![]() |
Autor | |||||
Ponedjeljak, 15 Travanj 2013 18:20 | |||||
Stranica 2 od 3
Da li se poticajima otvaraju radna mjesta u Hrvatskoj i razvija industrija? To pitanje postavljaju nezaposleni gra?ani koji svakodnevno slušaju podatke o investicijama u vjetroelektrane, solarne elektrane i elektrane na biomasu, o?ekuju?i posao. Odgovor na postavljeno pitanje pokušavamo dobiti u raspravama koje URH održava na temu: ZAPOŠLJAVANJE KROZ NOVU ENERGETIKU kao pripremu savjetovanja na istu temu, koje ?e se održati u studenom 2013. u Vodicama. Tijek rasprava može se pratiti na web stranici URH-a (www.urh.hr), na kojoj su objavljene dosad održane rasprave u Zagrebu (FER, 24.1.2013.) i Osijeku (8.3.2013.). Na završnom skupu u Vodicama URH ?e predložiti Vladi RH konkretne mjere zapošljavanja na projektima: 'Biotoplifikacija Hrvatske' i Solarizacija Hrvatske'. Projektom Biotoplifikacije URH predlaže da se namjesto sve ve?eg izvoza ogrijevnog drva (slika 1) proizvodi elektri?na i toplinska energija u kogeneracijskim postrojenjima (bioelektranama – toplanama) koje može proizvesti naša industrija. Slika 2: Izvoz ogrijevnog drva je u stalnom porastu Projektom Solarizacije predlaže se gradnja oko 100.000 krovnih solarnih elektrana snage 10 kW, što ukupno iznosi 1.000 MW (oko ?etvrtina instalirane snage EES Hrvatske). Realizacijom oba projekta, osim zapošljavanja znatno bi se smanjio uvoz elektri?ne energije, kako je kvalitativno pokazano na slikama 2 i 3, na temelju dnevnog dijagrama optere?enja elektroenergetskog sustava na dan 1.10.2012. Slika 3: Pokrivanje dnevnog dijagrama optere?enja na dan 1.10.2012. Tog dana, se optere?enje zadovoljilo proizvodnjom u NE Krško, našim TE i HE, neznatnom proizvodnjom u VE, a ostali dio uvozom. Na slici 3 prikazan je slu?aj pokrivanja dijagrama optere?enja da smo u sustavu imali oko 200 MW bioelektrana – toplana (BE-TO) i oko 1.000 MW krovnih SE. Angažmanom BE-TO ne bi se trošilo fosilno gorivo u TE, a angažmanom SE znatno bi se smanjio uvoz za vrijeme 'prve špice'. Kada bi se gradnjom VE uvjetovala izgradnja bazena gornje i donje vode, tj. reverzibilnih hidroelektrana, energija vjetra ne bi ugrožavala stabilnost sustava nego bi se (na korist investitora i EES) za vrijeme viška vjetra punio gornji bazen i praznio u vrijeme skuplje elektri?ne energije (druga 'špica'). Razvoj Nove energetike na podru?ju Hrvatske omogu?it ?e spremanje elektri?ne energije osim u vodnom potencijalu i u kemijskom potencijalu elektro baterija kada bude razvijen sustav elektro vozila. Slika 4: Izgradnjom 100.000 krovnih SE snage 10 kW smanjili bismo uvoz elektri?ne energije Pametnim ulaganjem u postrojenja koja koriste OIE, mogu?e je razviti doma?u industriju, ali se name?e pitanje: Odakle sredstva za razvoj industrije? Poznato je da strane banke i fondovi, op?enito strani kapital, nemaju interesa za razvoj naše tehnologije i industrije. Poznato je da u velikoj zaduženosti i slaboj ekonomiji koja nije u stanju vra?ati kamate na dignute zajmove, nemamo dovoljno vlastitih sredstava za investicije. Stoga se naša politika okrenula potragom za stranim investicijama, o?ekuju?i time riješiti problem zapošljavanja. Me?utim velike investicije ne zna?e i veliko zapošljavanje hrvatskih gra?ana, jer strani investitori žele ulaganjem u Hrvatskoj ostvariti profit i zaposliti svoju industriju, što u krajnjem slu?aju dovodi do otvaranja radnih mjesta tamo gdje se nalazi proizvodnja. Nije slu?ajno da zagovaranje i poticanje korištenja obnovljivih izvora rade industrijski razvijene zemlje koje time osiguravaju posao svojoj industriji. Imamo sredstva iz fonda HROTE, koja se troše u skladu s Tarifnim sustavom, kojega je donijela Vlada RH 31.5.2012. godine. Prema tom sustavu ispla?uje se povlaštenom potroša?u poticajna cijena za kWh proizvedene elektri?ne energije, ovisno o tarifnim stavkama. Tarifne stavke su fiksne i promjenjive. Fiksni dio temelji se na opravdanim troškovima poslovanja, izgradnje, zamjene, rekonstrukcije te održavanja postrojenja i razumnom povratu sredstava od investicije. Promjenljivi dio ovisi o mjerljivom doprinosu lokalnoj zajednici (gradovi i op?ine na podru?ju Republike Hrvatske), doprinosu razvoja gospodarske aktivnosti, zapošljavanju, razvoju javnih servisa i podizanju kvalitete života. Iznosi tarifnih stavki imaju obilježje operativne potpore promicanju elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije u elektroenergetsku mrežu. Kolika sredstva HROTE stoje na raspolaganju? Uz uplate od 0,005 kn/kWh do kraja 2011. upla?eno je 673 mil kn [5] i kada bi se sva sredstva utrošila u otvaranje radnih mjesta, uz 50.000 €/RM, moglo bi se s vlastitim sredstvima godišnje otvoriti blizu 2000 radnih mjesta. Uz uplate od 0,015 kn/kWh otvorili bismo 6000 radnih mjesta, što bi bio novi trošak za gra?ane (umjesto sadašnjih 17 kn pove?ao bi se na 50 kn godišnje), ali ako bi se time pove?ala zaposlenost, gra?ani bi vjerojatno prihvatili pove?ani trošak. To upu?uje na pitanje: Da li je mogu?a promjena Tarifnog sustava na na?in da se ulaganjem u OIE direktno poti?e otvaranje novih radnih mjesta? Dakako da je mogu?a ako je to opravdano i ako to želimo. Da je opravdano s gledišta pove?anja zaposlenosti nitko ne može osporiti budu?i da je pove?anje broja zaposlenih najve?i prioritet države Hrvatske. A da li to želimo, ovisi o stavu hrvatske politike u energetici.
|
Zadnje vijesti