�

• VRSTE GEOTERMALNIH LE�I�TA

Geotermalno le�i�te je spremnik toplinske energije unutar Zemljine kore iz kojeg se na ekonomi?an na?in mo�e dobiti toplina koja se na povr�ini koristi za proizvodnju elektri?ne energije, u industriji, poljoprivredi, ugostiteljstvu, ku?anstvima itd.

Kada govorimo o geotermalnim le�i�tima mislimo zapravo na geotermalne vode koje se nalaze u podzemnim le�i�tima i vode koje prolaze kroz podzemna le�i�ta. Me?unarodno uvrije�ena terminologija za podjelu izvora jo� uvijek ne postoji, stoga ih dijelimo na vi�e na?ina:

• prema stupnju istra�enosti izvora
• prema vrsti geotermalnih le�i�ta
• prema temperaturi le�i�nog fluida.

Geotermalno le�i�te razlikuje se od geotermalne rezerve upravo u faktoru ekonomske isplativosti crpljenja izvora. Le�i�te karakteriziraju njegova dubina, debljina i opseg, svojstva stijena, salinitet i geokemija postoje?ih fluida u le�i�tu te temperatura, poroznost i propusnost stijena.

izvor: geothermal.marin.org

Fokusiraju?i se na iskori�tavanje geotermalne energije u energetske svrhe, najzna?ajnija podjela le�i�ta je prema temperaturi odnosno termodinami?kim i hidrolo�kim obilje�jima izvora. Tako razlikujemo:

• le�i�ta vru?e vode - osnovno obilje�je je teku?a voda kao kontinuirana faza. Ve?ina geotermalnih le�i�ta su le�i�ta vru?e vode. Ako je temperatura dovoljno visoka (>170 �C), voda se na povr�ini mo�e pretvoriti u paru i koristiti izravno u turbini za proizvodnju elektri?ne energije. Ako je temperatura izme?u 100� i 180 �C, toplinska energija se koristi za isparavanje sekundarnog fluida koji pokre?e turbinu (binarna geotermalna elektrana). Za ve?inu ovakvih le�i�ta karakteristi?ne su povr�inske manifestacije u obliku pare, vru?e vode i sli?no. U dana�njem tehnolo�kom razvoju, ova vrsta le�i�ta je jedina pogodna za komercijalnu proizvodnju elektri?ne energije.
• le�i�ta suhe vodene pare - vrlo su rijetka. Najjednostavnija su i najjeftinija za iskori�tavanje. Prirodna suha vodena para mo�e se izravno koristiti za proizvodnju elektri?ne energije u klasi?nim parnim turbinama.
• vru?e i suhe stijene - na ve?im dubinama nalaze se velike mase stijena u kojima je akumulirana toplinska energija, no siroma�ne su fluidom ili je propusnost toliko niska da je komercijalizacija prakti?ki nemogu?a. Za iskori�tavanje ove vrste resursa, le�i�te se podvrgava hidrauli?kom lomljenju. Potrebno je dovoljno duboko izdrobiti stijene kako bi se dobila dovoljno velika povr�ina za prijelaz topline izme?u stijene i vode koja se kroz umjetnu bu�otinu utiskuje me?u stijene. Ugrijana voda se odvodi kroz drugu bu�otinu na povr�inu i tamo se iskori�tava. Ovaj proces danas je u istra�noj fazi te nije ekonomski isplativ.
• le�i�ta tople vode pod visokim tlakom - nalaze se na vrlo velikim dubinama, umjerene su temperature i sadr�e otopljeni metan. Dana�njom tehnologijom nije mogu?e ekonomski isplativo iskori�tavati takve izvore.

Stijene su relativno lo� vodi? topline stoga nije dovoljno samo dose?i toplu stijenu ve? je toplinu potrebno izdvojiti pomo?u cirkulacijskih fluida koji putuju �upljinama i rascjepima stijene. Jednostavno re?eno, prilikom kori�tenja geotermalne energije potrebne su minimalno dvije bu�otine � utisna i proizvodna. Proizvodnom bu�otinom crpi se toplina (kroz zagrijani fluid) dok se utisna bu�otina koristi za obnavljanje geotermalnog le�i�ta. Stoga, iako na dubini gotovo svugdje postoje tople stijene, postoje?e tehnolo�ke barijere ?ine ih neekonomi?nima na ve?ini mjesta za pridobivanje energije.

izvor: geothermal.marin.org