Entschuldigung, k�nnen Sie mir den Weg nach G�ssing/Sch�nau zeigen?

Oprostite, mo�ete li mi pokazati put prema G�ssingu/Sch�nauu? Vjerojatno bih nekoliko puta morao upitati put za ta dva mjesta da me ?ur?a, kako ekipa HTV-a zove navigaciju, nije dovela do ta dva mjesta. Pa dobro redom, gdje je taj G�ssing? 263 kilometara od Zagreba, 8 kilometara od austrijsko-ma?arske granice. Mjesto s ne�to manje od 4 tisu?e stanovnika, koje gradi�?anski Hrvati zovu Novigrad, nekad bez industrije 50 godina, s najmanjim prihodom po glavi stanovnika u Austriji, uz �eljeznu zavjesu, kotar iz kojeg je po?etkom 90.-tih 70 posto ljudi radilo cijeli tjedan u Gracu ili Be?u. U redu, jedan je od grofova Dra�kovi?a izmolio od austrijskog cara da 30 tisu?a Hrvata �ive sjeverno od Drave ali za�to u G�ssing sad dolazi 20 tisu?a turista godi�nje? Ne, nije to samo zbog zamka iz 12. stolje?a na probu�enom vulkanu ve? prije svega zato jer je to jedno od podru?ja s najve?om proizvodnjom energije za vlastite potrebe u Europi s pokriveno�?u 71 posto svojih potreba. �Ni�ta toga ne bi bilo bez ulaska u Europsku uniju i bez politi?ara koji ne samo da imaju volju za uvo?enje obnovljivih izvora energije, ve? ne�to i ?ine�, obja�njava mi ?lan Uprave Europskog centra za obnovljive izvore energije u G�ssingu Franz Jandrisits �ili Franjo Jadri�i?.

Kako s dvije strane osvajati energetsku autonomiju?

Prije dvadesetak godina ve?ina ku?anstava se grijalo na lo� ulje ili ugljen i nije postojala ni toplovodna mre�a ni plinovod. Svje�e izabrani gradona?elnik Peter Vadasz i in�enjer Reinhard Koch zapitali su se 1992., tijekom planiranja izgradnje sustava odvodnje i pro?ista?a otpadnih voda: Kako da iskoristimo doma?e izvore energije na na?in da novac, koji ina?e tro�imo za fosilna goriva, ostane u na�oj regiji? Ubrzo je 1993. naru?ena studija o budu?oj energetskoj opskrbi regije a godinu kasnije op?ina ulazi u vlasni�tvo tvrtke Toplovod G�ssing (gle negdje zaista �ivi i pre�ivljava ta egzoti?na �ivotinja zvana javno-privatno partnerstvo!). Prva toplana na drvo opskrbljivala je 27 ku?anstava. Paralelno s time je po?ela sustavna i postupna obnova javnih zgrada kako bi se smanjila potro�nja energije (smanjili su potro�nju napola). U isto vrijeme sve lokalne �umovlasnike okupilo se u interesno udru�enje. Njih se ohrabrilo na gradnju pilot projekata elektrana-toplana na �umsku biomasu za koju je op?ina jam?ila. Poznajete li nekog hrvatskog op?inara/lokalnog politi?ara koji bi to u?inio? Pitanje je, koji ima uop?e ne�to u blagajni da to u?ini�dodu�e nedavno je gradona?elnik Koprivnice rekao kako �eli energetski neovisni grad.

�Svi se ti projekti kod nas odvijaju po principu zadruge�, obja�njava Jandri�i?; �recimo u mojem� rodnom Pinkovcu/G�ttenbachu, gdje �ivi 1000 stanovnika, 250 suvlasnika je skupilo 2 milijuna eura, uzelo milijun eura kredita i dobilo 2 milijuna EU poticaja i sada imamo toplanu na biomasu na koju je priklju?eno 80 posto ku?anstava u tom mjestu.� U pinkova?koj energetskoj zadruzi imaju sljede?u poslovnu politiku: moraju biti s cijenom energije uvijek 30 posto ispod cijene grijanja na lo� ulje kako bi uvijek bili atraktivni potro�a?ima. Unato? ni�oj cijeni zadruga svojim suvlasnicima donosi godi�nju dobit od 5 posto.

Otkad sam bio u G�ssingu pitam se u kojoj hrvatskoj sredini bih mogao na?i 250 ljudi jedinstvenih da u?u u sli?an projekt ili mo�da ne postoji javna osoba koja bi ih u to uvjerila?

Neuta�en apetit velikih riba

Naravno bilo je poku�aja velikih opskrbljiva?a energijom da kupe takve projekte ali sve je postavljeno tako da nitko ne mo�e imati ve?i vlasni?ki udio od drugih u takvim energetskim objektima. �Energija je prvorazredno politi?ko pitanje jer mi sami sebi odre?ujemo cijenu energije�, obja�njava nekada�nji i sada�nji gradona?elnik Vadazs,�bitno je da imamo sirovinu na na�emu podru?ju, da su ljudi koji prodaju sirovinu ujedno i suvlasnici elektrana i svi investitori koji do?u dobivaju besplatno zemlji�te i priklju?ke.� Tako su do�le u G�ssingu dvije tvornice parketa, a u tom i energetskom sektoru otvoreno je 50 novih tvrtki, 27 decentraliziranih energetskih pogona, 1100 novih radnih mjesta (27 tisu?a ljudi �ivi u kotaru) s 9 milijuna eura prihoda. Istovremeno prihod od op?inskog poreza porastao je tri puta. Uz takve podatke nije te�ko povjerovati cilju � 2020. G�ssing bez ovisnosti o fosilnim gorivima.

Idemo dalje�

Naravno nije sve stalo samo na spaljivanju 44 tisu?e tona drva. U tijeku je prou?avanje gasifikacije drva u kojem se uz toplinu i struju (visokotemperaturne gorive ?elije) proizvodi i sinteti?ki plin te benzin i dizel (u?inkovitost postrojenja 82-85 posto � iz jedne tone vla�nog drva proizvede se 420 kWh topline i 182 kubika bioplina �to odgovara otprilike 180 litara lo� ulja). Ustanovljena je tvrtka Biogas Nord koja ?e izgraditi lokalni plinovod za sinteti?ki plin te plinske postaje za automobile. �Vozim se 100 kilometara za 5 eura�, hvali se in�enjer Siegfried Legath koji odr�ava elektranu-toplanu na �umsku biomasu i bioplinaru u mjestu Strem pored G�ssinga,�a jednog dana svoje ?u vozilo puniti na na�im plinskim postajama koje ?e opskrbljivati bioplinara kojom upravljam i u koju ulazi ne samo kukuruz ve? mo�e proizvoditi bioplin i na travu.� I zaista ima mnogo nepoko�enih livada u ovom kraju jer nitko vi�e ne dr�i stoku pa se ?esto ovdje hvale kako je bioplinara u Stremu jedina preostala krava. Krava koju se hrani jedanput dnevno 45-minutnim utovarom sila�e u automatski spremnik. U cijeloj toj gradi�?anskoj pri?i emisije su smanjene s 37 na 22 tisu?a tona uglji?nog dioksida.

G�ssing/Sch�nau

I tu dolazimo do potro�a?a �eljnih zelene energije i veze s mjestom Sch�nau u Scwarzwaldu, udaljenom 23 kilometara od Freiburga prema �vicarskoj granici. Tamo od 1998. i liberalizacije tr�i�ta energijom radi tvrtka Elektrane Sch�nau koja svojim korisnicima prodaje samo onu struju koja je proizvedena iz obnovljivih izvora energije. I ovu tvrtku posjeduju gra?ani kojima su se mo�da smijali kad su prije 13 godina po?eli skupljati diljem Njema?ke 8 milijuna eura za otkup lokalne mre�e. Danas ih svi uzimaju za ozbiljno jer su s 1.700 porasli na 115.000 korisnika njihovih usluga. Usto s dodatnim centom po kilowatu njihovi su korisnici omogu?ili potporu za ostvarenje 1.800 projekata obnovljivih izvora energije diljem Njema?ke. Jedan od njih je fotonaponski ure?aj na crkvi a iz prodane struje je isfinancirano ekolo�ko grijanje u crkvi, nove orgulje i niz humanitarnih akcija. Zbog takvih primjera i zelene poslovne politike usluge Elektrane Sch�nau preporu?a 14 nevladinih organizacija a u toj tvrtki dobro paze da energetski objekt iz kojeg dolazi zelena struja za njihove korisnike nije povezan s bilo kojom tvrtkom koja posjeduje nuklearke ili elektrane na fosilna goriva.

Kapira� razbu?

Jesu li ove pri?e nama nedohvatljive? Ne, Hrvatska mo�e krenuti prema G�ssingu i Sch�nauu koji imaju osun?anost kao na na�im najmanje osun?anim mjestima. Prije nego krenemo neka nam Franjo zabije jo� jedan putokaz (koji mi zvu?i poput parafraze 11. teze o Feuerbachu) da stignemo i bez ?ur?e: �Ne bih htio nikoga uvrijediti, no neki hrvatski politi?ari s kojima sam pri?ao, uklju?uju?i one u Saboru, o?ekuju da mi ne�to u?inimo umjesto njih, da se sve kopira, a stvar je u tome da se kapira, vi mo�ete ovo posti?i i kra?e od nas ali nije stvar u tome da se sve brzo isplati, stvar je u tome da se po?ne djelovati.�

�

P.S. Hvala ti Manitu da postoji Obnovljivi.com jer u petominutnoj televizijskoj reporta�i ne bih stigao ispri?ati ni pola ove pri?e ni desetinu ovih podataka.

Mladen Ili?kovi?
novinar Hrvatske radiotelevizije, urednik emisije Ekozona