29. rujna na svojoj 153. sjednici Vlada je objavila dokument s naslovom "Strate�ke odrednice za razvoj zelenog gospodarstva - ZELENI RAZVOJ HRVATSKE" kojim se �eli dati poticaj proizvodnji i investicijskom ciklusu utemeljenom na programima i zahtjevima za�tite okoli�a, a sve u skladu s svjetskim trendovima prelaska na odr�ivo gospodarstvo uz posebno posve?ivanje pa�nje za�titi okoli�a, energetskoj u?inkovitosti i obnovljivim izvorima energije. Dokument je izradilo Ministarstvo za�tite okoli�a, prostornog ure?enja i graditeljstva.

U dokumentu se navodi da se odrednice ne temelje na osiguranju sredstava iz dr�avnog prora?una, kao niti na uvo?enju novih poreza ili poreznih olak�ica. Dapa?e, nagla�ava se da se sve odrednice u dokumentu temelje na kori�tenju strukturnih fondova EU, postoje?ih fondova i namjenskih sredstava u Republici Hrvatskoj (FZOEU, Hrvatske vode, HBOR), te na privla?enju privatnog kapitala u izgradnju, razvoj, pa i transfer tehnologija u slu?aju stranih investitora.

Odrednice se odnose na sve bitne aspekte tzv. zelenog gospodarstva, a posebni naglasak se stavlja na tehnolo�ki razvoj i proizvodnju. Tako se daju odrednice za energetsku u?inkovitost u zgradarstvu, s posebnim naglaskom na kori�tenje drva u toj industriji, a kao drugi najva�niji cilj op�irno se spominju i obnovljivi izvori energije i tehnologije za smanjivanje emisija CO₂.

Dodatno se spominju odrednice za razvoj prometa, gospodarenja otpadom, vodnog gospodarstva, te odr�ivog turizma i ekolo�ke poljoprivrede.

U dijelu posve?enom obnovljivim izvorima energije poseban naglasak se stavlja na biomasu za koju se tvrdi da ima najve?i ekonomski potencijal, najve?i potencijalni broj zaposlenih i potencijalno najve?i utjecaj na smanjenje emisija CO₂, a da se njen potencijal posebno o?ituje u kori�tenju toplinske energije. Pri tome se posebno upozorava na potrebu za odr�ivim iskori�tavanjem ovog resursa.

Drugi bitan naglasak se stavlja na velike hidroelektrane. I �to je jako bitno, posebno se nagla�ava da su iste bitni ?imbenici daljnjeg zna?ajnog razvoja vjetroelektrana i solarnih elektrana, te u cjelokupnoj regulaciji tako jednog obnovljivog tr�i�ta elektri?ne energije.

Naravno, i u ovom poglavlju se kroz sve odrednice provla?i misao vodilja uklju?ivanja i poticanja doma?e proizvodnje opreme.

Istovremeno se u dokumentu jo� spominje izrada i dono�enje Akcijskog plana za OIE, a u skladu s ciljevima EU koji ?e nam uskoro postati obvezuju?i.

U dijelu energetike spominju se i tehnologije hvatanja CO₂, radi smanjenja emisija istoga, te potreba za ovladavanje ovom tehnologijom. Pri tome se ne spominje odnosi li se to na produ�enje �ivotnog vijeka postoje?ih termoelektrana na fosilna goriva, te na �elju da se iste u?ine prihvatljivijim za okoli�, ili se odnosi na izgradnju novih termoelektrana na ugljen - �to bi bilo u suprotnosti s odr�ivim razvojem i svjetskim trendovima.

Sve u svemu, dokument je sa�eto i jasno prezentirao put kojim se �eli i treba krenuti u budu?nosti. ?ak �tovi�e, moglo bi se re?i da je plan vrlo kvalitetan i mogao bi Hrvatskoj donijeti upravo ono �to joj treba i �to se planom predvi?a. Na�alost, dok ne iza?e kvalitetan, sveobuhvatan i detaljan Akcijski plan za OIE i dok se isti ne po?ne provoditi ovaj dokument ?e se morati uzeti sa velikom rezervom. Jer puno ovih istih odrednica i ciljeva je ve? iskazano kroz energetsku strategiju i cijeli niz zakonskih i podzakonskih akata koji se ti?u energetike i obnovljivih izvora energije. A neki od tih akata datiraju od po?etka 2000-tih godina.

S druge strane sasvim je o?ito da je jako malo toga ostvareno. Broj instaliranih obnovljivih izvora energije je relativno zanemariv, osim vjetroelektrana, a i one su zna?ajno podbacile u odnosu na planove iz 2007. godine. Tako?er proizvodnja opreme se nije razvila - uz ?asne iznimke tipa Solvisa ili Solarisa, ali koji na�alost gotovo svu svoju proizvodnju moraju izvoziti jer doma?eg tr�i�ta nemaju. Kon?ar kao potencijalni proizvo?a? vjetroagregata jo� nije ni blizu cilja da to i postane u punom smislu. Dijelovi opreme za odre?ene tehnologije se proizvode pojedina?no i na privatnu inicijativu, �to je hvale vrijedno, no malo �to od toga spada u proizvode s visokom dodanom vrijedno�?u ili zapo�ljava zna?ajniji broj ljudi. ?injenica je da je ka�njenje za razvijenim, pa i manje razvijenim zemljama u tom smislu dramati?no. No kad bi se odrednice ovako jednog dokumenta dosljedno i agresivno slijedile, korist za na�e gospodarstvo bi bila nemjerljiva. Profitirali bi i industrija, ali isto tako i turizam i poljoprivreda, te druge grane gospodarstva koje se oslanjaju na ?istu prirodu i nezaga?en krajolik.

U svakom slu?aju, zaklju?ak bi se mogao svesti na: sada je ve? sasvim o?ito da je put za razvoj zelenog gospodarstva dobro zami�ljen u svojim osnovnim crtama, pa i prihva?en od vladaju?ih, no dosada�nja praksa je pokazala da ?e se ipak morati desiti zna?ajne promjene da bi se isto i provelo - jer upravo provedba u zadnjim godinama nije funkcionirala ni najmanje glatko.

Cijeli dokument mo�ete prona?i na: www.vlada.hr