Republika Hrvatska zavisi o uvoznoj energiji jer odnos ukupne proizvodnje i ukupne potro�nje primarne energije iznosi 48%, a predvi?a se da ?e se u budu?nosti dalje smanjivati te da ?e u 2030. godini biti oko 28%. Dakle, za dvadesetak godina Hrvatska ?e vi�e od 70% svojih energetskih potreba pokrivati uvozom energije. Glavni cilj RH je osigurati uravnote�en razvoj energetskog sustava, koji ?e hrvatskim gra?anima i hrvatskom gospodarstvu omogu?iti kvalitetnu, sigurnu, dostupnu i dostatnu opskrbu energijom.

Radi pove?anja sigurnosti i konkurentnosti opskrbe treba razvijati elasti?ni energetski sustav s raznolikim izvorima i pravcima dobave energije. Posebnu pozornost treba usmjeriti na ovisnost o uvozu nafte, na sigurnost opskrbe prirodnim plinom i visoku ovisnost o elektri?noj energiji iz uvoza. Radi mogu?ih poreme?aja na globalnom tr�i�tu energije, potrebno je formirati operativne i obvezne zalihe nafte i naftnih derivata te izgradnjom podzemnih skladi�ta prirodnog plina na teritoriju Republike Hrvatske pove?ati sigurnost opskrbe doma?eg tr�i�ta naftom, naftnim derivatima i prirodnim plinom. Sigurnost opskrbe energijom mo�e se pove?ati iskori�tavanjem vlastitih resursa i potencijala, u?inkovitom uporabom energije, raznoliko�?u kori�tenih energijskih oblika i tehnologija, raznoliko�?u dobavnih pravaca i izvora energije te uporabom obnovljivih izvora energije.

Hrvatska energetska budu?nost je u maksimalnom kori�tenju doma?ih kapaciteta, razvitku proizvodnje iz OIE i racionalnoj potro�nji energije. Tako?er je potrebno razvijati doma?u proizvodnju tehnologije te stalno pratiti tehnolo�ki napredak. Da bismo to ostvarili prvenstveno nam je potrebna sposobnost i pamet na�ih ljudi kojima ?e politika omogu?iti razvitak energetike na stru?nim temeljima bez uplitanja politike.

Kao i druge razvijene europske dr�ave �elim da Hrvatska ostvari potpuno pokri?e vlastitih energetskih potreba bazirano u potpunosti na uporabi obnovljivih izvora energije. O tome treba po?eti ve? danas razmi�ljati te osmisliti na?ine i mjere za ostvarenje tih ciljeva. Kad se promatra energetski sektor, svaka se investicija mora promatrati s vremenskim rasponom kori�tenja te investicije uzimaju?i u obzir budu?nost te investicije i eventualne negativne u?inke po druge ciljeve. Nama treba postavljanje energetskih ciljeva koje mora biti zasnovano na konsenzualnom dogovoru dru�tva (jasno dogovoreno �to �elimo, a �to ne �elimo � npr. ho?emo energetsku neovisnost, ne?emo nuklearnu opciju). Tada postizanje tih ciljeva ne?e ovisiti o promjenama politi?kih struktura, promjenama konzultanata, tro�enju resursa i sredstava na nepotrebna istra�ivanja i studije tj. na ne�to za �to smo odlu?ili da ne �elimo. Ostvarenje dogovorenih ciljeva bit ?e obveza svim nosiocima vlasti. Ono �to mo�e biti predmet rasprava i su?eljavanja razli?itih opcija jest put ostvarivanja toga zacrtanoga zajedni?koga cilja.

Mirela Holy, saborska zastupnica SDP-a i predsjednica Savjeta za za�titu okoli�a SDPH

�

Ja sam uvijek optimisti?na pa u hrvatsku energetsku �budu?nost gledam optimisti?no. Energetika je jedno od tri klju?na podru?ja, uz vodni sektor i proizvodnju hrane, u kojima se vidi koliko je neka dr�ava samostalna i samoodr�iva. U sada�njem�trenutku, dvadeset godina od osamostaljenja, u smislu zadovoljavanja energetskih potreba �stanovni�tva Hrvatska nije samostalna i samoodr�iva. Da bismo to realizirali potrebno nam�je vjere u nas same, dobra priprema kroz realne politike, projekte i programe te puno radne discipline i po�tenja.