U sklopu svojih izvje�taja o budu?nosti obnovljivih izvora energije u svijeta IRENA (Me?unarodna agencija za obnovljive izvore energije) je po?ela objavljivati pregled i potencijal tr�i�ta po dr�avama do 2030. godine.

Prvi izvje�taj koji se pojavio je bio za Kinu te se isti na engleskom jeziku mo�e prona?i ovdje. U ovom tekstu ?e se prenijeti sa�etak te studije.

Kina je najve?i potro�a? energije u svijetu te bi prema procjenama trebala pove?ati svoju potro�nju za 60% do 2030. godine. Kina uvozi velike koli?ine nafte i prirodnog plina sa tendencijom jo� ve?eg uvoza, te se stoga sve vi�e okre?e obnovljivim izvorima energije kako bi osigurala energetsku sigurnost.

Kao rezultat toga Kina ima najve?u svjetsku instaliranu snagu vjetroelektrana i hidroelektrana, te ima veliku ve?inu svjetskih solarnih kolektorskih sustava i bioplinskih postrojenja. Osim toga je zadnjih godina instalirala vi�e solarnih fotonaponskih sustava od cijele Europe. Kina je usto postala i veliki izvoznik OIE tehnologija, te tako proizvodi dvije tre?ine svjetske proizvodnje solarnih fotonaponskih modula. Cijeli OIE sektor je zapo�ljavao ?ak 2,6 milijuna ljudi u 2013. godini, te ima financijske mogu?nosti taj udio i pove?ati.

REmap 2030: Kineski OIE potencijal

IRENA-in REmap 2030 pokazuje da se udio OIE u svjetskom energetskom miksu mo�e udvostru?iti do 2030. godine, a Kina bi tu imala klju?nu ulogu. Ukoliko se bude radilo po principu "business as usual" udio OIE u Kineskom miksu bi trebao sko?iti sa 7% u 2010. godini na 16% do 2030. Ukoliko se iskoriste adekvatni poticaji i podr�ka bi taj udio mogao biti u?etverostru?en na 26% sa tehnologijama koje danas postoje. Time bi Kina postala najve?i korisnik OIE, pri ?emu bi ona ?inila otprilike 20% svjetske proizvodnje OIE.

Strategija za diverzificirani OIE miks u energetskom sektoru

Trenuta?no Kina dobiva 20% elektri?ne energije iz OIE, te bi u uobi?ajenom scenariju taj udio sko?io na 30% do 2030., dok bi prema REmap planu do�ao na 40% do 2030. godine. Najve?i udio bi kao i danas imale hidroelektrane, ali bi najve?i rast ostvarile vjetroelektrane i solarne elektrane kao �to je i prikazano na slici 1.

Slika 1: Proizvodnja energije iz OIE - udio 2010. i 2030. godine

Potencijal hidroelektrana za Kinu je 400 GW do 2030. godine po oba scenarija, s time da bi od toga trebalo napraviti barem 100 GW reverzibilnih hidroelektrana. Kod vjetroelektrana bi prema REmap scenariju trebalo do?i sa 91 GW u 2013. na otprilike 500 GW u 2030. godini za kopnene vjetroelektrane, te jo� 60 GW priobalnih vjetroelektrana. Za to ?e biti potrebno izgraditi mnogo dalekovoda za spoj lokacija sa najboljim resursima vjetra sa centrima potro�nje na jugu i istoku Kine. Kina je 2013. izgradila 13 GW solarnih fotonaponskih elektrana, a prema REmap-u bi do 2030. trebala izgraditi 308 GW �to je otprilike duplo vi�e nego �to je instalirana snaga danas. Otprilike 40% bi trebali biti mali distribuirani projekti. Sama Kina sada ima plan od 70 GW do 2017. godine sa jednakim omjerom velikih i distribuiranih projekata.

�to se ti?e konkurentnosti i vanjskih tro�kova Kina bi za ve?u konkurentnost solarnog fotonapona trebala uvesti dr�avni iznos od otprilike 50 dolara po toni ispu�tenog uglji?nog-dioksida. S obzirom na nedostatak prijenosnih mre�a u Kini biti ?e potrebno razviti regionalnu koordinaciju izme?u provincija te pobolj�ati razmjenu elektri?ne energije sa susjednim zemljama. Osim toga OIE bi trebale dobiti preferencijalni status u prijenosu elektri?ne energije. Sada taj status imaju samo sporadi?no, a ugljen ima prioritet. Tako?er bi trebalo dodatno ulagati u razvoj elektroenergetske mre�e uklju?uju?i pametne mre�e koje bi trebale biti osnova za rad sa varijabilnim OIE koji se nalaze daleko od centara potro�nje.

Uloga biomase u OIE tranziciji

Prema REmap 2030 moderna biomasa bi bila odgovorna za otprilike ?etvrtinu potro�nje OIE, primarno za grijanje i gorivo. Ovo ?e se te�ko posti?i zbog velikog kori�tenja biomase na tradicionalan i neefikasan na?in u cijeloj dr�avi. Sama Kina ima velike potencijale biomase, a danas se ve?inom koristi u tradicionalnoj formi za kuhanje. Proizvodnja elektri?ne energije iz biomase i otpada bi trebalo ?initi 10% proizvodnje elektri?ne energije do 2030. godine. Osim toga bi se mogla koristiti u industrijskim procesima proizvodnje topline i elektri?ne energije za proizvodnju pare. Tako?er bi se trebalo proizvoditi puno vi�e biogoriva za transport i to 25 do 37 milijardi litara. Kako bi se postigla REmapova procjena za biomasu Kina bi morala iskoristiti dvije tre?ine svog potencijala biomase.

Troa�k REmap-a 2030

Kako bi se postigao REmap 2030 cilj od sada do 2030. bi Kina godi�nje morala ulagati 145 milijardi dolara, �to je porast od 54 milijardi dolara investicija godi�nje u OIE tehnologije u odnosu na trenuta?na predvi?anja. S obzirom na smanjeni utjecaj emisija uglji?nog-dioksida i boljeg zdravlja stanovni�tva godi�nje u�tede u tro�kovima bi kori�tenjem OIE bile od 55 do 228 milijadi dolara.

Smanjivanje emisija uglji?nog-dioksida

Kina proizvodi najve?e emisije uglji?nog-dioksida na svijetu pa je tako procijenjeno da je tokom 2012. emitirala 7 GT CO₂, a do 2030. bi taj iznos trebao biti za 50% ve?i. Prema REmapu bi se taj iznos mogao smanjiti na rast od samo 25% i to manjim kori�tenjem ugljena uglavnom u elektroenergetskom sektoru. ?ak i ako se iskoristi REmapov cilj Kina bi do 2030. koristila jednaku koli?inu ugljena kao i danas. Kina bi i nakon 2030. godine trebala nastaviti sa sve ve?im kori�tenjem OIE i prijelazom na odr�ivi energetski sustav.

Kako bi se ostvarili svi navedeni ciljevi REmap 2030 preporu?a izme?u ostaloga slijede?e:

- razviti opse�an dr�avni energetski plan koji uklju?uje infrastrukturu potrebnu za prijenos i distribuciju elektri?ne energie, topline i plina

- uvesti poreze odnosno pla?anje za ispu�tanje CO₂ koji one?i�?uje atmosferu, te ujedno raditi opse�ne studije utjecaja pojedinih energenata na okoli�

- postaviti OIE ciljeve u proizvodnji, transportu i zgradama

- uspostaviti dr�avno elektronergetsko tr�i�te uz stvaranje ekonomskih poticaja za fleksibilan rad te dovo?enje novih investitora

- pove?ati podr�ku vlade za inovacije, istra�ivanje i razvoj kako bi se smanjili tro�kovi OIE

- potaknuti razvoj idu?e generacije OIE tehnologija, te razviti sustav tr�i�ta biomase

Izvor: www.irena.org