Enel Green Power je na ovogodišnjoj EWEA-i imao zanimljivu prezentaciju u kojoj su napravili procjenu rasta obnovljivog tržiša na razini Europe i svijeta do 2020.

Geografski gledano prema njihovim procjenama će najveće godišnje stope raste imati Afrika između 7% i 16%, a najmanje Latinska Amerika između 2% i 7 %. Što se tiče ukupno instalirane snage Sjeverna Amerika bi u obnovljivom sektoru trebala doći na između 371 i 550 GW do 2020., sa 252 GW prošle godine, Europa bi trebala doći na između 655 i 1.030 GW sa 467 GW,  Latinska Amerika na između 207 i 330 GW sa 167 GW, Afrika na između 53 i 110 GW sa 28 GW i Azija na između 921 i 1.000 GW sa 449 GW.

Zanimljiv podatak u prezentaciji je da su u 2010. investicije u zelenu energiju bile 247 milijardi dolara na godišnjoj razini, dok su recimo investicije u računalne igre bile 47  milijardi dolara, a u luksuzna dobra 243 milijardi dolara.

Pri pogledu na najveći portfelj proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije u Europi je na prvom mjestu Iberdrola Renovables sa instaliranom snagom od 13,7 GW i proizvodnjom od 28,7 TWh električne energije godišnje, drugi je Enel Green power sa 7,1 GW i 22,5 TWh, EDP Renovaveis je treći sa 7,5 GW i 16,8 TWh, Acciona Energia ima 7,3 GW i 15,6 TWh, a E.on zatvara top pet sa 4,2 GW i 10,2 TWh. Prvih sedam tvrtki (osim ovih pet to su još EDF i RWE) ima ukupno instaliranu snagu od 46 GW, dok je ukupno instalirana snaga na svijetu 1.421 GW, što znači da oni drže samo 3,2% tržišta. Time se vidi da je tržište obnovljivih izvora jako fragmentirano, te se u budućnosti očekuje veća konsolidacija tržišta.

Od 2010. do 2020. se očekuje da će instalirana snaga obnovljivih izvora energije skočiti sa otprilike 1.313 GW na 2.540 GW, što je godišnji rast od 6,8%. Pri tome bi hidroelektrane trebale skočiti sa 1.007 GW na 1.280 GW, vjetroelektrane na kopnu sa 193 GW na 660 GW, priobalne vjetroelektrane sa 3 GW na 90 GW, fotonaponske elektrane sa 38 na 350 GW, CSP solarne elektrane sa ispod 1 GW na 20 GW, biomasa sa 60 na 120 GW i geotermalne sa 11 na 20 GW.

U Europi se očekuje rast sa 433 GW na 750 GW do 2020. Hidroelektrane bi trebale doći sa 291 na 316 GW, vjetroelektrane sa 86 na 240 GW, solar sa 30 na 150 GW, te biomasa sa 24 na 40 GW. Europa do 2020. godine u obnovljive izvore mora investirati nekih 300 milijardi eura kako bi se dostigao cilj EU za 2020., a od tih investicija otprilike 50% bi trebalo biti investirano u vjetroelektrane. U brojkama to znači da Europa mora instalirati 175 GW obnovljivih do 2020., od čega bi vjetroelektrana trebalo instalirati 118 GW, biomase 19 GW, soalrnih elektrana 38 GW, a geotermalnih elektrana 1 GW.