Dispe?erska zebnja od vi�ka vjetra

Premda su i prije hrvatske vjetroelektrane radile vi�e sati od onoga �to su fosilni skeptici o?ekivali, prva dva i pol mjeseca ove godine puhao je najja?i vjetar u zadnjih 30 godina, te je broj radnih sati nekih hrvatskih vjetroelektrana u tom periodu sa preko 4 tisu?e sati iznenadio i same developere. Nedavno je na odli?no posje?enom predavanju na zagreba?kom FER-u pomo?nik direktora HEP Operator prijenosnog sustava Marko Lovri? izjavio kako je osam postoje?ih vjetroelektrana ukupne snage 131 megawat pro�le godine proizvelo struje za 4 dana hrvatskih energetskih potreba, a ove ?e godine za 6 dana (�ao je Marku �to HEP nije zauzeo bolje lokacije, na �to sam �ja samo pomislio kako HEP ne mo�e biti istovremeno i strana?ki bankomat, i Radetova ubo�nica, i punja? prora?una, i investitor u energetiku).

Navodno se na�i dispe?eri jo� uvijek dobro nose s procjenom potro�nje i proizvodnje pa im je gre�ka blizu europskog prosjeka � 1,66 posto, a novost je �to ?e u dispe?erskim centrima postojati posebno radno mjesto pratitelja proizvodnje vjetroelektrana. Za energiju vjetra su jo� uvijek najbolja rezerva reverzibilne hidroelektrane i za budu?e vjetromegawate bila bi potrebna jedna reverzibilna od 3 puta 200 MW. Zanimljivim mi se ?ini kako su dva hrvatska znanstvenika, Zvonimir Glasnovi? sa zagreba?kog Fakulteta kemijskog in�enjerstva i tehnologije i Jure Margeta sa splitskog Gra?evinsko-arhitektonskog fakulteta, u uglednim ?asopisima Solar Energy i Journal of Energy Engineering pro�le i pretpro�le godine uspjeli objaviti niz ?lanaka u kojima razra?uju modele odr�ivih energetskih sustava u kojima bi se vi�ak energije iz solara i vjetra povezao s nadogradnjom postoje?ih hidroelektrana uz primjenu nekoliko inovacija (jedan je od modela i onaj sa spremnikom vode na otoku Visu koji bi mu omogu?io energetsku neovisnost, a ne�to sli?no se grunta i za Krk i Cres). Tako su Janezi u u travnju 2010. pustili u pogon reverzibilnu hidricu Av?e s godi�njom proizvodnjom 426 GWh, snage gotovo 200MW (a cijena joj je bila 122 milijuna eura), ra?unaju?i na nestalnu proizvodnju obnovljivih. Pro�le je godine u �panjolskoj oboren svjetski no?ni rekord s 59,6 posto pokrivenih potreba iz vjetra dok su na�e vjetroelektrane dosegle 6 posto manjih no?nih potreba. Osim �to nije jasno mo�e li si Hrvatska u dogledno vrijeme priu�titi neko rje�enje za vi�kove energije tijekom no?i iz vjetroelektrana poput Njema?ke koja do 2020. uvodi i milijun elektri?nih automobila koji bi gutali no?nu proizvodnju iz vjetra, ostalo je neodgovoreno tko ?e platiti 10 milijuna eura za svakih novih 100 megawata iz hrvatskih vjetroelektrana, koliko je potrebno ulo�iti u mre�u kako bi se ta energija prihvatila. Godinama se trubi kako Dalmacija zadovoljava svoje energetske potrebe i da treba vi�ak prebaciti na Rijeku i Zagreb, no kad sam nedavno jednog ?lana uprave HEP-a pitao je li taj dalekovod u petogodi�njem ili desetogodi�njem planu dobio sam kao odgovor kiselo smje�kanje. Opet �ifra: je li nestao Buljuba�i?ev duh? Navodno se planovi za razvoj mre�e rade, ali pitanje je kada ?e se to i ostvariti. Dodu�e neki su ?lanovi Vlade dioni?ari Dalekovoda pa bi to sve moglo postati dio udarni?ke ho-ruk ?etveroljetke.

�

Energetska zadruga, a ne kovhoz

Naravno tu je opet i pitanje koliko su vjetroelektrane hrvatske ili gdje da se u projektima obnovljivih izvora u Hrvatskoj u?ipi neki na� goljo poduzetnik vulgaris domesticus ili bar op?inar, ne daj Bo�e obi?ni rijetki gra?anin s vi�kom novaca? Ured Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP) pokrenuo je nedavno u sklopu gesla "za 2012. Me?unarodna godina obnovljivih izvora za sve" inicijativu za pokretanje hrvatskih energetskih zadruga. ?e�ki primjer opominje jer tamo nekoliko velikih igra?a kontrolira ve?inu OIE tr�i�ta (a tu ima i dosta pranja love kao i u Italiji), a od ogromne investicije (5-6 milijardi eura) nije korist imalo dru�tvo jer nije razvijena industrija niti su stvorena nova radna mjesta. U toj zemlji je porasla cijena elektri?ne energije pa se javnost okrenula protiv OIE. Mi bi mogli u?iti iz njema?kog primjera gdje je preko polovice instaliranih OIE u vlasni�tvu gra?ana, poljoprivrednika i zadruga, a ne u vlasni�tvu korporacija ili komunalnih slu�bi. Iz UNDP-a upozoravaju kako postoji jak interes investitora u RH (skoro 8 GW ve? prijavljeno u Registru OIE) no po dosad odobrenim projektima u HROTE-u vidljivo je da se radi o par istih firmi, dok je u nekim drugim europskim zemljama poput Danske 75% svih vjetroelektrana u vlasni�tvu energetskih zadruga. Pojam zadruga mo�da u Hrvatskoj ima negativnu konotaciju socijalisti?ke prinude no u Hrvatskom savezu zadruga tvrde kako je vi�e od milijardu ljudi u svijetu povezano u zadruge, a u EU postoji 263.000 zadruga sa 163 milijuna zadrugara (u Norve�koj na zadruge otpada 95% proizvodnje mlijeka i 70% �proizvodnje jaja � skupi traktori moraju raditi svaki dan, a ne samo par dana plus prosvjedi). Mogli bi ne�to nau?iti i iz danskog primjera gdje su vi�e od 150.000 ljudi ili ?lanovi zadruga u vlasni�tvu vjetroturbina ili su sami vlasnici (75% svih vjetroelektrana u vlasni�tvu zadruga).
Kako sve ne bi zavr�ilo �sjediikukajkakosmojadnisiroma�ni� UNDP i nevladine organizacije ?e izraditi pregled primjera dobre prakse iz EU ali s prikazanom legislativom ure?enja zadruga i postoje?im poslovnim modelima tih dr�ava (UNDP dogovorio prezentaciju i radionicu u Hrvatskoj od strane EU Federacije energetskih zadruga), osnovati Radnu skupinu za formiranje energetskih zadruga u Hrvatskoj koja bi se sastojala od prisutnih zainteresiranih partnera sa zajedni?kim ciljem osnivanja energetskih zadruga kao relevantnog igra?a na tr�i�tu OIE te pokrenuti pilot projekte na nekoliko lokacija koji bi ispitali barijere u praksi� i na temelju njih ste?i iskustva o potencijalnim barijerama i kako ih prevladati. Prema hrvatskim zakonima za osnivanje zadruge je potrebno minimalno 7 osniva?a, pravnih ili fizi?kih osoba, minimalni ?lanski ulog 1.000 kuna po osniva?u, aktivni rad zadrugara sa zadrugom, a svaki zadrugar ima jedan glas na skup�tini. Raspodjela dobiti odre?uje se prema u?e�?u zadrugara u stvaranju te dobiti uz obvezno izdvajanje iz dobiti za razvoj zadruge od 30 posto.

Planinska ku?ica, mo� mislit!

Kad se pogleda karta odnosa broja ?lanova zadruga prema broju stanovnika uz skandinavske zemlje, Cipar i �vicarsku najbolje stoji Austrija (svi preko 40 posto). U toj zemljici s najvi�e primijenjenih inovacija na svijetu sjedio sam nedavno u hladnoj konferencijskoj dvorani jednog od vode?ih proizvo?a?a fotonaponskih invertera/izmjenjiva?a na svijetu. Na krovu te tvornice instalirano je vi�e fotonapona od cijele na�e austrougarske autonomne pokrajine. I Herr R�hrlinger mi obja�njava kako za ku?u od 170 ?etvornih metara i racionalnu potro�nju od 3000 kWh godi�nje izra?uju koncept gdje ?e se uz pretpostavljenu proizvodnju struje iz fotonapona na krovu istog objekta od 6000 kW/h godi�nje elektrolizom proizvoditi vodik. Taj se vodik kad nema dovoljno Sunca koristi za proizvodnju struje i topline. 2013. ta tvrtka izbacuje na tr�i�te ure?aj� koji ?e proizvoditi vodik, nakon toga ga spremati i kasnije po potrebi koristiti kao gorivo. Trenutno proizvode samo ure?aj za neposrednu konverziju kemijske energije vodika u elektri?nu struju po paprenoj cijeni od 30 tisu?a eura koji ima zajedno s proizvodnjom topline iskoristivost 80 posto. Cijena ?e ure?aja padati no ne �eli govoriti koliko brzo. Slu�am ga i pitam se: Je li mogu?e da tvrtka sa 737 aktivnih patenata takve sustave razvija samo za planinske ku?ice izdvojene predaleko od mre�e da bi bilo isplativo do tih objekata vu?i struju? Ne, ipak mislim da ?e se ta tvrtka, koja je prva na svijetu zavarila aluminij i ?elik, zapravo obratiti nabrijanim nadrkancima koji �ele pokazati elektrodistributerima i velikim energetskim koncernima dugi nos, biti energetski neovisni i koji ?e to i platiti. A kupci ?e biti i vlasnici milijun njema?kih elektri?nih automobila koji ?e se pojaviti do 2020. uz pomo? dr�avnih poticaja. Ima li dovoljno takvih ljudi i zadrugara u Hrvatskoj? Ne znam. Ima 120 milijardi kuna �tednje. Dalo bi se ne�to u hrvatskom vlasni�tvu s tim novcima izgraditi s boljom dobiti od kamata u stranim bankama.

Mladen Ili?kovi?
novinar Hrvatske radiotelevizije, urednik emisije Ekozona