Tajna upravljanja urbanim okoli�om na duge periode je da postane odr�iv kroz infrastukturne promjene �to zahtjeva dugoro?na planiranja i provedbu koraka prema tome cilju - a to znaju u Freiburgu.

Freiburg (230.000 stanovnika) koji se nalazi u Njema?koj regiji Baden-W�rttemberg je ve? 30 godina i vi�e pionir u odr�ivom razvoju. Tokom 1970-ih su lokalni protesti protiv nuklearne elektrane potaknuli studiju izdanu 1980-ih koja se zvala "Energiewende", te je sama po sebi postala okosnica Njema?ke elektroenergetske tranzicije. Kasnije je u Freiburgu otvoren najve?i Europski istra�iva?ki centar za solarnu energiju - Fraunhofer ISE, a dodatno su u Freiburgu napravljene PlusEnergy pasivne ku?e �sa solarnim krovovima oko 2000. godine. Te zgrade (na slici) mogu proizvesti vi�e energije nego �to njihovi stanovnici potro�e tokom jedne godine.

Freiburg je u zadnjih 20 godina razvijao i druge projekte osim vlastite proizvodnje elektri?ne energije, te se tako puno radilo na efikasnosti u toplinskom i transportnom sektoru. Na primjer grad trenuta?no pro�iruje svoje biciklisti?ke staze u koje je ulo�ena prili?na koli?ina sredstava. Ispod jedne od glavnih prometnica se gradi tunel koji omogu?uje biciklistima i pje�acima da ne moraju ?ekati na semaforima. Ovaj specifi?ni projekt je dio kampanje izgradnje "autoceste" za bicikliste kako bi mogli putovati kilometrima bez zaustavljanja. U Freiburgu se sve ?e�?e br�e putuje biciklima nego autima.

Freiburg je puno ulo�io i u javni promet, tj. u ovom slu?aju tramvaje koji staju na platformama koje se di�u na razinu vrata tako da se lak�e koriste sva vrsta kolica, te stoga nigdje nema nikakvih stepenica. Tramvaji i autobusi tako?er voze jako ?esto tako da su uglavnom br�i od automobila, posebno ako tra�ite i parkirno mjesto.

Zona za pje�ake u gradu se pove?ava, te ?e prakti?ki cijeli centar uskoro biti u potpunosti bez atuomobila. Od 1982. godine je udio kori�tenja automobila pao sa 38% na otprilike 30% danas, a 80% svih stanovnika grada �ivi u krugu od 500 metara od stanice za javni prijevoz.

Pri izgradnji novih kvartova grad se trudi da je spoj na javni transport spreman i prije nego �to se zgrade dovr�e, te se aktivno razvija grad na na?in da se prvo popune rupe u prostoru u gradu.

Industrija u gradu je tako?er va�na. Industrijski dio grada na sjeveru tro�i 21% ukupne elektri?ne energije. Gradska elektroprivreda je tako pro�le godine napravila mapu na kojoj je pokazala koji su krovovi adekvatni za fotonapon, gdje ima vi�ka otpadne topline iz industrijskih procesa, te gdje se mogu graditi male geotermalne elektrane. Osim toga planiraju se bolje rapore?eni restorani u tom predjelu kako bi se potaknulo ve?e kori�tenje bicikala i pje�a?enja na pauzi za ru?ak.

Freiburg je stoga pravi primjer grada koji promi�lja o budu?nosti svojih gra?ana i koji bi trebao biti primjer drugim gradovima kako da rade na svojoj odr�ivoj budu?nosti. S obzirom na svoju veli?ini bi mogao biti dobar primjer nekim gradovima u Hrvatskoj (Osijek, Split, Rijeka...).

Izvor: www.renewablesinternational.net