Enel Green Power je na ovogodi�njoj EWEA-i imao zanimljivu prezentaciju u kojoj su napravili procjenu rasta obnovljivog tr�i�a na razini Europe i svijeta do 2020.

Geografski gledano prema njihovim procjenama ?e najve?e godi�nje stope raste imati Afrika izme?u 7% i 16%, a najmanje Latinska Amerika izme?u 2% i 7 %. �to se ti?e ukupno instalirane snage Sjeverna Amerika bi u obnovljivom sektoru trebala do?i na izme?u 371 i 550 GW do 2020., sa 252 GW pro�le godine, Europa bi trebala do?i na izme?u 655 i 1.030 GW sa 467 GW,� Latinska Amerika na izme?u 207 i 330 GW sa 167 GW, Afrika na izme?u 53 i 110 GW sa 28 GW i Azija na izme?u 921 i 1.000 GW sa 449 GW.

Zanimljiv podatak u prezentaciji je da su u 2010. investicije u zelenu energiju bile 247 milijardi dolara na godi�njoj razini, dok su recimo investicije u ra?unalne igre bile 47� milijardi dolara, a u luksuzna dobra 243 milijardi dolara.

Pri pogledu na najve?i portfelj proizvo?a?a elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije u Europi je na prvom mjestu Iberdrola Renovables sa instaliranom snagom od 13,7 GW i proizvodnjom od 28,7 TWh elektri?ne energije godi�nje, drugi je Enel Green power sa 7,1 GW i 22,5 TWh, EDP Renovaveis je tre?i sa 7,5 GW i 16,8 TWh, Acciona Energia ima 7,3 GW i 15,6 TWh, a E.on zatvara top pet sa 4,2 GW i 10,2 TWh. Prvih sedam tvrtki (osim ovih pet to su jo� EDF i RWE) ima ukupno instaliranu snagu od 46 GW, dok je ukupno instalirana snaga na svijetu 1.421 GW, �to zna?i da oni dr�e samo 3,2% tr�i�ta. Time se vidi da je tr�i�te obnovljivih izvora jako fragmentirano, te se u budu?nosti o?ekuje ve?a konsolidacija tr�i�ta.

Od 2010. do 2020. se o?ekuje da ?e instalirana snaga obnovljivih izvora energije sko?iti sa otprilike 1.313 GW na 2.540 GW, �to je godi�nji rast od 6,8%. Pri tome bi hidroelektrane trebale sko?iti sa 1.007 GW na 1.280 GW, vjetroelektrane na kopnu sa 193 GW na 660 GW, priobalne vjetroelektrane sa 3 GW na 90 GW, fotonaponske elektrane sa 38 na 350 GW, CSP solarne elektrane sa ispod 1 GW na 20 GW, biomasa sa 60 na 120 GW i geotermalne sa 11 na 20 GW.

U Europi se o?ekuje rast sa 433 GW na 750 GW do 2020. Hidroelektrane bi trebale do?i sa 291 na 316 GW, vjetroelektrane sa 86 na 240 GW, solar sa 30 na 150 GW, te biomasa sa 24 na 40 GW. Europa do 2020. godine u obnovljive izvore mora investirati nekih 300 milijardi eura kako bi se dostigao cilj EU za 2020., a od tih investicija otprilike 50% bi trebalo biti investirano u vjetroelektrane. U brojkama to zna?i da Europa mora instalirati 175 GW obnovljivih do 2020., od ?ega bi vjetroelektrana trebalo instalirati 118 GW, biomase 19 GW, soalrnih elektrana 38 GW, a geotermalnih elektrana 1 GW.