Analiti?ari najve?e privatne banke na svijetu UBS-a, koja se nalazi u �vicarskoj, su objavili da ?e velike elektrane u Europi postati suvi�ne tokom idu?ih 10 do 20 godina zbog razvoja novih tehnologija koje uklju?uju elektri?ne automobile, jeftinije baterije te solarnu energiju. Oni ?e zajedni?ki promijeniti na?in proizvodnje, pohrane i distribucije elektri?ne energije.

U dokumentu koji je ova �vicarska banka prije nekoliko dana poslala klijentima i investitorima, navodi se kako ?e velike centralizirane elektrane uskoro "izumrijeti" jer su prevelike, nefleksibilne i nebitne za budu?u proizvodnju elektri?ne energije. Umjesto njih, za ku?anstava i tvrtke ?e biti jeftinije i u?inkovitije proizvoditi vlastitu energiju kojom ?e pogoniti i automobile, a sav vi�ak proizvodnje pohranjivati u baterijama. Zbog razvoja tehnologije, sve ovo ?e biti isplativo i bez dr�avnih subvencija.

U dokumentu se tako?er navodi: "Energija vi�e nije ne�to �to se proizvodi isklju?ivo u velikim, centraliziranim sustavima koji su u vlasni�tvu velikih energetskih kompanija. Do 2025. godine, svi ?e biti u mogu?nosti proizvoditi i skladi�titi energiju. A ta energija ?e biti zelena i cjenovno konkurentna, tj. jeftinija od kupovine energije od energetskih poduze?a". Banka stoga svoje financijske klijente poziva da se pridru�e revoluciji.

"Solari bi uskoro trebali postati konkurentan na?in proizvodnje energije. Njihov najve?i nedostatak je intermitentnost koja ?e se rije�iti ra�irenom upotrebom baterija i elektri?nih vozila. Tro�kovi baterija pali su u proteklom periodu, a do 2020. godine trebali bi se smanjiti za dodatnih 50%. Do tog ?e perioda elektri?no vozila stajati isto kao i konvencionalno pogonjeno vozilo, no uz prosje?ne godi�nje u�tede od dvije tisu?e eura na tro�kovima za gorivo, investicija ?e se po?eti ispla?ivati odmah. Zbog navedene situacije, o?ekuje se nagli rast u kori�tenju elektri?nih vozila, posebice u zemljama sa visokim cijenama fosilnih goriva".

Pad cijena baterija ne?e samo pove?ati broj elektri?nih vozila, ve? ?e doprinijeti i znatno ve?oj upotrebi stacionarnih baterija za pohranu vi�kova energije u zgradama, navodi UBS. "Skladi�tenje u baterijama postati ?e financijski atraktivno za obiteljske ku?e koje ?e kombinirati ovaj sustav sa solarnom energijom i elektri?nim vozilima. Kao posljedicu novog stanja na tr�i�tu o?ekuju se transformacijske promjene u komunalnom i automobilskom sektoru. Investicija u solarne sustave sa �ivotnim vijekom od 20 godina u kombinaciji sa malim ku?nim baterijskim sustavom i elektri?nim vozilom vratiti ?e se u 6 do 8 godina na tr�i�tima kao �to su Njema?ka, Italija, �panjolska i ostatak Europe, �to zna?i da ?e ve? 2020. godine ku?anstva mo?i ra?unati sa barem 10 do 12 godina besplatne energije.

Daljnji pad cijena baterija i solara dovesti ?e do situacije u kojoj ?e ve? 2025. godine biti jeftinije kupiti elektri?no od vozila na fosilna goriva.

No, banka ne o?ekuje da ?e velika energetske poduze?a nestati. Iz UBS-a javljaju kako takve tvrtke mogu opstati jedino ako porade na razvoju naprednih mre�a kojima ?e na u?inkovit na?in upravljati elektri?nom energijom te pru�aju decentraliziranu proizvodnju regulacijske elektri?ne energije.

"Elektri?na vozila su klju?ni katalizator za masovno usvajanje baterijskih tehnologija jer ?e dovesti do njihove pove?ane proizvodnje, a samim time i smanjenja tro�kova. Danas tro�ak proizvodnje baterije iznosi oko 360 dolara/kWh. Do 2020. godine ova bi cijena mogla pasti na 200 dolara/kWh, a ve? u roku od 10 godina cijene bi se mogle kretati oko 100 dolara/kWh.

U izvje�?u se zaklju?uje kako je ve? sada u velikom dijelu "osun?anih" regija svijeta jeftinije proizvoditi vlastitu energiju iz fotonaponskih modula nego kupovati istu na tr�i�tu. Novoizgra?ene vjetroelektrane cjenovno su konkurentne elektranama na plin, ugljen i nuklearnu energiju, ?ak i bez subvencija. Nove tehnologije gra?anima omogu?uju brze i relativno jeftine na?ine smanjenja ra?una za elektri?nu energiju, a ve?im usvajanjem zelenih tehnologija do?i ?e do daljnjeg i nepovratnog smanjenja tro�kova. Sve navedeno zna?i da je revolucija zelenih tehnologija ve? uzela maha te ?e nezaustavljivo dovesti do novih boljih, jeftinijih i ekolo�kih prihvatljivijih proizvoda.

Izvor: www.theguardian.com