Pumpno-akumulacijske hidroelektrane su elementi elektroenergetskog sustava koji idealno mogu balansirati nestalne (intermitentne) izvore električne energije kao što su energija vjetra i Sunca. One utječu i kao stabilizacijski faktor u mreži. Rezultat tih i drugih prednosti je da mnoge tvrtke danas razvijaju projekte takvih elektrana.

U 2009. je u svijetu na mrežu bilo spojeno 127 000 MW pumpno-akumulacijskih hidroelektrana, a očekuje se rast tog sektora od 60% u iduće četiri godine što znači da bi do 2014. moglo biti instalirano više od 203 000 MW.

izvor: www.ieahydro.com

Kako bi se prikazala veličina i dubina aktivnosti u tom sektoru prezentirat će se sedam postrojenja koja se grade, tri koja su počela raditi u zadnjoj godini i 8 koja se obnavljaju/nadograđuju. Ukupne investicije u svim tim postrojenjima iznose preko 58 milijardi dolara.

U izgradnji

Sedam projekata koji se grade su smješteni u Europi, Africi i Aziji i svi bi trebali biti u pogonu do 2015. Ukupna snaga novo instaliranih postrojenja će biti 4100 MW.

1. Baixo Sobar
   Energias de Portugal (EDP) gradi projekt Baxio Sabor od 171 MW na rijeci Sabor u sjevernom Portugalu. Projekt se gradi kao dio plana vlade da se poveća udio energije vode u proizvodnje električne energije u Portugalu. Projekt se sastoji od 2 brane i 2 strojarnice, od kojih jedna ima 2 x 70 MW pumpnih-turbina, a druga ima 2 reverzebilne jedinice od 15.5 MW.
   Gradnja je počela u lipnju 2008., a početak rada se očekuje početkom 2013. Projekt je vrijedan 354 milijuna eura.
2. Feldsee
   U Carinthiji, Austrija gradi se druga jedinica od 75 MW na postojećem Feldsee projektu od 140 MW. Prva jedinica je počela rad u rujnu 2009. Za pokretanje se koristi voda iz dva postojeća rezervoara, a vlasnik je Karntner Elektrizitats-Aktiengesselschaft (Kelag).
   U gradnji sudjeluju ABB, Alstom Hydro Austria GmbH i Andritz VA Tech Hydro. Sam projekt vrijedi oko 50 milijuna eura i očekuje se da će ući u pogon početkom 2011.
3. Limberg 2
   Limberg 2 projekt od 480 MW u vlasništvu Verbund Austrian Hydro Power AG, koji također povećava ukupnu snagu pumpnih-akumulacija u Austriji.
   Projekt koristi dva postojeća rezervoara vode, a podzemna strojarnica će imati 2 pumpne turbine.
   U gradnji sudjeluju ABB AG, Andritz VA Tech Hydro, Siemens AG Austrija i drugi.
   Prva od dvije jedinice bi trebala ući u pogon 2011., a komercijalni rad se očekuje krajem iste godine.
4. Limmern
   Kraftwerke Linth-Limmern AG razvija Limmern projekt od 1000 MW u dolini Linthal u istočnoj Švicarskoj. Podzemna strojarnica će imati 4 x 250 MW reverzibilnih vertikalnih Francis pumpnih-turbina, i 4 x 280 MVA vertikalnih asinkronih generatora.
   Postrojenje će pumpati vodu iz postojećeg jezera Limmern u postojeće jezero Mutt. U gradnji sudjeluju ABB Ltd., Alstom Hydro, Nexans i Poyty.
   Prva jedinica bi trebala ući u pogon 2015., a cijeli projekt vrijedi oko 1,77 milijardi dolara.
5. Nant de Drance
   Projekt od 600 MW je smješten u jugozapadnoj Švicarskoj. Koristit će se visinska razlika između 2 postojeća rezervoara vode kako bi se proizvodilo otprilike 1.5 TWh energije godišnje.
   Projekt također ima podzemnu strojarnicu sa četiri vertikalne Francis pumpne-turbine od 157 MW i 4 x 170 MVA vertikalnih asinkronih generatora.
   U gradnji sudjeluju Alstom Hydro Švicarska i AF Colenco. Gradnja projekta bi otprilike trebala koštati 950 milijuna dolara, prve jedinice bi trebale ući u pogon 2015., a u puni pogon bi projekt trebao ući 2017.
6. Qingynan
   CSG Power Generation tvrtka, koja je dio China Southern Power Grid Co. Ltd., razvija projekt od 1280 MW u provinciji Guangdong.
   Strojarnica će imati 4 x 320 MW pumpnih turbina, oprema će biti postavljena u siječnju 2012., a prva jedinica bi trebala ući u pogon u listopadu 2014.
   Korporacija Toshiba je glavni isporučitelj opreme.
7. Reisseck 2
   Austrijski Verbund Austrian Hydro Power AG također nastavlja sa projektom Reisseck 2, snage 430 MW. Taj projekt je dodatak kompleksu Reisseck/Kreuzeck.
   Za ovo postrojenje će se izgraditi tunel duljine 5 km koji će spajati Reisseckovu akumulaciju sa Malta Hauptstufe postrojenjem snage 730 MW.
   Gradnja će iznositi oko 335 milijuna eura, počela je na ljeto 2010., a početak rada se očekuje 2014. Poyry je glavni izvođač radova.

Projekti koji su ušli u pogon

Europa je najaktivniji kontinent u razvoju pumpne-akumulacije. U Europi su u prošloj godini dvije elektrane ušle u pogon, a u Kini jedna.

1. Avče
   185 MW postrojenja Avče je ušlo u pogon u travnju 2010. na rijeci Soči u Sloveniji. Projekt je vrijedan oko 122 milijuna eura, a koristi se na način da se tokom noći voda pumpa u gornji rezervoar za vrijeme viška proizvodnje iz drugih jedinica, kako bi se za vrijeme većih potreba ta ista voda koristila za proizvodnju i pokrivanje vršne potrošnje.
   Projekt će godišnje proizvoditi 426 GWh struje, a gradnja je počela u prosincu 2004.
2. Dnister
   Prva jedinica od 2 268 MW postrojenja Dnister ušla je u pogon u siječnju 2010. Postrojenje koje se razvija na rijeci Dnister u Ukrajini, razvija UkrHydro. Konstrukcija je počela još 1983. a očekuje se da će ukupna cijena iznositi 720 milijuna dolara. Prva jedinica bi trebala proizvesti 240 GWh energije u 2010.
   Druga i treća jedinica će ući u pogon 2011. odnosno 2012. Postrojenje bi na kraju trebalo imati sedam indentičnih jedinica.
3. Jixi
   Projekt od 1 800 MW je počeo sa radom u Srpnju 2010. u provinciji Anhui u Kini. Ukupna investicija iznosi 1,2 milijarde dolara.

U obnovi/nadogradnji

8 predstavljenih projekata su počeli s pogonom između 1930. i 1979. Ukupna snaga im je 4200 MW. Sa obnovom/nadogradnjom će se njihova ukupna snaga povećati za dodatnih 650 MW.

1. Blenheim-Gilboa
   New York Power Authoriry (NYPA) završio je projekt obnove i proširenja Blenheim-Gilboa projekta u lipnju 2010. Sam projekt je ušao u pogon 1973.
   Obnova je započeta u rujnu 2006., a sve četiri jedinice su zamijenjene u svibnju 2010.
   Snaga je time povećan na 1160 MW.
2. Čapljina
   Projekt Čapljina od 420 MW na rijeci Trebišnjici ulazi u proces rehabilitacije. Postrojenje je ušlo u rad 1979., a ima 2 pumpne-turbine. JP Elektropriveda Hrvatske Zajednice Herceg Bosne je u studenom 2009. dala ugovor konzorciju koji je predvođen Dalkovodom/ABB-om za radove na obnovi postrojenja.
3. Revin
   Francuska elektroprivreda radi na obnovi ovog projekta snage 800 MW. Projekt je u pogonu od 1976., a većinu radova na obnovi izvodi Voith Hydro.
4. Rodund II
   Vorarlbergeg Illwerke rehabilitira Rodund II hidroelektranu snage 276 MW u Austriji koja je oštećena u požaru tokom ljeta 2009. Snaga će se povećati na 295 MW, a u pogonu je od 1976.
   Voith Hydor je izvodi radove za ovaj projekt koji je vrijedan 40 milijuna eura. Očekuje se ulazak u pogon krajem 2011.
5. Taum Sauk
   Hidroelektrana Taum Sauk od 440 MW je počela proizvoditi električnu energiju u lipnju 2010. nakon što je bila izvan pogona od prosinca 2005.
   Projekt je vrijedan 490 milijuna dolara, a u pogon je ušao davne 1950. ABB, Ozark Constructors i Paul C. Rizo Associates Inc. izvode radove.
6. Venda Nova 3
   EDP iz Portugala radi na revitalizaciji Venda Nova brane na Rabagao rijeci. 97 metarska gravitacijska brana je dovršena početkom 1950ih i tada je imala snagu 90 MW. Revitalizacija uključuje novu strojarnicu, a nova snaga će iznositi 435 MW. To je dio novog programa vlade za poboljšanje brane i hidroenergetskih projekata.
   Projekt je vrijedan 179 milijuna dolara i očekuje se da će ući u pogon 2014.
7. Vianden
   Society Electrique de lOur (SEO) će dodati pumpnu-turbinu u 1096 MW postrojenje Vianden u Luxembourgu.
   SEO radi na dodavanju jedinice snage 200 MW u stojarnicu koja je počela s radom 1963.
   Izvedba projekta bi trebala trajati 48 mjeseci, a vrijednost je oko 150 milijuna eura.
8. Waldeck 1
   Novo pumpno-akumulacijsko postrojenje kod Waldecka 1 u Njemačkoj je ušlo u pogon u lipnju 2010. Investicija iznosi otprilike 52 milijuna eura, a obnavlja se postojeće postrojenje iz 1930ih.
   Postrojenje je smješteno na jezeru Edersee pokraj Waldecka u Hesse, Njemačka. Postojeća strojarnica ima 4 jedinice snage 140 MW.

Kao što je vidljivo, diljem svijeta se intenzivno radi na razvijanju mreže u smjeru dobrih regulacijskih sposobnosti, da bi se mogao prihvatiti što veći udio obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav. To je primjer budućnosti koji bi mogla slijediti i Hrvatska.

izvor podataka o reverzibilnim hidroelektranama: Hydro review worldwide