Autor | |||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ponedjeljak, 15 Travanj 2013 18:20 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||
Stranica 1 od 3 Autor ?lanka je Dr.sc. Nikola ?upin, dipl.ing.el. Godina je 2013., Hrvatska je u gospodarskoj i socijalnoj krizi koja se neposredno o?ituje u visokoj stopi nezaposlenosti. ?injenica da mladi ljudi nakon završetka školovanja idu na burzu rada umjesto na radno mjesto i uklju?enje u stvarala?ki ciklus, nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Ljudi bez posla ne samo da ne mogu egzistirati, nego dolaze u depresiju osje?aju?i se nepotrebnim, isklju?eni su iz života i sumnjaju u njegov smisao. Njihov gnjev i nepravda koju osje?aju može izazvati socijalne nemire i prouzro?iti nesagledivu društvenu štetu, poništavaju?i sve kalkulacije bazirane na maksimalnom profitu kao (nužnom) uvjetu za razvoj društva. Osnova na kojoj se temelji pravo na rad zapisana je u Ustavu RH: 'Svatko ima pravo na rad i slobodu rada' (?lanak 54) i „Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život“ (?lanak 55). Rad kao iskonsko pravo svakoga ?ovjeka, spominje i Biblija. Zašto smo došli u situaciju u kojoj nismo u stanju osigurati dovoljno radnih mjesta? Objašnjenja slušamo gotovo svaki dan toliko da bismo mogli napisati knjigu, ali ?emu? Namjesto toga pokušajmo prona?i konkretna rješenja za oživljavanje gospodarske aktivnosti i otvaranje novih radnih mjesta. Prijedlog URH-a: Jedno od rješenja nudi Udruga za razvoj Hrvatske (URH) pothvatom nazvan 'Nova energetika'. Po definiciji to je energetika koja koristi doma?e izvore primarne energije iz kojih se, u malim distribuiranim postrojenjima, proizvode sve vrste korisne energije na u?inkovit na?in, vode?i ra?una o zaštiti okoliša i razvoju vlastite industrije. Glavni cilj Nove energetike je zapošljavanje na temelju vlastitih resursa s kojima raspolaže Hrvatska. Temelj Nove energetike po?iva na viziji URH-a da za razvoj koristi ono što Hrvatska posjeduje, bogatstvo odre?eno geografskim položajem i prometnom infrastrukturom: suncem i morem, šumom i poljima, ravnicom i planinama, rijekama i jezerima, povoljnom klimom i tehnologijom koju trebamo razvijati na vlastitoj sirovini. Korištenjem tih resursa Hrvatska se u potpunosti može zaposliti, ako njeguje stvarala?ki duh i vjeru u svoje mogu?nosti, a ne ?eka pomo? sa strane. Nova energetika sadrži 6 podru?ja: 1. Energetska u?inkovitost i Zaštita okoliša 2. Obnovljivi izvori energije 3. Komunalna energetika 4. Grijanje i hla?enje 5. Elektro vozila i 6. Napredne mreže Neposredna primjena energetske u?inkovitosti štiti okoliš, a zajedno s korištenjem obnovljivih izvora energije znatno doprinosi energetskoj neovisnosti zemlje. Komunalna energetika, zagovara primjenu op?e energetike u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, s ciljem iskorištavanja svih lokalnih resursa za zapošljavanje na principu 'plave ekonomije'. Otpad jednog sustava koristi se u drugom sustavu, stvaraju?i energetski (geografski zaokružena) neovisna podru?ja. Grijanje i hla?enje omogu?ava razvojem centralnih toplinskih sustava, ve?im korištenjem apsorpcijskih rashladnih ure?aja i toplinskih pumpi znatnu uštedu energije, posebno toplinske. Razvoj elektro vozila i sustava za njihovu masovnu upotrebu direktno doprinosi zaštiti okoliša u gradovima i gusto naseljenim mjestima, a napredne mreže integriraju sve lokalne distribuirane izvore, daju?i niskonaponskoj mreži posve novu ulogu unutar EES. Razliku izme?u Nove i sadašnje energetike simboli?ki prikazuje slika 1. Na lijevoj slici sustav se bazira na velikim termoelektranama koje neu?inkovito koriste (uvozno) fosilno gorivo i opremu, zaga?uju?i okoliš, a na desnoj slici (Nova energetika) masovni distribuirani izvori proizvedeni (ako to budemo htjeli) u našoj zemlji na (doma?e) obnovljivo gorivo.
Slika1: Simboli?ka razlika izme?u Nove i postoje?e energetike Nova energetika, u svakom od šest navedenih podru?ja nudi 'zelena radna mjesta' (green jobs) na što upozoravaju mnogi radovi i istraživanja.
Nova radna mjesta: Gunter Pauli u knjizi 'Plava ekonomija' [1], u 100 inovacija za 10 godina nudi 100 milijuna radnih mjesta i ekonomski model održivog razvoja temeljen na suradnji prirode i ekonomije. Možda je to daleka budu?nost kojoj treba težiti jer društvene odnose ure?uje na pravedniji na?in, ali po?etak koji vodi u tom pravcu vidimo u radovima koji se bave zapošljavanjem na principima Nove energetike. U radu UNDP-a Hrvatske [2], procjenjuje se do 2020. godine otvoriti 79.500 'zelenih' radnih mjesta (green jobs) u 4 sektora (tablica 1).
Tablica 1: Nova radna mjesta prema radu UNDP-a [2] Izravna radna mjesta u tablici 1, odnose se na proizvodnju opreme i održavanje, neizravna na indirektno zapošljavanje u prate?oj industriji, a inducirana na radna mjesta kreirana pove?anom potrošnjom ve?eg broja zaposlenih. U drugom radu, koji je na?inila grupa profesora sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu [3], procjenjuje se do 2050. godine otvoriti 192.000 radnih mjesta, u 6 sektora: (1) Transport, (2) Industrija, (3) Ku?anstvo, (4) Usluge, (5) Poljoprivreda i (6) Gra?evinarstvo. Ista bi se otvorila u održavanju postrojenja i proizvodnji goriva, pod pretpostavkom prelaska na obnovljive izvore energije, dosljedno provo?enje energetske u?inkovitosti, te proizvodnju sinteti?kih goriva.
Potrebne investicije? Od visokih državnih dužnosnika moglo se ?uti da je za otvaranje jednog radnog mjesta potrebno investirati 100.000 €/RM, ne spominju?i uz koje uvjete. Na tu temu postoje ozbiljne studije, na primjer ona Instituta politi?ke ekonomije i istraživanja Univerziteta iz Massachusettsa [4], koja na temelju direktnih, indirektnih i induciranih radnih mjesta (sli?no kao i studija UNDP Hrvatske) daje procjenu koliko se radnih mjesta može otvoriti na 1 milijuna US$ investiranjem u infrastrukturu. Prema navedenoj studiji, najve?i broj radnih mjesta 39,7/1 milijun US$, može se otvoriti u sektoru šumarstva (pošumljavanja, upravljanja šumama i obnavljanju zemljanih i vodenih površina), što uz odnos 1 US$ = 0,78 €, zna?i investicije od oko 20.000 €/RM. U podru?ju biomase trebalo bi investirati 45.000 €/RM, što je povoljno i o?ekivano jer i drugi radovi isti?u biomasu kao zahvalno podru?je za razvoj. Najmanji broj RM za investiciju od 1 milijun US$ otvarilo bi se u nuklearnom sektoru (4,2), uz investiciju 186.000 €/RM. Za to?niju procjenu koliko je €/RM potrebno investirati u Hrvatskoj potrebno je detaljnije poznavati naše gospodarstvo. Spomenuti radovi, naime, polaze od toga da na geografskom podru?ju razmatranja postoji industrija tj. mogu?nost proizvodnje, održavanja i usluga vezanih uz proizvodnju, i što, istini za volju, nema Hrvatska. Na važnost razvoja industrije obnovljivih izvora upozorio je Goran Grani? u poruci savjetovanju u Vodicama (22.-23.11.2012): 'Nova energetika mora biti i nova industrijalizacija Hrvatske. Ako to promašimo, onda ?e "Nova" energetika biti samo novi trošak.’ Taj trošak (oko 17 kn godišnje) ?ine danas hrvatski potroša?i elektri?ne energije izdvajaju?i 0,5 lipa/kWh potrošene energije u fond operatora tržišta HROTE, iz kojega se, prema Tarifnom sustavu od 2012. godine, financiraju povlašteni proizvo?a?i elektri?ne energije.
|
Zadnje vijesti