Aktualno
 |
| Autor Leo Jerki? |
| Utorak, 29 Srpanj 2014 23:18 |
|
REN21 je objavio izvještaj Obnovljivi izvori energije - 2014 Svjetski izvještaj o stanju (Renewables 2014 Global Status Report - GSR) ?ije ?emo najzanimljivije dijelove ukratko prenijeti u desetak ?lanaka tokom idu?ih par mjeseci. U nastavku se može pro?itati ?etvrti dio u kojem donosimo pregled sektora geotermalne energije, hidroelektrana i oceanske energje. Geotermalna energija Tržišta Geotermalni izvori osiguravaju energiju koja se pretvara u elektri?nu energiju ili se koristi direktno za grijanje ili hla?enje, te je prošle godine iz istih osigurano otprilike 600 PJ (167 TWh) energije. Sama elektri?na energija sudjeluje sa malo manje od 50% sa otprilike 76 TWh, dok se ostalih 91 TWh smatra direktnom potrošnjom toplinske energije. Neke geotermalne elektrane proizvode elektri?nu energiju i toplinsku energiju u isto vrijeme. Tokom prošle godine je u pogon ušlo barem 530 MW novih geotermalnih elektrana ?ime je postignuta ukupna instalirana snaga od otprilike 12 GW koja ima godišnju proizvodnju od 76 TWh. Uzimaju?i u obzir zamjenu pojedinih jedinica neto rast snage je bio barem 465 MW, što je godišnji rast nove instalirane snage od 4% - malo ve?i rast od prosje?nog godišnjeg rasta prošlih godina koji je iznosio 3% u razdoblju od 2010. do 2012. godine. Nove elektrane su prošle godine ušle u pogon u Novom Zelandu, Turskoj, SAD-u, Keniji, Meksiku, Filipinima, Njema?koj, Italiji i Australiji. Najve?u instaliranu snagu su krajem prošle godine imali SAD (3,4 GW), Filipini (1,9 GW), Indonezija (1,3 GW), Meksiko (1,0 GW), Italija (0,9 GW), Novi Zeland (0,9 GW), Island (0,7 GW) i Japan (0,5 GW). Novi Zeland je prošle godine instalirao 241 MW geotermalnih elektrana uz neto rast od 196 MW, ?ime je pove?ao svoju ukupnu snagu za 30% na 0,9 GW. U pogon su ušle elektrana Te Mihi snage 159 MW, te Ngatamirki snage 82 MW. Ngatamirki je po dostupnim podacima najve?a binarna elektrana na svijetu, što zna?i da injektira nazad u podzemni rezervoar cijeli geotermalni fluid bez da ga potroši.
Turska je instalirala 112 MW geotermalnih elektrana prošle godine, a krajem godine je u izgradnji ili pred izgradnjom bilo ?ak 300 MW dodatnih elektrana. SAD je instalirao 84 MW prošle godine pri ?emu je posebno zanimljiv bio projekt Desert Peak 2 (1,7 MW) u Nevadi koji predstavlja napredni geotermalni sustav unutar postoje?eg ?iji je jedini cilj pove?ati produktivnost postrojenja. Kenija je pak jedno od najbrže rastu?ih tržišta za geotermalnu energiju, pa je tako prošle godine instalirala 52 MW kroz dvije elektrane, te je imala još 280 MW u izgradnji. Filipini su prošle godine izgradili još jednu 20 MW elektranu, te imaju još 40 MW u gradnji, a u Meksiku je 25 MW jedinica zamijenila 15 MW jedinicu na projektu Humeros II. U Europi je dovršeno nekoliko manjih elektrana, i to dvije u Njema?koj i jedna u Italiji uz vrlo dobar potencijal razvoja u budu?nosti. S obzirom na sve ve?u penetraciju varijabilnih izvora elektri?ne energije kao što su solarne elektrane i vjetroelektrane, sve ve?i je interes i za geotermalnu energiju koja može služiti za spremanje energije i balansiranje mreže. Geotermalne elektrane pružaju dovoljnu fleksibilnost za tu svrhu. Direktno korištenje geotermalne energije se pak odnosi na direktno korištenje topline i to za grijanje prostora, grijanje vode za ku?anstva, te za bazene i javna kupališta, poljoprivredu i druge. Takvo pove?e korištenje se nastavilo prošle godine, s time da su izgra?ena neka nova postrojenja u Europi, a ukupno se radi o otprilike 91 TWh energije. To?an iznos se ne zna, jer se ne vode dovoljno kvalitetne evidencije toplinske uporabe, ponajviše u Kini. Geotermalna energija za grijanje se ponajviše koristi u onim državama gdje ima dobrih resursa, te je prema procjenama predvodnik Kina koja drži 20 do 50% tržišta sa procjenom potrošnje od 13 TWh u 2009. godini, do 45 TWh u 2011. godini. Ostali ve?i potroša?i su Truska sa procjenom od 16,4 TWh u 2012. godini, Island sa 7,8 TWh u 2013. godini, Japan sa 7,2 TWh u 2013. godini i Madžarska sa 2,8 TWh u 2012. godini. Me?u novim postrojenjima se posebno isti?e geotermalna energana za podru?no grijanje u Miskolcu, Ma?arskoj koja ima snagu od 60 do 70 MW toplinske energije. U pogon je ušlo i jedno 6 MW postrojenje u Italiji, te 4 MW u Njema?koj. Osim toga u Europi se radi na programu boljeg pra?enja korištenja geotermalne energije u svim sektorima, pa se tako prema najnovijim podatcima u Ma?arskoj, Turskoj i Italiji manje od 50% geotermalne energije koristi za toplinske svrhe, dok je taj udio u Francuskoj, Islandu i Njema?koj puno ve?i te iznosi oko 80%. Industrija Geotermalna industrija je i prošle godine uz pomo? potpora nastavila raditi na tehnološkim inovacijama ?iji je cilj poboljšati ekonomiku iskorištavanja geotermalne energije zajedno sa boljim pristupom resursima. Ciljevi razvoja uklju?uju bolju efikasnost postrojenja, kao i razvoj tehnologija koje omogu?uju korištenje polja sa nižom temperaturom izvora za proizvodnju elektri?ne energije i topline, ?ime bi se omogu?ilo bolje korištenje geotermalne energije. Nove tehnologije se tako isprobavaju u Australiji gdje je napravljen pilot projekt snage 1 MW koji ima bušotine na dubini ve?oj od ?etiri kilometra u toplom granitu. U Italiji je pak u pogon ušao projekt snage 1 MW koji ima posebnu turbinu ?ija je efikasnost poboljšana u odnosu na dosada primjenjivane modele. U samom sektoru radi manji broj tvrtki, pri ?emu su neke kao Enel, Chevron i Ornat Industries vertikalno integrirane, te razvijaju projekte od po?etka do kraja dok su neke visoko specijalizirane kao što su Thermasource i Iceland Drilling. Što se ti?e samih turbina za elektrane, na razvoju novih tehnologija se sura?uje sa specijaliziranim tvrtkama kao što su Ormat i Turboden, dok se kod standardizirane tehnologije turbina-generatora sura?uje sa poznatim proizvo?a?ima kao što su Mitsubishi, Toshiba, Alstom, Siemens i Fuji Electric. Sama industrija ima još mnogo mjesta za napredak u skoro svim podru?jima, a pogotovo u održavanju, pristupu i monitoringu geotermalnih resursa. U tome im pomaže sve ve?e korištenje tehnologija iz sektora nafte i plina gdje postoji puno više iskustva u bušenju. Tehnološke inovacije se najviše poti?u kroz Napredne geotermalne sustave (EGS) te imaju vrlo veliki potencijal. Ova relativno nova tehnologija je prvo predstavljena u SAD-u, ali je prva EGS elektrana Soultz puštena u pogon u Francuskoj 2008. godine. EGS poboljšava iskorištavanje topline razbijanjem kamena ispod površine kako bi se pove?ala propusnost ?ime se omogu?uje proizvodnja sli?na prirodnim konvencionalnim geotermalnim poljima. Dok su konvencionalni geotermalni resursi prili?no ograni?eni EGS polja ima puno više, ali se teže mogu iskoristiti. Unato? privla?nosti te tehnologije, financiranje iste je još uvijek komplicirano jer treba barem još 10-15 godina da tehnologija postane komercijalna. Glavni cilj tehnologije je smanjiti troškove bušenja i potaknuti daljnji razvoj, ?ime bi se smanjili rizici. Rizici projekata koji koriste geotermalnu energiju su op?enito jedinstveni, pošto za razvoj projekta treba 5 do 7 godina, pri ?emu je pet godina potrebno za istraživanje, testno bušenje i razvoj saznanja o potencijalu polja, što sve dolazi prije same gradnje elektrane. Developeri se tako bore sa financijskim rizikom visokih po?etnih troškova, te mogu?nosti da projekt ne ispuni o?ekivanja u bilo kojoj od tih faza razvoja. Kako bi se bolje upravljalo tim rizikom potrebno je na svjetskoj razini bolje procjenjivati geotermalne resurse i uspostaviti rizi?ne fondove ili garancije zajmova kojima bi se smanjio rizik. Takvi modeli ve? postoje u Europskoj Uniji, ali su povezani sa pojedina?nim zemljama (radi se na sveobuhvatnoj potpori na razini EU), dok u SAD-u i Japanu tako?er postoji neki oblik ciljanih financijskih potpora. Prošle godine je i za zemlje u razvoju Svjetska Banka predstavila Globalni plan razvoja geotermalne energije ?iji je fokus na istraživa?ke bušotine što bi moglo ubrzati razvoj projekata u tim regijama. Plan ima po?etni cilj skupiti 500 milijuna dolara. Hidroelektrane Tržišta Prošle godine je u pogon ušlo oko 40 GW novih hidroelektrana, ?ime se ukupna instalirana snaga pove?ala za 4% na otprilike 1.000 GW. Ukupna proizvodnja elektri?ne energije iz hidroelektrana dosta varira ovisno o hidrološkim uvjetima, ali se procjenjuje na otrpilike 3.750 TWh u 2013. godini. Vode?e zemlje su i dalje Kina (260 GW / 905 TWh), Brazil (85.7 GW / 415 TWh), SAD (78.4 GW / 269 TWh), Kanada, Rusija, Indija i Norveška. Oni pokrivaju 62% svih instalalacija u svijetu. Od svih instaliranih hidroelektrana 135 do 140 GW je reverzibilnih, a prošle godine ih je izgra?eno 2 GW. Ve?i dio novih instalacija je ostvaren u Kini, s time da je ve?i broj instalacija imala i Turska, Brazil, Vijetnam, Indija i Rusija. Kina je u pogon pustila rekordnih 29 GW, te sada ukupno ima 260 GW hidroelektrana. Izme?u ostalog je u srpnju u pogon ušla elektrana Xiluodu snage 9,2 GW, s tim da se njen puni pogon o?ekuje ove godine, a trebala bi u tome trenutku imati instalirano ukupno 13,86 GW, ?ime ?e postati tre?a najve?a hidroelektrana na svijetu. Ukupne investicije u hidroelektrane u Kini su poršle godine bile ve?e od 20 milijardi dolara.
Turska je nakon 2 GW u 2012. godini prošle godine nadodala još 2,9 GW za ukupno 22,5 GW, ?ime je ušla u top 10 država sa najve?om instaliranom snagom hidroelektrana. Brazil je prošle godine nadodao oko 2 GW, te sada ima oko 85,7 GW hidroelektrana. Osim toga se tamo grade dvije velike proto?ne hidroelektrane, i to Jirau koji ?e imati 3,75 GW kada bude dovršen, a sastojati ?e se od pedeset 75 MW turbina od kojih je prva ušla u pogon prošle godine. Druga je San Antonio koja ?e imati snagu 3,6 GW, a kod koje su 22 od 50 turbina u pogonu. One pokazuju trend Brazila koji se okre?e od velikih akumulacijskih hidroelektrana prema proto?nima, koje su održivije i pogodnije za okoliš. Vijetnam je još jedna država koja ubrzano razvija svoje hidroelektrane, te je tako prošle godine izgra?eno 1,3 GW i sada ima ukupno 14,2 GW. Ipak, zbog ošte?enja Song Tranh 2 brane nakon potresa se o?ekuje sporiji razvoj novih projekata jer se o?ekuju dodatni zahtjevi što se ti?e sigurnosti kod postoje?ih i budu?ih hidroelektrana. Indija je prošle godine izgradila 0,8 GW od ?ega je 0,6 GW bilo za hidroelektrane snage ve?e od 25 MW. Rusija je pak prošle godine instalirala oko 3,2 GW, ali je sam neto rast oko 0,7 GW zbog revitalizacije postoje?ih postrojenja. Afrika je tokom prošle godine dovršila dva projekta i to 400 MW Bui u Gani i 160 MW Grand Poubara u Gabonu. Kineski Sinohydo je izgradio obje te hidroelektrane, a financirala ih je Kineska Exim Banka. U me?uvremenu je krenula i revitalizacija hidroelektrane Inga 1 snage 350 MW koja je u pogon ušla 1970-ih. Postoji ve?i broj hidroelektrana u Africi koje treba revitalizirati, a radovi su u tijeku na dvije takve u Nigeriji (Kainji i Jebba). Osim toga u razvoju ili u izgradnji je više projekata, a najve?i je 6 GW Grand Renaissance Dam u Etiopiji, dok je u me?uvremenu najavljen po?etak izgradnje hidroelektrane Inga 3 snage 4,8 GW u Kongu 2015. godine, nakon što je potpisan ugovor o otkupu elektri?ne energije izme?u Južnoafri?ke Republike i Konga. Reverzibilne hidroelektrane su se tokom prošle godine gradile u Kini i Europi, pri ?emu je u Kini izgra?eno 1,2 GW za ukupno 21,5 GW. U Španjolskoj je dovršena reverzibilna hidroelektrana La Muela ?ija je ukupna snaga 2 GW. Svjetska banka je prošle godine najavila da ?e i dalje financirati održive projekte hidroelektrana, a u izgradnji je i ve?i broj prijenosnih mreža ?ija ?e primarna funkcija biti prenošenje elektri?ne energije iz hidroelektrana (u Africi se gradi izme?u Etiopije i Kenije, u središnjoj Americi je manje više dovršen prijenosni dalekovod dug 1.800 kilometara, a u sjevernoj Americi se planira gradnja dva nova dalekovoda koja bi spojila Kanadu i SAD). Industrija Nove instalacije hidroelektrana su u zadnjih pet godina bile dosta ve?e nego tokom zadnjih pet godina. Unato? tome se primje?uje pad narudžbi prošle godine u odnosu na 2012. Austrijski Andritz Hydro i Njema?ki Voith Hydro su izjavili da su im se smanjile narudžbe tokom prošle godine, ali i da raste tržište modernizacije projekata. Alstom je tako?er izjavio da su se smanjile narudžbe za nove projekte, ali i da je pove?ana potražnja za revitalizacijom projekata. Osim toga je Alstom nadogradio svoju tvornicu u Kini, te otvorio globalni tehnološki centar u Grenobleu, Francuskoj. Kineski Dongfang je pak objavio da im je proizvodnja turbina-generatora bila 4,2 GW prošle godine što je rast od 28,6% u odnosu na 2012. godinu, dok je Harbin iz Kine proizveo 3,2 GW što je pad od 3,7%. Cijela industrija radi na sve ve?im projektima, te se postavljaju novi rekordi za snagu pojedina?nih turbina (više od 800 MW po jedinici). U isto vrijeme postoje indikacije za razvoj velikih proto?nih hidroelektrana sa više turbina i za manji kapacitet akumulacija što je posebno uo?ljivo u Brazilu. Kao dio tog trenda industrija razvija fleksibilnije turbine koje se mogu adaptirati na varijabilnije protoke. Drugi bitan trend je regionalni pristup razvoju sustava, uklju?uju?i interkonekcije izme?u država i komplementiranje hidroelektrana sa drugim obnovljivim izvorima energije. Oceanska energija Tržišta Oceanska energija ozna?ava sve vidove dobivanja energije iz oceana, uklju?uju?i valove, plimu i oseku, morske struje te temperaturne i salinitetne gradijente. Krajem prošle godine je ukupna instalirana snaga iznosila 530 MW, pri ?emu je ve?ina ostvarena iz elektrana na plimu i oseku. Radi se o projektima Sihwa snage 254 MW koji je dovršen 2011. godine i nalazi se u Južnoj Koreji, 240 MW Rance u Francuskoj iz 1966. godine, 20 MW Annapolis u Kanadi i 3.9 MW Jiangxia u Kini. Ostali su projekti puno manji, s time da je velika koncentracija istih u Velikoj Britaniji (otprilike 11 MW pilot projekata na plimu i oseku ili valove). Prošle godine nije izgra?en nijedan veliki projekt, ali je u pogon ušlo par pilot projekata pri ?emu su u EMEC-u (European Marine Energy Center) u pogon ušle turbine na plimu i oseku HyTide snage 1 MW od Voitha u Njema?koj i 1 MW turbina na morske struje od Alstoma. Dozvole su dobili još neki projekti uglavnom u vodama Velike Britanije, pri ?emu je najve?i Pentland Firth (u vlasništvu Atlantis Resourcea) ?ija bi prva faza trebala imati snagu od 86 MW, a ukupno bi trebala imati 398 MW. Dozvola je izdana i za 40 MW elektranu na valove pokraj obale Škotske kod Lewisa. U ožujku je prihva?ena i aplikacija za 240 M projekt Swansea koji koristi tehnologiju plime i oseke uz pomo? brana. Izvan Velike Britanije je prvu dozvolu dobio projekt na plimu i oseku pokraj obale Aljaske u SAD-u ?ija bi snaga tako?er trebala biti 240 MW. Industrija Razvoj tehnologija je nastavljen i prošle godine sa daljnjim razvojem velikog broja razli?itih ure?aja. Tvrtke napreduju akvizicijom i zajedni?kim ugovorima o razvoju uz pomo? pojedinih vlada. Škotski EMEC koji je vode?e testno postrojenje za valove i plimu i oseku ja nastavio nuditi svoje znanje na globalnoj razini. Prošle godine je tako postignut dogovor za testno postrojenje u Singapuru. Alstom je tokom prošle godine kupio tvrtku Tidal Generation Limited, dok je Voith Hydro otkupio preostalih 20% dionica od Voith Hydro Ocean Current Technologies. Atlantis Resource je dobio financiranje od Europske Komisije i od prodaje vlastitih dionica za daljnji razvoj svojih turbina na plimu i oseku, a Francuski DCNS je otkupio OpenHydro iz Irske koji testira svoje nove verzije turbina na plimu i oseku. Aquamarine Power nastavlja testiranje svojeg Oyster 800 ure?aja koji iskorištavaju valove kao i Pelamis svoje. Pelamis tako?er razvija prednosti korištenja betona umjesto ?elika. Švedski Minesto je zapo?eo testiranje svog modela u omjeru 1:4 u Irskoj. Oni tako?er razvijaju tehnolgiju iskorištavanja plime i oseke, a o?ekuje se da ?e model u stvarnoj veli?ini krenuti u testiranje idu?e godine. U Kini je pak prošle godine najavljeno financiranje za oceanske tehnologije uklju?uju?i 200 kW turbinu koje razvija Sveu?ilište Harbin kao dio plana poboljšanja održivosti udaljenih otoka. Drugi pilot projekti u Kini uklju?uju energiju valova koje razvija Guangzhou Institu za konverziju energije i 120 kW sustav bove na valove koje razvija Sveu?ilište Shandong. Europska komisija je po?etkom ove godine zapo?ela akcijski program u dva koraka kojim se podržava energija oceana u Europi. Prvi korak je bio Forum o oceanskoj energiji u travnju kako bi se po?ela nalaziti rješenja za probleme industrije. Ostali ?lanci se mogu pro?itati na sljede?im linkovima: |
Zadnje vijesti
