Autor ?lanka je Dr.sc. Nikola ?upin, dipl.ing.el.

Godina je 2013., Hrvatska je u gospodarskoj i socijalnoj krizi koja se neposredno o?ituje u visokoj stopi nezaposlenosti. ?injenica da �mladi ljudi nakon zavr�etka �kolovanja idu na �burzu rada umjesto na radno mjesto i uklju?enje u stvarala?ki ciklus, nikoga ne ostavlja ravnodu�nim. Ljudi bez posla ne samo da ne mogu egzistirati, nego dolaze u depresiju osje?aju?i se nepotrebnim, isklju?eni su iz �ivota i sumnjaju u njegov smisao. Njihov gnjev i nepravda koju osje?aju mo�e izazvati socijalne nemire i prouzro?iti nesagledivu dru�tvenu �tetu, poni�tavaju?i sve kalkulacije bazirane na maksimalnom profitu kao (nu�nom) uvjetu za razvoj dru�tva.

Osnova na kojoj se temelji pravo na rad zapisana je u Ustavu RH: �'Svatko ima pravo na rad i slobodu rada' (?lanak 54) i �Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom mo�e osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan �ivot� (?lanak 55). �Rad kao iskonsko pravo svakoga ?ovjeka, spominje i Biblija.

Za�to smo do�li u situaciju u kojoj nismo u stanju osigurati dovoljno radnih mjesta? Obja�njenja slu�amo gotovo svaki dan toliko da bismo mogli napisati knjigu, ali ?emu? Namjesto toga poku�ajmo prona?i konkretna rje�enja za o�ivljavanje gospodarske aktivnosti i otvaranje novih radnih mjesta.

Prijedlog URH-a:

Jedno od rje�enja nudi Udruga za razvoj Hrvatske (URH) pothvatom nazvan 'Nova energetika'. Po definiciji to je energetika koja koristi doma?e izvore primarne energije iz kojih se, u malim distribuiranim postrojenjima, proizvode sve vrste korisne energije na u?inkovit na?in, vode?i ra?una o za�titi okoli�a i razvoju vlastite industrije. Glavni cilj Nove energetike je zapo�ljavanje na temelju vlastitih resursa s kojima raspola�e Hrvatska.

Temelj Nove energetike po?iva na viziji URH-a da za razvoj koristi ono �to Hrvatska posjeduje, bogatstvo odre?eno geografskim polo�ajem i prometnom infrastrukturom: suncem i morem, �umom i poljima, ravnicom i planinama, rijekama i jezerima, povoljnom klimom i tehnologijom koju trebamo razvijati na vlastitoj sirovini. Kori�tenjem tih resursa Hrvatska se u potpunosti mo�e zaposliti, ako njeguje stvarala?ki duh i vjeru u svoje mogu?nosti, a ne ?eka pomo? sa strane.

Nova energetika sadr�i 6 podru?ja:

1.� �Energetska u?inkovitost i Za�tita okoli�a

2.� �Obnovljivi izvori energije

3.� �Komunalna energetika

4.� �Grijanje i hla?enje

5.� �Elektro vozila i

6.� �Napredne mre�e

Neposredna primjena energetske u?inkovitosti �titi okoli�, a zajedno s kori�tenjem obnovljivih izvora energije znatno doprinosi energetskoj neovisnosti zemlje. Komunalna energetika, zagovara primjenu op?e energetike u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, s ciljem iskori�tavanja svih lokalnih resursa za zapo�ljavanje na principu 'plave ekonomije'. Otpad jednog sustava koristi se u drugom sustavu,�stvaraju?i energetski (geografski zaokru�ena) neovisna podru?ja. Grijanje i hla?enje omogu?ava razvojem centralnih toplinskih sustava, ve?im kori�tenjem apsorpcijskih rashladnih ure?aja i toplinskih pumpi znatnu u�tedu energije, posebno toplinske. Razvoj elektro vozila i sustava za njihovu masovnu upotrebu direktno doprinosi za�titi okoli�a u gradovima i gusto naseljenim mjestima, a napredne mre�e integriraju sve lokalne distribuirane izvore, daju?i niskonaponskoj mre�i posve novu ulogu unutar EES.

Razliku izme?u Nove i sada�nje energetike simboli?ki prikazuje slika 1. Na lijevoj slici sustav se bazira na velikim termoelektranama koje neu?inkovito koriste (uvozno) fosilno gorivo i opremu, zaga?uju?i okoli�, a na desnoj slici (Nova energetika) masovni distribuirani izvori proizvedeni (ako to budemo htjeli) u na�oj zemlji na (doma?e) obnovljivo gorivo.

Slika1: Simboli?ka razlika izme?u Nove i postoje?e energetike

Nova energetika, u svakom od �est navedenih podru?ja nudi 'zelena radna mjesta' (green jobs) na �to upozoravaju mnogi radovi i istra�ivanja.

�

Nova radna mjesta:

Gunter Pauli u knjizi 'Plava ekonomija' [1], u 100 inovacija za 10 godina nudi 100 milijuna radnih mjesta i ekonomski model odr�ivog razvoja temeljen na suradnji prirode i ekonomije. Mo�da je to daleka budu?nost kojoj treba te�iti jer dru�tvene odnose ure?uje na pravedniji na?in, ali po?etak koji vodi u tom pravcu vidimo u radovima koji se bave zapo�ljavanjem na principima Nove energetike. �U radu UNDP-a Hrvatske [2], procjenjuje se do 2020. godine otvoriti �79.500 'zelenih' radnih mjesta (green jobs) u 4 sektora (tablica 1).

Tablica 1: Nova radna mjesta prema radu UNDP-a [2]

Izravna radna mjesta u tablici 1, odnose se na proizvodnju opreme i odr�avanje, neizravna na indirektno zapo�ljavanje u prate?oj industriji, a inducirana na radna mjesta kreirana pove?anom potro�njom ve?eg broja zaposlenih.

U drugom radu, koji je na?inila grupa profesora sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu [3], procjenjuje se do 2050. godine otvoriti 192.000 radnih mjesta, u 6�sektora: (1) Transport, (2) Industrija, (3) Ku?anstvo, (4) Usluge, (5) Poljoprivreda i (6) Gra?evinarstvo. Ista bi se otvorila u odr�avanju postrojenja i proizvodnji goriva, pod pretpostavkom prelaska na obnovljive izvore energije, dosljedno provo?enje energetske u?inkovitosti, te proizvodnju sinteti?kih goriva.

�

Potrebne investicije?

Od visokih dr�avnih du�nosnika moglo se ?uti da je za otvaranje jednog radnog mjesta potrebno investirati 100.000 �/RM, ne spominju?i uz koje uvjete. Na tu temu postoje ozbiljne studije, na primjer ona Instituta politi?ke ekonomije i istra�ivanja Univerziteta iz Massachusettsa �[4], koja na temelju direktnih, indirektnih i induciranih radnih mjesta (sli?no kao i studija UNDP Hrvatske) daje procjenu koliko se radnih mjesta mo�e otvoriti na 1 milijuna US$ investiranjem u infrastrukturu. Prema navedenoj studiji, najve?i broj radnih mjesta 39,7/1 milijun US$, mo�e se otvoriti u sektoru �umarstva (po�umljavanja, upravljanja �umama i obnavljanju zemljanih i vodenih povr�ina), �to uz odnos 1 US$ = 0,78 �, zna?i investicije od oko 20.000 �/RM. U podru?ju biomase trebalo bi investirati 45.000 �/RM, �to je povoljno i o?ekivano jer i drugi radovi isti?u biomasu kao zahvalno podru?je za razvoj. Najmanji broj RM za investiciju od 1 milijun US$ otvarilo bi se u nuklearnom sektoru (4,2), uz investiciju 186.000 �/RM.

Za to?niju procjenu koliko je �/RM potrebno investirati u Hrvatskoj potrebno je detaljnije poznavati na�e gospodarstvo. Spomenuti radovi, naime, polaze od toga da na geografskom podru?ju razmatranja postoji industrija�tj. mogu?nost proizvodnje, odr�avanja�i usluga vezanih uz proizvodnju, i �to, istini za volju, nema Hrvatska.

Na va�nost razvoja industrije obnovljivih izvora upozorio je Goran Grani? u poruci savjetovanju u Vodicama (22.-23.11.2012): 'Nova energetika mora biti i nova industrijalizacija Hrvatske. Ako to proma�imo, onda ?e "Nova" energetika biti samo novi tro�ak.�

Taj tro�ak (oko 17 kn godi�nje) ?ine danas hrvatski potro�a?i elektri?ne energije izdvajaju?i 0,5 lipa/kWh potro�ene energije u fond operatora tr�i�ta HROTE, iz kojega se, prema�Tarifnom sustavu od 2012. godine, financiraju povla�teni proizvo?a?i elektri?ne energije.

Da li se poticajima otvaraju radna mjesta u Hrvatskoj i razvija industrija?

To pitanje postavljaju nezaposleni gra?ani koji svakodnevno slu�aju podatke o investicijama u vjetroelektrane, solarne�elektrane�i elektrane �na biomasu, o?ekuju?i posao. Odgovor na postavljeno pitanje poku�avamo dobiti u raspravama koje URH odr�ava na temu:

ZAPO�LJAVANJE KROZ NOVU ENERGETIKU

kao pripremu savjetovanja na istu temu, koje ?e se odr�ati u studenom 2013. u Vodicama. Tijek rasprava mo�e se pratiti na web�stranici URH-a (www.urh.hr), na kojoj su objavljene dosad odr�ane rasprave u Zagrebu (FER, 24.1.2013.) i Osijeku (8.3.2013.).

Na zavr�nom skupu u Vodicama URH ?e predlo�iti Vladi RH konkretne mjere zapo�ljavanja na projektima: 'Biotoplifikacija Hrvatske' i Solarizacija Hrvatske'.

Projektom Biotoplifikacije URH predla�e da se namjesto sve ve?eg izvoza ogrijevnog drva (slika 1) proizvodi elektri?na i toplinska energija u kogeneracijskim postrojenjima (bioelektranama � toplanama) koje mo�e proizvesti na�a industrija.

Slika 2: Izvoz ogrijevnog drva je u stalnom porastu

Projektom Solarizacije predla�e se gradnja oko 100.000 krovnih solarnih elektrana snage 10 kW, �to ukupno iznosi 1.000 MW (oko ?etvrtina instalirane snage EES Hrvatske).

Realizacijom oba projekta, osim zapo�ljavanja znatno bi se smanjio uvoz elektri?ne energije, kako je kvalitativno pokazano na slikama 2 i 3, na temelju dnevnog dijagrama optere?enja elektroenergetskog sustava na dan 1.10.2012.

Slika�3: Pokrivanje dnevnog dijagrama optere?enja na dan 1.10.2012.

Tog dana, se optere?enje zadovoljilo proizvodnjom u NE Kr�ko, na�im TE i HE, neznatnom proizvodnjom u VE, a ostali dio uvozom.

Na slici 3 prikazan je slu?aj pokrivanja dijagrama optere?enja da smo u sustavu imali oko 200 MW bioelektrana � toplana (BE-TO) i oko 1.000 MW krovnih SE. Anga�manom BE-TO ne bi se tro�ilo fosilno gorivo u TE, a anga�manom SE znatno bi se smanjio uvoz za vrijeme 'prve �pice'.

Kada bi se gradnjom VE uvjetovala izgradnja bazena gornje i donje vode, tj. reverzibilnih hidroelektrana, energija vjetra ne bi ugro�avala stabilnost sustava nego bi se (na korist investitora i EES) za vrijeme vi�ka vjetra punio gornji bazen i praznio u vrijeme skuplje elektri?ne energije (druga '�pica'). Razvoj Nove energetike na podru?ju Hrvatske omogu?it ?e spremanje elektri?ne energije osim u vodnom potencijalu i u kemijskom potencijalu elektro baterija kada bude razvijen sustav elektro vozila.

Slika 4: Izgradnjom 100.000 krovnih SE snage 10 kW smanjili bismo uvoz elektri?ne energije

Pametnim ulaganjem u postrojenja koja koriste OIE, mogu?e je razviti doma?u industriju, ali se name?e pitanje:

Odakle sredstva za razvoj industrije?

Poznato je da strane banke i fondovi, op?enito strani kapital, nemaju interesa za razvoj na�e tehnologije i industrije. Poznato je da u velikoj zadu�enosti i slaboj ekonomiji koja nije u stanju vra?ati kamate na dignute zajmove, nemamo dovoljno vlastitih sredstava za investicije. Stoga se na�a politika okrenula potragom za stranim investicijama, o?ekuju?i time rije�iti problem zapo�ljavanja. Me?utim velike investicije ne zna?e i veliko zapo�ljavanje hrvatskih gra?ana, jer strani investitori �ele ulaganjem u Hrvatskoj ostvariti profit i zaposliti svoju industriju, �to u krajnjem slu?aju dovodi do otvaranja radnih mjesta tamo gdje se nalazi proizvodnja. Nije slu?ajno da zagovaranje i poticanje�kori�tenja obnovljivih izvora rade industrijski razvijene zemlje koje time osiguravaju posao svojoj industriji.

Imamo sredstva iz fonda HROTE, koja se tro�e u skladu s Tarifnim sustavom, kojega je donijela Vlada RH 31.5.2012. godine. Prema tom sustavu ispla?uje se povla�tenom potro�a?u poticajna cijena za kWh proizvedene elektri?ne energije, ovisno o tarifnim stavkama.

Tarifne stavke su fiksne i promjenjive. Fiksni dio temelji se na opravdanim tro�kovima poslovanja, izgradnje, zamjene, rekonstrukcije te odr�avanja postrojenja i razumnom povratu sredstava od investicije. Promjenljivi dio ovisi o mjerljivom doprinosu lokalnoj zajednici (gradovi i op?ine na podru?ju Republike Hrvatske), doprinosu razvoja gospodarske aktivnosti, zapo�ljavanju, razvoju javnih servisa i podizanju kvalitete �ivota. Iznosi tarifnih stavki imaju obilje�je operativne potpore promicanju elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije u elektroenergetsku mre�u.

Kolika sredstva HROTE stoje na raspolaganju? Uz uplate od 0,005 kn/kWh do kraja 2011. upla?eno je 673 mil kn [5] i kada bi se sva sredstva utro�ila u otvaranje radnih mjesta, uz 50.000 �/RM, moglo bi se s vlastitim sredstvima godi�nje otvoriti blizu 2000 radnih mjesta. Uz uplate od 0,015 kn/kWh otvorili bismo 6000 radnih mjesta, �to bi bio novi tro�ak za gra?ane (umjesto sada�njih 17 kn pove?ao bi se na 50 kn godi�nje), ali ako bi se time pove?ala zaposlenost, gra?ani bi vjerojatno prihvatili pove?ani tro�ak. To upu?uje na pitanje:

Da li je mogu?a promjena Tarifnog sustava na na?in da se ulaganjem u OIE direktno poti?e otvaranje novih radnih mjesta? Dakako da je mogu?a ako je to opravdano i ako to �elimo. Da je opravdano s gledi�ta pove?anja zaposlenosti nitko ne mo�e osporiti budu?i da je pove?anje broja zaposlenih najve?i prioritet dr�ave Hrvatske. A da li to �elimo, ovisi o stavu hrvatske politike u energetici.

Kako na zapo�ljavanje gleda hrvatska energetska politika?

Rekli bismo pozitivno jer se povla�teni proizvo?a? nagra?uje (s maksimalno 15% fiksne tarifne stavke) ako njegov projekt doprinosi razvoju gospodarstva, zapo�ljavanju, razvoju javnih servisa i podizanju kvalitete �ivota. Na�alost, iznos poticaja je mali, a razlog se opravdava uop?enom kategorijom razvoja gospodarstva, javnih servisa i podizanja kvalitete �ivota.

Drugi razlog poticaja je preuzeta obveza iz ciljeva EU da ?emo do 2020. barem 20% bruto neposredne potro�nje pokriti iz OIE i za 20% smanjiti emisiju stakleni?kih plinova, �to se mo�e zadovoljiti ako se poti?u strana ulaganja i strana oprema, ?ime se hrvatskim novcem poti?e strana industrijska proizvodnja i zapo�ljavanje. Takva je na�a dana�nja praksa.

Uop?ena izjava na?elnice Sektora za energetiku Ministarstva gospodarstva, na 7. Hrvatskom danu biomase u Na�icama na temu �Mogu?nosti regionalnog razvoja kroz pove?anje novostvorene vrijednosti energetskim kori�tenjem poljoprivredne i �umske biomase� [6].: 'Ve?a uporaba nekonvencionalnih obnovljivih izvora energije bit ?e poticana sredstvima potro�a?a elektri?ne energije i potrebno je osigurati da ti izvori budu izravno u funkciji�razvoja hrvatskog�gospodarstva'�ne daje naslutiti direktno poticanje otvaranja radnih mjesta i razvoj industrije.

U istom referatu dana je projekcija strukture obnovljivih izvora energije u 2020. godini (slika 4), s ukupno 23,5 TWh (84 PJ) proizvodnje energije u tri sektora: sektoru elektri?ne energije 9,2 %, transportu 2,2% i sektoru Toplinske i rashladne energije 8,6%.

Slika 5: Struktura obnovljivih izvora energije 2020. godini s ukupno ukupno 23,5 TWh, izvor: [6]

Najve?i udio planira se na podru?ju hidroelektrana: 300 MW novoizgra?enih velikih HE i 100 MW malih HE, do 2020. godine. �Drugi obnovljivi izvor po veli?ini investicija je biomasa (140 MW), tre?i energija vjetra (1200 MW), dok je sun?eva energija planirana sa skromnih 45 MW. To je stav postoje?e energetske politike, koja se bitno razlikuje s Novom energetskom politikom koju predla�e URH.

Rezultati dosada�nje energetske politike u 7-godi�njem razdoblju pokazuje slika 5 iz koje ?itamo: (1) Stagnaciju proizvodnje iz malih HE, (2) Nagli porast proizvodnje iz VE, (3) Umjereni porast proizvodnje iz biomase, dok se proizvodnja iz ostalih OIE mo�e zanemariti.

Slika 6: Proizvodnja iz poticanih izvora do 2010.

Rezultati o izgradnji postrojenja do kolovoza 2012. godine prikazani su u tablici 2. �Od 2004. do kolovoza 2012. priklju?eno je na mre�u ili ugovoreno ukupno 200 elektrana instalirane snage ukupno 350 MW. Proizvedena energija do 2010. Iznosila je 300 GWh godi�nje (slika 5), a uz procjenu rada 1500 h/g, do kolovoza 2012. proizvodnja iz 200 elektrana iznosi svega 525 GWh godi�nje, �to je s obzirom na cilj 23,5 TWh do kraja 2020. godine, svega 1% ostvarenja.

Tablica 2: Elektrane koje isporu?uju energiju u mre�u i elektrane koje imaju ugovor s HROTE (stanje kolovoz 2012.)

Zaklju?ak je jasan: Dosada�nja energetska politika nije davala veliki zna?aj gradnji postrojenja na OIE. Najve?i pomak postignut je u podru?ju VE zbog interesa stranih investitora, a �to se ti?e broja zaposlenih ili anga�mana doma?e industrije, rezultat je neznatan. Gotovo sva postrojenja proizvedena su izvan Hrvatske iako su poticana sredstvima hrvatskih gra?ana.

Krajnje �je �vrijeme �za �promjenu �energetske� politike! �Pozivamo �Vladine �organizacije �da podr�e inicijativu URH-a, a posebno direktno poticanje otvaranja radnih mjesta Tarifnim sustavom te projekte Biotoplifikacije i Solarizacije Hrvatske.

Literatura:

1.� �Gunter Pauli: 'Plava ekonomija', Katarina Zrinski, 2012.

2.� �Robert Pa�i?ko, Sandra Vla�i?: 'Green jobs in Croatia', UNDP Croatia 2010.

3.� �N. Dui?, G. Kraja?i?, T. Puk�ec, B. ?osi?, T. Novosel, Iva Ri?an: Iskori�tavanje obnovljivih izvora energije, �energetska �u?inkovitost �i �smanjenje �emisije �stakleni?kih �plinova �kao �pokreta? �razvoja 'zelene ekonomije' u Hrvatskoj do 2050., referat na 21.Forumu HED-a, Zagreb, 23.11.2012.

4.� �Heidi Garrett-Peltier, Robert Pollin: 'How Infrastructure Investments Support the U.S. Economy: Employment, Productivity and Growth' Economy and Research Institute, January 2009., University of Massachusetts

5.� �Nina Domazet: 'Ure?en sustav preduvjet je za pove?anje kvota za integrirane sun?ane elektrane', EGE �broj 1/2013

6.� �Kristina ?eli?: Razvoj projekata biomase i politika poticaja OIE u Republici Hrvatskoj, 7. Hrvatski dani biomase, �Mogu?nosti regionalnog razvoja kroz pove?anje novostvorene vrijednosti energetskim kori�tenjem poljoprivredne i �umske biomase�, �Na�ice, 7. rujna 2012.