|
Od navedenih odgovora niti jedan nije posebno radikalan niti u kojem smjeru. Mogu se primijetiti blago razli?iti fokusi stranaka: HSLS-a na olakšavanje investicija i u?inkovito korištenje resursa, HSS-a na brendiranje i zaštitu okoliša, saborske zastupnice SDP-a Mirele Holy na izmjenu zakonske regulative i Zakon o obnovljivim izvorima energije, te HDSSB-a na reviziju strateških dokumenata op?enito. SDP i HDSSB vrlo otvoreno kritiziraju dosadašnju politiku, dok HSS i HSLS tako?er nisu zadovoljni, ali ne temelje svoje odgovore na kritici, ve? na mogu?im rješenjima.
| Smatrate li da su ciljevi iz Strategije energetskog razvitka iz 2009. godine vezani za obnovljive izvore energije ostvarivi u predvi?enim rokovima? Koje mjere planirate poduzeti kako bi se ostvarili ti ciljevi? |
Parlamentarni izbori 2011. |
|
Strategija energetskog razvitka iz 2009. godine neadekvatna je u pogledu obnovljivih izvora energije, prvenstveno stoga što nije temeljena na stvarnom potencijalu i mogu?nostima iskorištavanja odre?enih obnovljivih izvora energije (OIE). Pitanje stoga nije da li se ciljevi propisani Strategijom mogu realizirati u rokovima, ve? da li je takva realizacija najbolje rješenje za Republiku Hrvatsku. Neosporno je kako Hrvatska ima dobre potencijale za odre?ene vidove OIE, no nepostojanje strategije iskorištavanja i razvoja OIE ukazuje na mogu?nost neefikasnog iskorištavanja istih.
Rješavanje statusa OIE mora biti dugoro?no a kao prvi korak name?e se potreba izrade strategije iskorištavanja i razvoja OIE kojom bi se Republika Hrvatska opredijelila za to?no odre?ene vidove obnovljivih izvora sukladno njihovom sveukupnom potencijalu na teritoriju Hrvatske. Strategija bi tako?er uklju?ivala okvirnu mogu?nost priklju?ka na energetsku mrežu ?ime bi se definirale kvota i dinamika poticanja izgradnje OIE postrojenja, te ciljeve i na?ine zaštite prirode i okoliša ?ime bi se investitorima i prostornim planerima omogu?ilo lakše i svrsishodnije lociranje OIE projekata.
Ostvarenje zadanih ciljeva tako?er je nemogu?e zbog nedore?enosti postoje?eg zakonodavnog okvira i administrativne procedure koju je iznimno teško provesti u praksi. Imperativ je stvoriti pozitivnu investicijsku klimu koja, osim transparentnog zakonodavnog okvira i efikasne administrativne procedure, uklju?uje i ekonomske poticaje investitorima kako bi ih privukli i zadržali na našem tržištu.
|
Ozbiljan odgovor na ovo pitanje bi se mogao dati samo na temelju detaljne i stru?ne analize Strategije. Nažalost, pou?eni lošim iskustvima dolazimo do zaklju?ka da je ve?ina strateških i planskih dokumenata u RH na svim razinama nerealna. Naime, op?enita pojava u društvu je raskorak izme?u stvarnog stanja i mogu?nosti i planskog stanja. Obzirom na takvo stanje prvo što bismo poduzeli je revizija svih strateških i planskih dokumenata upravo s naglaskom na mogu?nostima i realnoj dinamici provedbe te bi iz takve analize ujedno proizašle i mjere za realizaciju. Stav HDSSB-a je da je potrebno vratiti dignitet stru?nosti i stru?nim, a ne politi?kim rješenjima pojedinih problema. Pre?esto su se do sada odluke donosile upravo prema politi?kim kriterijima što naj?eš?e daje loše rezultate.
|
|
Republika Hrvatska Strategijom je postavila cilj da se u razdoblju do 2020. godine udio proizvodnje elektri?ne energije iz velikih hidroelektrana i obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji elektri?ne energije održi na postoje?oj razini te da u 2020. godini iznosi 35%. Procjenjuje se da ?e prosje?ni godišnji porast ukupne potrošnje elektri?ne energije do 2020. godine iznositi oko 3,5% odnosno da ?e ukupna potrošnja elektri?ne energije, bez vlastite potrošnje elektrana, iznositi oko 28 TWh u 2020. godini. Procjenjuje se da ?e vršno optere?enje u hrvatskom elektroenergetskom sustavu u 2020. godini iznositi oko 4 600 MW.
Smatram da Hrvatska ovako navedene ciljeve može sigurno ostvariti. Pitanje je samo koja se komponenta ura?unava u obnovljive izvore energije. U tu kategoriju mnogi ne uvrštavaju energiju dobivenu iz hidroelektrana, posebno ne onih velikih, baš zbog njihovih utjecaja na okoliš. Kada se govori o potrebama, nužno je pratiti trend ukupne potrošnja elektri?ne energije od vremena izrade Strategije, a to su podaci utemeljeni na prosjeku potrošnje od 2001. do 2006. godine i stopi rasta od 4,1% kao polazišta za izra?un predvi?ene stope rasta potrošnje od 3,5% do 2020. godine. Me?utim, mi smo u tom razdoblju imali tešku gospodarsku krizu ?ije se posljedice još osje?aju što je gotovo sigurno utjecalo na ukupnu potrošnju elektri?ne energije.
Da li su ti ciljevi premalo ambiciozni? Rekla bih da jesu. Neke zemlje poput Austrije, Danske pa ?ak i Njema?ke u mnogo se ve?em postotku ili ?ak u potpunosti oslanjaju na zamjenu konvencionalnih izvora energije obnovljivima. Navedeno postaje brend države koja svojim deklarativnim pristupom brendira i svoju industriju kao prijateljsku okolišu, istom poti?e osmišljavanje i razvoj novih doma?ih tehnologija koje se zatim u obliku gotovih proizvoda plasiraju na druga tržišta bilo kao proizvod, bilo kao gotovi sustavi na kojima se još zara?uje i na proizvodnji energije.
|
Mirela Holy, saborska zastupnica SDP-a i predsjednica Savjeta za zaštitu okoliša SDPH
Smatram da Strategija energetskog razvitka iz 2009. godine nije dovoljno ambiciozna u smislu realnih hrvatskih potencijala obnovljivih izvora energije, ali je, nažalost, pretjerano ambiciozna za vladaju?u garnituru koja nije u stanju ?ak ni zakonodavno urediti podru?je obnovljivih izvora energije pa, eto, na kraju 2011. godine još uvijek nemamo Zakon o obnovljivim izvorima energije. Energetika i projekti u energetici mogu biti novi motor razvoja Hrvatske, a posebice su projekti obnovljivih izvora u tom smislu zanimljivi jer mogu u relativno kratkom roku uz korištenje doma?ih industrijskih i znanstveno-tehnoloških potencijala pokrenuti proces ekonomskog oporavka te novi val zapošljavanja. Da bi se takvo nešto postiglo nužno je izmijeniti spomenutu Energetsku strategiju, donijeti kvalitetan Zakon o obnovljivim izvorima energije, u Saboru usvojiti kartu obnovljivih izvora Hrvatske u cilju brže realizacije ovih gospodarski prioritetnih projekata, implementirati 3. EU energetski paket, posebice izdvajanje prijenosa i distribucije iz HEP-a u tvrtke u 100% vlasništvu države bez mogu?nosti privatizacije kojima ?e se, vjerujem, i pokrenuti projekti modernizacije u mrežu.
|
Komentar: Stranke se generalno slažu oko neadekvatnosti postoje?e Strategije energetskog razvitka. Zanimljivo je da se s tim slaže i HSS, koji je u trenutku donošenja Strategije bio ?lan vladaju?e koalicije i mogao je imati utjecaj na ciljeve postavljene unutar Strategije. HSLS i saborska zastupnica SDP-a Mirela Holy eksplicitno spominju detaljno kartiranje potencijala obnovljivih izvora energije i njihovo u?inkovito iskorištavanje, dok HDSSB spominje detaljnu reviziju strateških i planskih dokumenata op?enito. HSLS isti?e potrebu ciljanog opredjeljenja iskorištavanja pojedinih obnovljivih izvora, HSS „brendiranje“ države kao ekološke, saborska zastupnica SDP-a Mirela Holy obnovljive kao „motor razvoja“, a HDSSB vra?anje digniteta stru?njacima i preferiranje stru?nih umjesto politi?kih rješenja. U ovom kontekstu saborska zastupnica SDP-a Mirela Holy spominje i Tre?i energetski paket kao sredstvo olakšavanja procedura i pristupa elektri?noj mreži. HSLS jedini izri?ito spominje problem administrativnih barijera i prostornih planova, dok se saborska zastupnica SDP-a Mirela Holy na to osvr?e kroz potrebu donošenja novog Zakona o obnovljivim izvorima energije. Odgovor HDSSB-a, iako vrlo op?enit, poentira isti?u?i da je dosadašnje uplitanje politike u energetiku donijelo loše rezultate i da je potrebno vratiti energetiku stru?njacima.
Od navedenih odgovora niti jedan nije posebno radikalan niti u kojem smjeru. Mogu se primijetiti blago razli?iti fokusi stranaka: HSLS-a na olakšavanje investicija i u?inkovito korištenje resursa, HSS-a na brendiranje i zaštitu okoliša, saborske zastupnice SDP-a Mirele Holy na izmjenu zakonske regulative i Zakon o obnovljivim izvorima energije, te HDSSB-a na reviziju strateških dokumenata op?enito. SDP i HDSSB vrlo otvoreno kritiziraju dosadašnju politiku, dok HSS i HSLS tako?er nisu zadovoljni, ali ne temelje svoje odgovore na kritici, ve? na mogu?im rješenjima.
Kukuriku koalicija
U predizbornom programu Kukuriku koalicije stoji: "Vlastitim sredstvima i onima Europske unije poticat ?emo razvoj razli?itih obnovljivih izvora energije, ?iji bi udio bio i ve?i od 20% ukupne potrošnje energije, što je zacrtani cilj Europske unije." To bi zna?ilo da je njihov stav da su ciljevi ne samo ostvarivi, nego da ih se može i premašiti, što je u skladu s odgovorom saborske zastupnice SDP-a Mirele Holy. U strategiji se naravno ne spominju to?ne mjere kojima bi se stiglo do takvog cilja.
Me?u odgovorima na temu obnovljivih izvora energije na web stranici Kukuriku koalicije izme?u ostalog stoji i sljede?e: "?injenica je da imamo iznimno ambiciozne planove u sektoru energetike op?enito, a veliki naglasak je stavljen upravo na obnovljive izvore energije (OIE) zbog njihovog pozitivnog energetskog, ekološkog, ekonomskog i društvenog efekta. U Kukuriku koaliciji stoga smatramo da Hrvatska može do 2020. godine ?ak i premašiti europske ciljeve o 20% obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije, dakle ne samo u elektroenergetskom sektoru. Što se ti?e trenutne situacije, udio OIE u ukupnoj energetici iznosi 1,7% što je vidljivo iz sustava poticaja. U ovo nisu ura?unate tzv. velike hidroelektrane iz kojih Hrvatska, ovisno o hidrologiji, proizvodi izme?u 50 i 60% elektri?ne energije. Hidroelektrane u Hrvatskoj sudjeluju s približno 55% instalirane snage." Navedeni ciljevi su iznimno ambiciozni, no s aspekta energetske sigurnosti, dugoro?ne stabilizacije cijene energije i razvoja gospodarstva se nadamo da ?e mjere koje se planiraju biti dorasle upravo ovom zadatku. Kao jednu od mjera za ovaka plan navodi se donošenje novog Zakona o OIE.
HDZ
U izbornom programu HDZ-a na ovu temu stoji sljede?e: "Za poticanje izgradnje crpnih elektrana uvodimo i novu poticajnu tarifnu kategoriju za proizvodnju elektri?ne energije iz obnovljivih izvora.
Nastaviti ?emo s poticanjem razvoja projekata obnovljivih izvora energije. Time ?emo omogu?iti energetsku samodostatnost prvenstveno hrvatskih otoka, a posebno kombinaciju fotonaponskih elektrana s crpnim, reverzibilnim hidroelektranama i elektranama na drvnu biomasu.
Prvenstveno za otoke, ali i za cijelu Hrvatsku, priprema se razvoj malih distribuiranih obnovljivih elektrana (solarne, vodikove gorive ?elije) te priklju?enje istih u HEP-ov distribucijski sustav.
HDZ najve?u mogu?u važnost pridaje tzv. Zelenom razvoju Hrvatske. S tim u skladu donijet ?emo posebni Zakon o obnovljivim izvorima energije, te i financijski posebno poticati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora vjetra, vode energije, biogoriva i sunca.
U sljede?em mandatnom razdoblju ?emo kroz poticajni zakonodavni okvir omogu?iti izgradnju 400 MW novih proizvodnih kapaciteta u sustavu obnovljivih izvora energije."
Oni ne dovode u pitanje ciljeve, samo napominju kako ?e se isti ostvariti. Svakako je hvalevrijedna odluka poticanja izgradnje reverzibilnih hidroelektrana koje su idealni komplement izgradnji ve?eg broja vjetroelektrana, ali i fotonaponskih elektrana. Isto tako dobro je identificirana ideja i razvojna mogu?nost otoka implementiranjem malih distributivnih OIE radi poboljšanja opskrbe i razvoja otoka, a na temu ?ega smo u suradnji s ZelenaEnergija.org organizirali i potpisivanje peticije. Kao mjere navodi se i opet Zakon o OIE, ali koji se najavljuje ve? jedno duže vrijeme bez pravih rezultata. Isto tako s obizrom da je u prošlom mandatu tako?er bilo najavljeno 400MW novih OIE, a da nije ostvareno niti 25% navedenog, teško je povjerovati u ve?u efikasnost ovaj puta. Iako se izgradnja vjetroelektrana i fotonaponskih elektrana malo ubrzala, no uz velike velike probleme za investitore - s obzirom na nedovoljnu transparentnost procedure.
Zeleni zajedno
Unato? relativno šturom programu, jasno je da Zeleni Zajedno imaju izuzetno ambiciozne ciljeve u pogledu implementacije OIE: "Do 2030 g. prestati upotrebljavati fosilna goriva i posti?i potpunu energetsku neovisnost", te u vrlo kratkim crtama spominju i plan kako to posti?i - investiranjem u sve oblike OIE i poticanjem gradnje elektrana na onim mjestima gdje iste imaju najviše smisla, poticanjem energetske efikasnosti kroz programe proaktivne porezne politike, te orjentacijom transportne politike na mrežu željezni?kih pruga s brzim elektri?nim vlakovima što bi pove?alo uštede u transportu. Ovo je svakako najambiciozniji program od ponu?enih, me?utim je i program koji bi bio izuzetno izazovan za provo?enje. |
