�

Podru?je primjene turbina (izvor: Grupa autora: Program izgradnje malih hidroelektrana, Energetski institut �Hrvoje Po�ar�, 1998.)

Osim Peltonove, koriste se jo� i Turgova turbina (ve?a specifi?na brzina od Peltonove) i turbina sa popre?nim tokom vode. U reakcijskim turbinama tlak vode na ulazu u rotor je ve?i nego na izlazu. Dio potencijalne energije se transformira u kineti?ku u statoru, a dio u rotoru. Zakretanje radnog kola uzrokuje promjenu koli?ine gibanja i reaktivne sile. Reaktivne turbine se dijele s obzirom na smjer toka vode na radijalne, aksijalne i dijagonalne. Osnovni dijelovi reakcijskih turbina su spiralni dovod, statorske lopatice, difuzor (odsisna cijev) i le�ajevi, dok se me?usobno na?elno razlikuju po konstrukciji radnog kola. Najpoznatije reakcijske turbine su Francisova, propelerska, Kaplanova, cijevna i Deriazova turbina.

Osovina Francisove turbine mo�e biti vertikalno ili horizontalno polo�ena, koristi se za srednje padove (40 � 700 m), a voda dolazi radijalno na turbinu dok se protok regulira sa lopaticama privodnog kola.

Propeleska turbina se koristi za velike protoke i male padove, voda se dovodi aksijalno na lopatice rotora, a lopatice radnog kola mogu biti radne i fiksne.

Kaplanova turbina je propelerska sa zakretnim lopaticama rotora, pa se naziva i dvostruko regulirana turbina.

Cijevna turbina je propelerna s vodoravnom ili blago uko�enom osovinom, nema spiralni kanal, a koristi se za male padove i velike protoke.

Kroz Deriazovu turbinu voda se dovodi dijagonalno, a kao i Kaplanova, ima svojstvo dvostruke regulacije.

Kriteriji za izbor turbine su neto pad, protok kroz turbinu, brzina rotacije, problemi s kavitacijom i cijena. Neto pad je prvi kriterij kod izbora turbine; za male padove koriste se Kaplanova, propelerna i cijevna turbina, za srednje padove Francisova, dok se za najve?e padove koristi Peltonova turbina.