U isto vrijeme dok je resorno Ministarstvo gospodarstva najavilo nastavak svoje istra�iva?ke energetske politike u smjeru tra�enja novih zaliha nafte i plina, u Novinarskom domu je predstavljena studija �Energija nadohvat ruke�, izra?ena u okviru regionalnog projekta Unlocking the future koji provodi Heinrich Boell Stiftung, koja poziva na zelenu transformaciju uz pomo? kori�tenja obnovljivih izvora energije i pove?anja energetske u?inkovitosti.

Jeli nam energija stvarno nadohvat ruke ili smo prisiljeni istra�iti i izbu�iti sva morska i prirodna bogatstva da bi je prona�li?

Ovih dana ZMAG (Zelena mre�a aktivisti?kih grupa) objavljuje priru?nik �Zeleni alati � grijemo se i kuhamo suncem�. U priru?niku se jednostavnim rje?nikom opisuje samogradnja prakti?nih tehnologija za iskori�tavanje toplinske energije Sunca i toplinske energije biomase. Pod zelenim alatima se ovdje ne misli na tehnologije poput silicijevih ?elija za proizvodnju elektri?ne energije, nego na tzv �uradi sam� tehnologije dostupne svima, kao �to su sun?evi toplinski kolektori za pripremu potro�ne tople vode ili u?inkovite pe?i na �umsku biomasu. Prednosti kori�tenja takvih tehnologije su brojne: od ugodnijeg boravka u prostoriji, smanjene potro�nje energije i smanjenih pridru�enih tro�kova za grijanje i hla?enje.

Sun?evi toplinski kolektori su kod nas neshvatljivo gurnuti na margine kori�tenja, ?ak i u Dalmaciji. Koliko je to ?udan podatak, govori i ?injenica da ju�na Hrvatska raspola�e sa preko 2500 sun?anih sati u godini, dok recimo Austrija ima gotovo upola manje. Unato? tome, Austrija ima 20 puta vi�e instaliranih takvih sustava po glavi stanovnika od nas. U studiji �Energija nadohvat ruke� se navodi da sun?evi toplinski sustavi mogu ?ak zamijeniti i energiju koju bi proizvodila kontroverzna termoelektrana na ugljen, Plomin C. Razlog je taj �to je potreba za energijom u primorskim mjestima najve?a u predve?ernje sate, kada se turisti i mje�tani vra?aju s pla�a i pripremaju za izlazak, a tada upravo kolektori mogu zadovoljiti potrebe za toplinskom energijom (umjesto primjerice elektri?nih bojlera).

Mjere podizanja energetske u?inkovitosti su tako?er itekako prakti?ne i dostupne svima, a podrazumijevaju obnovu i gradnju ku?a od odr�ivih materijala koji su lokalno dostupni (drvo, kamen), a mogu uklju?ivati i mjere kao �to su izolacija ku?a od biorazgradivih materijala (primjerice izolacija od slame, gline, ov?je vune) ili nabavku energetski u?inkovitih ku?anskih aparata. Mjere energetske u?inkovitosti ne utje?u na komfor stanovanja (dapa?e, jo� ga i podi�u) i drasti?no �smanjuju potrebe za grijanjem prostora, a mnoge �upanije i gradovi daju i poticaje za njihovo kori�tenje.

Primjenom i kori�tenjem prakti?nih mjera obnovljivih izvora energije i energetske u?inkovitosti u ku?anstvima mogu?e je zadovoljiti standarde �gotovo nula energetskih ku?a�� (ku?a koja sama zadovoljava svoje potrebe) koji ?e primjerice biti obavezni standard za sve novoizgra?ene javne zgrade nakon 2018. godine i za sve stambene zgrade nakon 2020. godine. Niskoenergetski ili gotovo nula energetski standard bi zato morao biti ugra?en i u program obnove poplavljenih podru?ja u Vukovarsko-srijemskoj �upaniji, kako bi obnova bila � obnovljiva.

I tako se, kao ovih dana u Brazilu, s jedne strane �energetskog igrali�ta� nalazi aktualna energetska politika Vlade koja poznaje samo megalomanske projekte i razvoj energetike baziran na iscrpljivanju posljednjih zaliha nafte i plina, a s druge strane zelena energetska politika koja se bazira na obnovljivim izvorima i energiji dostupnoj svima.

Vi birate pobjednika. Na ?ijoj ste strani?