Gospodarski razvoj, okosnicu kojeg ?ini energetika, te za�tita okoli�a i prirode nisu me?usobno isklju?uju?i pojmovi. Naprotiv, odr�ivim razvitkom mogu?e je pomiriti ciljeve za�tite okoli�a i prirode s gospodarskim napretkom te tako dodatno pobolj�ati kvalitetu �ivota.

Zakonodavni okvir Republike Hrvatske, uz nekoliko iznimaka, omogu?uje implementaciju odr�ivog razvoja budu?i je ra?en prema relevantnim regulativama Europske Unije. Problem je u praksi gdje se postulati odr�ivog razvoja slabo primjenjuju zbog neprovo?enja zakonodavnog okvira odnosno nedostatka adekvatnih poticaja.

Nesporno je da je mogu?e na?i ravnote�u izme?u za�tite okoli�a i prirode i izgradnje svih vrsta gra?evina. Pri tome upravo projekti koji koriste OIE pridonose za�titi prirode i okoli�a. Tako?er je jasno da je takva ravnote�a nu�na, naime za�titom okoli�a i prirode upravo �titimo sami sebe. Me?utim, problem u na�em zakonodavstvu je upravo �to takve ravnote�e nema i �to za�tita ?esto predstavlja ko?nicu razvitku. RH je na razne na?ine za�titila vi�e od 40% svog teritorija, a cijeli teret i ograni?enja proza�li iz te za�tite su preba?eni na investitore i lokalnu zajednicu. To dovodi do otpora lokalnog stanovni�tva �to u kona?nici lo�e djeluje na ciljeve za�tite. Osim toga i sami strate�ki planovi i programi RH su ?esto neuskla?eni s propisanim mjerama za�tite tako da dovode do velikih problema u provedbi. Izrazit primjer s na�eg podru?ja je Vodna stepenica Osijek koja je planirana u svim prostornim i energetskim planovima RH te je zbog nje znatno skuplja izgradnja dva mosta na Dravi, a s druge strane je prije nekoliko godina isto podru?je progla�eno ekolo�kom mre�om i Regionalnim parkom �to vrlo vjerojatno potpuno onemogu?ava izgradnju Vodne stepenice.

Zakonodavstvo u podru?ju za�tite okoli�a i prirode, a vezano uz procjenu utjecaja na okoli�, po mojoj je ocijeni, a nakon zavr�etka uskla?ivanja s pravnom ste?evinom EU, me?u najboljima u svijetu. Uklju?uje vi�estruku javnu raspravu (najmanje jednom kada se govori o strate�koj procjeni utjecaja na okoli�, najmanje jednom kada se govori o prostornom planiranju i najmanje jednom kada su po srijedi konkretna pitanja za�tite okoli�a vezana uz pojedini projekt). Ono �to se ?esto ne vidi i ne isti?e posebno, a �to je dobro, jest pozicija kojom se pogotovo u procesu provedbe procjene utjecaja na okoli� te�ina odluke stavlja na stru?nost komisije koja o pojedinom zahvatu u okoli�u odlu?uje. U tom postupku postoji trenutak u kojem se na sjednici povjerenstva ocjenjuje znanstvena utemeljenost studije kao podloge. U tom trenutku struka ima odgovornost da na temelju dobivene podloge ocjeni da li je obuhvat studije odgovaraju?i, da li su provedena mjerenja i ispitivanja provedena odgovaraju?im postupcima te da li su predvi?eni u?inci na okoli� realno procijenjeni. Komisija tako?er odlu?uje da li su predlo�ene mjere za�tite okoli�a dovoljne da utjecaj ne prelazi dopu�tene razine kao i to da li je predlo�ene mjere nu�no poja?ati dodatnima. To je klju?an moment procjene utjecaja na okoli� i ovisi isklju?ivo o kompetenciji osoba koje se imenuju u stru?ne komisije. Ovaj korak imenovanja stru?ne komisije mislim da bi trebao biti transparentniji kao i to da bi imena ?lanova stru?nog povjerenstva uvijek morala biti javno objavljena u sa�ecima za javnost. Stru?nost i kompetentnost ?lanova komisije izuzetno je va�na, na razini, mo�da ?ak i ve?oj od razine izra?iva?a podloge.

Mirela Holy, saborska zastupnica SDP-a i predsjednica Savjeta za za�titu okoli�a SDPH

�

Postoje?a regulativa vezana uz za�titu okoli�a i prirode je�kvalitetna, u nekim aspektima imamo ?ak i prestrogu normiranost koja ote�ava realizaciju nekih dobrih projekata. Problem nije toliko u zakonima, ve? u nepo�tivanju zakona u odre?enom broju slu?ajeva kod tzv. podobnih investitora ?ime se iznimno ugro�ava po�tena tr�i�na utakmica. Sklonija sam manjoj normiranosti i dosljednom po�tivanju zakona, odnosno stvaranju takvog okvira gdje ?e jednaka pravila igre vrijediti za sve i gdje politika ne?e biti arbitar koji odlu?uje o po�to-poto realizaciji nekih projekata koji su �tetni za okoli� i prirodu, ili pak ometa tra�enjem dlake u jajetu realizaciju nekih projekata koji nemaju veliki utjecaj na okoli� i prirodu. U ovom kontekstu te�ko je govoriti o kompatibilnosti energetskih i okoli�nih zakona.