Da li se poticajima otvaraju radna mjesta u Hrvatskoj i razvija industrija?

To pitanje postavljaju nezaposleni gra?ani koji svakodnevno slu�aju podatke o investicijama u vjetroelektrane, solarne�elektrane�i elektrane �na biomasu, o?ekuju?i posao. Odgovor na postavljeno pitanje poku�avamo dobiti u raspravama koje URH odr�ava na temu:

ZAPO�LJAVANJE KROZ NOVU ENERGETIKU

kao pripremu savjetovanja na istu temu, koje ?e se odr�ati u studenom 2013. u Vodicama. Tijek rasprava mo�e se pratiti na web�stranici URH-a (www.urh.hr), na kojoj su objavljene dosad odr�ane rasprave u Zagrebu (FER, 24.1.2013.) i Osijeku (8.3.2013.).

Na zavr�nom skupu u Vodicama URH ?e predlo�iti Vladi RH konkretne mjere zapo�ljavanja na projektima: 'Biotoplifikacija Hrvatske' i Solarizacija Hrvatske'.

Projektom Biotoplifikacije URH predla�e da se namjesto sve ve?eg izvoza ogrijevnog drva (slika 1) proizvodi elektri?na i toplinska energija u kogeneracijskim postrojenjima (bioelektranama � toplanama) koje mo�e proizvesti na�a industrija.

Slika 2: Izvoz ogrijevnog drva je u stalnom porastu

Projektom Solarizacije predla�e se gradnja oko 100.000 krovnih solarnih elektrana snage 10 kW, �to ukupno iznosi 1.000 MW (oko ?etvrtina instalirane snage EES Hrvatske).

Realizacijom oba projekta, osim zapo�ljavanja znatno bi se smanjio uvoz elektri?ne energije, kako je kvalitativno pokazano na slikama 2 i 3, na temelju dnevnog dijagrama optere?enja elektroenergetskog sustava na dan 1.10.2012.

Slika�3: Pokrivanje dnevnog dijagrama optere?enja na dan 1.10.2012.

Tog dana, se optere?enje zadovoljilo proizvodnjom u NE Kr�ko, na�im TE i HE, neznatnom proizvodnjom u VE, a ostali dio uvozom.

Na slici 3 prikazan je slu?aj pokrivanja dijagrama optere?enja da smo u sustavu imali oko 200 MW bioelektrana � toplana (BE-TO) i oko 1.000 MW krovnih SE. Anga�manom BE-TO ne bi se tro�ilo fosilno gorivo u TE, a anga�manom SE znatno bi se smanjio uvoz za vrijeme 'prve �pice'.

Kada bi se gradnjom VE uvjetovala izgradnja bazena gornje i donje vode, tj. reverzibilnih hidroelektrana, energija vjetra ne bi ugro�avala stabilnost sustava nego bi se (na korist investitora i EES) za vrijeme vi�ka vjetra punio gornji bazen i praznio u vrijeme skuplje elektri?ne energije (druga '�pica'). Razvoj Nove energetike na podru?ju Hrvatske omogu?it ?e spremanje elektri?ne energije osim u vodnom potencijalu i u kemijskom potencijalu elektro baterija kada bude razvijen sustav elektro vozila.

Slika 4: Izgradnjom 100.000 krovnih SE snage 10 kW smanjili bismo uvoz elektri?ne energije

Pametnim ulaganjem u postrojenja koja koriste OIE, mogu?e je razviti doma?u industriju, ali se name?e pitanje:

Odakle sredstva za razvoj industrije?

Poznato je da strane banke i fondovi, op?enito strani kapital, nemaju interesa za razvoj na�e tehnologije i industrije. Poznato je da u velikoj zadu�enosti i slaboj ekonomiji koja nije u stanju vra?ati kamate na dignute zajmove, nemamo dovoljno vlastitih sredstava za investicije. Stoga se na�a politika okrenula potragom za stranim investicijama, o?ekuju?i time rije�iti problem zapo�ljavanja. Me?utim velike investicije ne zna?e i veliko zapo�ljavanje hrvatskih gra?ana, jer strani investitori �ele ulaganjem u Hrvatskoj ostvariti profit i zaposliti svoju industriju, �to u krajnjem slu?aju dovodi do otvaranja radnih mjesta tamo gdje se nalazi proizvodnja. Nije slu?ajno da zagovaranje i poticanje�kori�tenja obnovljivih izvora rade industrijski razvijene zemlje koje time osiguravaju posao svojoj industriji.

Imamo sredstva iz fonda HROTE, koja se tro�e u skladu s Tarifnim sustavom, kojega je donijela Vlada RH 31.5.2012. godine. Prema tom sustavu ispla?uje se povla�tenom potro�a?u poticajna cijena za kWh proizvedene elektri?ne energije, ovisno o tarifnim stavkama.

Tarifne stavke su fiksne i promjenjive. Fiksni dio temelji se na opravdanim tro�kovima poslovanja, izgradnje, zamjene, rekonstrukcije te odr�avanja postrojenja i razumnom povratu sredstava od investicije. Promjenljivi dio ovisi o mjerljivom doprinosu lokalnoj zajednici (gradovi i op?ine na podru?ju Republike Hrvatske), doprinosu razvoja gospodarske aktivnosti, zapo�ljavanju, razvoju javnih servisa i podizanju kvalitete �ivota. Iznosi tarifnih stavki imaju obilje�je operativne potpore promicanju elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije u elektroenergetsku mre�u.

Kolika sredstva HROTE stoje na raspolaganju? Uz uplate od 0,005 kn/kWh do kraja 2011. upla?eno je 673 mil kn [5] i kada bi se sva sredstva utro�ila u otvaranje radnih mjesta, uz 50.000 �/RM, moglo bi se s vlastitim sredstvima godi�nje otvoriti blizu 2000 radnih mjesta. Uz uplate od 0,015 kn/kWh otvorili bismo 6000 radnih mjesta, �to bi bio novi tro�ak za gra?ane (umjesto sada�njih 17 kn pove?ao bi se na 50 kn godi�nje), ali ako bi se time pove?ala zaposlenost, gra?ani bi vjerojatno prihvatili pove?ani tro�ak. To upu?uje na pitanje:

Da li je mogu?a promjena Tarifnog sustava na na?in da se ulaganjem u OIE direktno poti?e otvaranje novih radnih mjesta? Dakako da je mogu?a ako je to opravdano i ako to �elimo. Da je opravdano s gledi�ta pove?anja zaposlenosti nitko ne mo�e osporiti budu?i da je pove?anje broja zaposlenih najve?i prioritet dr�ave Hrvatske. A da li to �elimo, ovisi o stavu hrvatske politike u energetici.