podru?ja kojima se moramo okrenuti tokom kratkoro?nog i srednjero?nog perioda kako bi dodatno podr�ali transfomaciju.