Fotonaponski sustavi predstavljaju integriran skup fotonaponskih modula i ostalih komponenata, projektirani tako da primarnu Sun?evu energiju izravno pretvaraju u kona?nu elektri?nu energiju kojom se osigurava rad odre?enog broja istosmjernih i/ili izmjeni?nih tro�ila, samostalno ili zajedno s pri?uvnim izvorom.

Postoje fotonaponski sustavi u obliku malih krovnih sustava za doma?instva (manje od 10 kW), sustavi srednje veli?ine, od 10 do 100 kW i veliki sustavi preko 100 kW koji su spojeni na distribucijsku mre�u.

Tro�kovi solarnih sustava opadaju dramati?no posljednjih dvadeset godina. U ranim 1980-ima tro�kovi su iznosili $25/W, a danas oko $4/W i smatra se da ?e jo� opadati.

Kod fotonaponskih sustava za doma?instva, fotonaponske module je najbolje montirani na krovu ku?e. Izlazna snaga ?elija ovisi o orijentaciji i nagibu modula pa je mogu?a ugradnja kontrolnog sustava kojim se mijenja orijentaciju i kut prema dnevnom i godi�njem gibanju Sunca kako bi se maksimizirala izlo�enost zra?enju.

Solarni moduli zbog svojih elektri?kih svojstava proizvode istosmjernu struju (istu onakvu koju dobijemo iz d�epnih baterija). Komponente kao �to su izmjenjiva?i (charge controllers), baterije i inverteri reguliraju, pohranjuju i isporu?uju elektri?nu energiju krajnjem potro�a?u.

Osnovni prikaz fotonaponskog modula (?elije):

• Negativna elektroda
• Pozitivna elektroda
• n � tip poluvodi?a (Silicij)
• p � tip poluvodi?a (Silicij)
• grani?ni sloj
• stakleni pokriva?
• antireflektiraju?i sloj

�

Slika 2. Fotonaponska ?elija (izvor: diplomski rad Iva ?a?i? �Utjecaj distribuirane proizvodnje na pogon elektroenergetskog sustava�, 2009.)

Elektri?kim spajanjem ?elija tijekom proizvodnje nastaju fotonaponski moduli standardiziranih zna?ajki od kojih se lako grade i prema potrebi nadogra?uju mali, pouzdani i posve nezavisni energetski sustavi. Zahvaljuju?i dugom �ivotnom vijeku, jednostavnoj gra?i i razmjerno niskoj cijeni fotonaponski sustavi pogodni su za postavljanje svuda gdje je izgradnja konvencionalnog energetskog razvoda slo�ena i skupa. Odr�avanje je lako i ne tra�i posebna stru?na znanja ni opremu.

Fotonaponski moduli mogu biti izvedeni na dva na?ina, kao samostoje?i fotonaponski moduli i kao umre�eni. Kao samostoje?i, izvode se kao ?isto istosmjerni, kao kombinacija istosmjerno-izmjeni?ne izvedbe ili kao hibridni s pomo?nim izvorima, koji mogu biti vjetroagregati, hidroturbine, mali kogeneracijski izvori te benzinski ili dizelski agregati. Kada su umre�eni, oni ustvari koriste mre�u kao spremnik energije. Danju, kada je sun?ano vrijeme, svoje �vi�kove� proizvodnje predaju mre�i, a u no?nom re�imu rada, odnosno kada je insolacija mala, iz mre�e se uzimaju �manjkovi�.