Mislim da ne?e biti iznena?uju?e ako ovdje i danas konstatiramo da razvoj energetike u Hrvatskoj ide u krivom smjeru i da je dr�ava izgubila kompas u pra?enju ove izuzetno bitne grane gospodarstva. Ve? godinama, neovisno koja vlada upravlja ovom dr�avom, i neovisno koji ministar upravljao ovim podru?jem, sasvim je jasno da se stvari ne odvijaju u smjeru koji bi imalo bio usmjeren na dobrobit gra?ana. Osam godina vladavine HDZ-a nisu nam donijele prakti?ki nikakve konkretne pomake u smjeru razvoja novih tehnologija i iskori�tavanja vlastitih prirodnih resursa za proizvodnju energije, a kamoli da su potaknule razvoj i istra�ivanje u smislu proizvodnje i inovacija u obnovljivom sektoru koji bilje�i veliki bum u svijetu, i kojega svi prihva?aju (sa razlogom!) kao neminovnu budu?nost. Me?utim tih osam godina tako?er nije donijelo prakti?ki nikakve pomake u energetskoj proizvodnji i investicijama u velike elektrane na fosilna goriva, �to je tako?er �alosno. Ali iz ove perspektive mo�da i nije lo�e.

Nova vlada danas pak izgleda kao da je potpuno izgubila kompas u svojoj bezglavoj jurnjavi za investicijama i brojkama na papiru, pri tome silom �ele?i prikazati velike investicije, koje bi onda bile prikazane kao Hrvatske i na dobrobit gra?ana Hrvatske - ali to ne?e biti. Istovremeno se staje na put malim investitorima i svim malim i manjim elektranama na obnovljive izvore, a kao (protu)argument se uporno navodi nepo�eljan uvoz opreme i cijena takvih izvora.

Ta bezglava jurnjava dovela je do toga da gra?ani Hrvatske prema najavama mogu o?ekivati velike termoelektrane na plin pojedina?ne snage od 500MW u Osijeku, Slavonskom Brodu, Obrovcu i Sinju, TE na ugljen od 500MW u Plominu, a �u�ka se i o jo� ve?oj TE na ugljen (800MW) u Plo?ama. Postavlja se pitanje - kome to treba? Ma�e se pamfletom o izvozu elektri?ne energije, ali kome? I pod koju cijenu? Ispu�tanja CO₂ i ostalih po zdravlje i okoli� �tetnih plinova u vlastitom dvori�tu na uvozno gorivo i isto takvu opremu? Istini za volju, ne treba se odre?i svih navedenih projekata. Ali se moraju pomno odabrati i definirati oni koji bi slu�ili kao djelomi?na podr�ka sustavu baziranom na obnovljivim izvorima energije.

No ?ak i uz najbolju volju da se kona?no maksimalno krene u smjeru ekologije i odr�ivosti u energetskom sektoru koji bi onda povukao i sve ostale, trenutni Ministar gospodarstva Vrdoljak na�alost danas ima pred sobom objektivno te�ak problem. U situaciji krajnje osjetljive socijalne situacije u miraz mu je ostala neodr�iva, daleko preniska i naprosto smije�na naknada za obnovljive u strukturi cijene elektri?ne energije od 0,5 lipa po kWh - na �to smo upozoravali i u vrijeme dok je Jadranka Kosor donosila tu uredbu. Me?utim, pro�le godine je njegov prethodnik ?a?i? odobrio HEP-u pove?anje cijene elektri?ne energije za 20%, razlog ?ega nisu bile nove investicije nego pove?anje profita HEP-a (ili mo�da ulaganje u kontroverznu Omblu i jo� kontroverzniji Plomin?) - i naravno time apsolutno iznervirao cjelokupnu naciju. A pri tome se nije sjetio u tome paketu dotaknuti i obnovljive, za koje ve? ove godine ne?e biti dovoljno sredstava za ispla?ivanje ugovorenih otkupnih cijena elektri?ne energije. �to dovoljno govori o odnosu dr�ave prema sektoru za koji u Zakonu pi�e da je "od iznimnog dr�avnog zna?aja". Prema tome treba dati apsolutnu podr�ku trenutnom ministru da povisi tu naknadu na onu razinu na kojoj ?e sustav ispla?ivanja naknade za obnovljive biti odr�iv i tr�i�te procvjetati, jer taj sustav je izravno i neizravno ulaganje u hrvatska radna mjesta i budu?u sigurnu i stabilnu cijenu elektri?ne energije. Puno vi�e nego �to su to ulaganja u velike centralizirane izvore energije na fosilna goriva.

U svojim nedavnim izjavama neki predstavnici ministarstva su se posebno iskazali u svojoj jednostranosti prikazivanja realnosti. Prvo je do�la izjava o jednom zaposlenom na 1MW izgra?enosti fotonaponskih elektrana, gdje je brojka za male ku?ne sustave daleko daleko ve?a, a ve?a je ?ak kada se uzmu u obzir i veliki sustavi na tlu. Druga izjava je dogma koja se ponavlja ve? neko vrijeme, a izre?ena je i od strane nekih institucija koje se bave energetikom - da obnovljivi izvori energije imaju smisla samo ako se zaposli i razvije doma?a industrija istih. �to je zapravo dijelom, ali samo dijelom istina, me?utim se zlonamjerno koristi kao argument protiv upotrebe obnovljivih. Oni koji se nesmotreno koriste tom izjavom zaboravljaju da Hrvatska jednako tako ne posjeduje tehnologiju i industriju za velike termoelektrane koje u toliko zna?ajnom broju vlada najavljuje. Sa jednom velikom razlikom - industriju za velike termoelektrane nikada ne?emo ni imati, niti za to vi�e postoji ikakva �ansa. Dok se razvojem tr�i�ta u obnovljivom sektoru ve? po?eo de�avati razvoj tehnologije i industrije kroz male lokalne tvrtke. Da li je razvoj dovoljno brz u skladu sa potrebama i �eljama sektora? Nikako, ali to isto pone�to govori o vladi, koja uporno tra�i prilike u velikim centraliziranim tvrtkma koje nikako da se pokrenu. I opet se zanemaruju mali. Jeste li ikada ?uli da je neki ?lan vlade pohvalio Solvis i njihovu proizvodnju fotonaponskih modula? Ili da je dao podr�ku i poticaj bilo kojoj tvrtki koja je iskazala interes za proizvodnju komponenti za solarne elektrane, vjetroelektrane, elektrane na biomasu i sli?no? ?ak je i Kon?ar prilikom razvoja vlastitog vjetroagregata trebao imati ve?u podr�ku. Cijena je jo� jedna uporno ponavljana dogma protiv obnovljivih, no prava istina je da brojne studije ve? danas pokazuju dugoro?nu bolju isplativost investiranja u obnovljive izvore energije. Ako zbog ni?ega drugoga, onda uslijed stabilnosti cijene elektri?ne energije koja ne ovisi o fluktuacijama cijena fosilnih goriva na svjetskom tr�i�tu. Da ni ne spominjemo utjecaj na okoli�, zdravlje, itd.

I dok god ljudi nasjedaju na pamflete i izvrtanje ?injenica o obnovljivima, dok god ignoriraju ?injenicu da im kroz indirektne kanale netko napla?uje i porez na skriveno poticanje stranog fosilnog goriva, na nepla?anje �teta u okoli�u i zdravstvenom sustavu koje iste elektrane ne pla?aju (?ime se dodatno izravno utje?e na nekonkurentnost obnovljivih, ali i neodr�ivost razvoja ekolo�ke poljoprivrede i eko turizma kroz neizravni utjecaj), dok god ne odlu?e zahtijevati pravo tr�i�te energije gdje ?e sami odlu?ivati �to i� koliko ?e pla?ati situacija ?e biti jako lo�a.

A istovremeno energetski stru?njaci zagovaraju Plomin C na ugljen i tvrde da se sve treba ostaviti u rukama energeti?ara - samo problem je �to to sa aspekta trendova i novih tehnologija, te stanja u dr�avi i vizije koju energetski stru?njaci zagovaraju izgleda kao put prema pro�losti. Isto tako problem je �to funkcioniranje i razvoj energetskog sektora ve? dugo nije i ne smije biti samo u rukama energeti?ara sa aspekta planiranja i strategije. Jer, da se ne zaboravi, energetika nije sama sebi svrha, ona je i mora biti servis razvoju drugih gospodarskih grana kojima dr�ava raspola�e - trenutno u slu?aju Hrvatske turizma i poljoprivrede. Tako da u razvoj energetskog sektora svoju rije? moraju jednako tako dati predstavnici svih tehni?kih struka, ali i ekolozi, biolozi, sociolozi... (http://www.zelenaenergija.org/ ; http://zelena-akcija.hr/ ; http://www.vecernji.hr/)

Postavlja se pitanje, kuda ide Hrvatska energetika? Mnogima koji rade u sektoru se ?ini - nizbrdo, ili drugim rije?ima, vra?a se u pro�lost i recikliranju projekata koji ne bi vi�e smjeli biti aktualni. A nove tehnologije i vizije se istovremeno te�ko ili jako slabo prihva?aju, te im se vrlo jednostrano isti?u mane. I to upravo najvi�e od strane onih koji bi trebali biti stru?njaci, koji bi trebali biti ti koji stvaraju vizije i rje�avaju probleme.