U sklopu svojih izvje�taja o budu?nosti obnovljivih izvora energije u svijeta IRENA (Me?unarodna agencija za obnovljive izvore energije) je po?ela objavljivati pregled i potencijal tr�i�ta po dr�avama do 2030. godine.

Drugi izvje�taj koji se pojavio je bio za Sjedinjene Ameri?ke Dr�ave te ga se cijelog na engleskom jeziku mo�e na?i ovdje. U ovom tekstu ?emo prenijeti sa�etke te studije.

SAD ima potencijal da bude predvodnik u svjetskoj tranziciji prema obnovljivim izvorima energije. Razlog su neki od najboljih resursa vjetra, solara, geotermalne energije, hidroenergije i biomase na svijetu. Osim toga SAD ima i vrlo stru?nu radnu snagu, mnoge financijske mogu?nosti, kulturu inovativnosti i agilan poslovni sektor.

Uz adekvatne poticaje i potporu te kori�tenjem dana�njih tehnologija udio OIE u finalnom energetskom miksu SAD-a bi se mogao utrostru?iti do 2030. godine sa 7,5% danas na 27% tada. U elektroenergetskom sektoru bi OIE mogli pokriti 50% potreba. OIE tehnologije mogu imati i ve?u ulogu u sektorima proizvodnje, transporta i zgrada.

Za postizanje svog potencijala bi bile potrebne godi�nje investicije od 86 milijardi dolara do 2030. godine �to je 38 milijardi dolara godi�nje vi�e nego �to se predvi?a u konvencionalnim varijantama. Ukupne u�tede bi za ekonomiju SAD-a bile 30 do 140 milijardi dolara godi�nje do 2030., te bi osim toga smanjile emisije uglji?nog-dioksida za tre?inu u odnosu na uobi?ajeni scenarij.

SAD bi mogao postati drugi najve?i svjetski korisnik obnovljivih izvora energije nakon Kine, te bi mogle pokriti 13% potreba za elektri?nom energijom te dr�ave. Bez promjene sistematske politike, SAD mo�da ne?e ispuniti taj potencijal. Prema predvi?anjima Ameri?kog EIA udio OIE u SAD-u ?e narasti sa samo 7,5% na iznad 10% do 2030. godine.

Strategija za raznoliki miks OIE

Prema REmap 2030 planu, otprilike 3/4 udjela OIE u SAD-u bi do�ao iz vjetroelektrana i razli?itih oblika bioenergije. Ipak miks ve?eg broja OIE tehnologija je tako?er mogu?.

Vjetroelektrane imaju najve?i potencijal za rast u SAD-u. Najbolji resursi su u sredi�njem dijelu zemlje od Texasa prema Sjevernoj Dakoti, a prema REmapu bi njihova proizvodnja (kopnenih vjetroelektrana) trebala narasti pet puta od 53 GW u 2014. na 314 GW do 2030. Dodatno se predvi?a 40 GW iz priobalnih vjetroelektrana. Za takav iznos bi SAD morao zapo?eti veliku investiciju i u prijenosnu infrastrukturu.

Solarni fotonapon (PV) i koncentrirana solarna energija (CSP) imaju dobre resurse u Americi u prosjeku bolje od Njema?ke koja je svjetski predvodnik u sektoru. REmap 2030 predvi?a 135 GW fotonapona 2030. u odnosu na 7 GW u 2012. godini.

Biomasa i bioplin su predvodnici u modernim bioenergetskim tehnologijama, te imaju ogroman potencijal u SAD-u zbog ogromne koli?ine obra?enih povr�ina u toj zemlji. Postoji veliki potencijal za kori�tenje biomasa za grijanje i taj udio bi se mogao pove?ati za tri puta do 2030. u odnosu na 2010. godinu. Biomasa tako?er ima potencijal za dodatnih 46 GW elektrana ?ime bi se moglo dosti?i ukupno 84 GW do 2030.

Slika 1: Proizvodnja OIE u SAD-u u 2010. i REmap plan za 2030.

SAD ima dobar potencijal za geotermalnu energiju, te bi se njen udio mogao pove?ati za dodatnih 18 GW uz 6 GW koje su ve? sada u planu. Hidroelektrane su pak najve?i izvor elektri?ne energije u SAD-u, ali postoji ograni?eni potencijal za razvoj novih velikih projekata. Dodatni potencijal postoji u unapre?enju i revitalizaciji turbina na postoje?im branama, te dodavanje turbina na brane gdje ih nema i izgradnja pojedinih proto?nih hidroelektrana.

Prema REmap 2030 planu udio obnovljivih izvora energije u SAD-u bi do tada bio blizu 50%, a predvodile bi ga vjetroelektrane, pri ?emu bi one nadma�ile hidroelektrane za tri puta. Solarni fotonapon bi pak proizvodio 60 puta vi�e energije nego 2010. godine. �to se ti?e bruto tro�kova oni bi sko?ili za manje od jednog centa po kWh, ali bi se moralo investirati u elektroenergetsku mre�u i dalekovode zbog velikog porasta kori�tenja varijabilne obnovljive energije.

Va�nost zgradarskog, transportnog i industrijskog sektora u tranziciji

U REmap 2030 bi 55% sve obnovljive energije u SAD-u bilo u obliku koji nisu povezani sa elektri?nom energijom, nego kao bioenergija ili solarna toplinska ili� geotermalna toplina. Ovi oblici su potrebni za grijanje, hla?enje i transport, a ukupna potro�nja bi bila za tri do ?etiri puta ve?a nego danas.

Trenuta?no je u sektoru grijanja u zgradama i proizvodnoj industriji dominantna bioenergija. Solarne toplinske tehnologije uz niskotemperaturnu procesnu toplinu jo� nisu uop?e iskori�tene. Samo solarna toplinska tehnologija bi se mogla pove?ati za 10 puta u odnosu na danas. Geotermalna energija isto ima ogroman potencijal za dodatnih 7 milijuna sustava u rezidencijalnim i komercijalnim zgradama do 2030.

U 2012. je SAD proizveo 13 milijardi galona biogoriva i to uglavnom iz kukuruza. DO 2030. bi prema REmapu trebalo biti 39 milijardi galona - 60% rast bi do�ao iz naprednog bioetanola. Osim toga se u transportu o?ekuje veliki rast elektri?nih vozila pogotovo u Kaliforniji gdje se ona dodatno promoviraju. Ukupno bi ih moglo biti 27 milijuna, �to je puno vi�e od trenuta?nih predvi?anja koja govore o samo pet milijuna. Ovime bi se koristilo puno manje goriva u tom sektoru zbog bolje efikasnosti elektri?nog pogona.

Smanjivanje CO₂ emisija

SAD je trenuta?no najve?i proizvo?a? uglji?nog dioksida sa 5,6 gigiatona godi�nje ?ime radi otprilike 16% svjetskih emisija. Prema REmapu bi se te emisije mogle smanjiti za 1,6 gigatona do 2030., odnosno 33% manje nego 2005. godine, �to je i u skladu sa Obaminim novim planovima koje je dogovorio sa Kinom. Obnovljivi izvori energije bi bili glavni za tu redukciju sa nekih 30%, dok bi ostatak do�ao od korisnika.

Barijere za ubrzani rast OIE

Za postizanje ubrzanog rasta obnovljivih izvora energije potrebno je nadvladati odre?eni broj prepreka.

Tro�ak investicija u prijenosnu mre�u je uglavnom ve?i za obnovljive izvore energije zbog velike udaljenosti izme?u podru?ja sa resursima i centara populacije. Gradnja bi morala po?eti danas, a postoje mnoge institucionalne barijere uklju?uju?i dugoro?ni proces isho?enja dozvola i nedostatak sustavnog planiranja.

Porast kori�tenja biomase je tako?er upitan po�to treba puno ulo�iti u logistiku i nove projekte op?enito. To mo�da ne?e biti mogu?e. Jo� jedan potencijalni problem je inercija odnosno nevoljkost ulaganja u nove izvore energije nego nastavak kori�tenje konvencionalni izvora i to kroz produ�ivanje radnog vijeka elektrana.

Politi?ke potrebe

Implementacija energetskih politika u SAD-u se odvija na nekoliko nivoa - federalnom, saveznom i lokalnom. To zna?i da ?e trebati koncentrirani fokus da se nadvladavaju svi regulatorni i ekonomski problemi. Postoji pet klju?nih podru?ja gdje je potrebna akcija da se postigne ve?i udio obnovljivih izvora energije.

Prema tome je potrebno planski razviti tranziciju na dugoro?ne staze koja bi omogu?ila rast obnovljivih izvora energije. Dodatno treba stvoriti odgovaraju?i poslovni okoli� koji ?e omogu?iti ve?u sigurnost investicija.

Integracija obnovljivih izvora energije u sustav bi tako?er trebala biti pobolj�ana kori�tenjem sustava za spremanje energije, te razvijanjem prijenosne mre�e uz pomo? pametnih tehnologija koja bi omogu?ila ve?u penetraciju OIE izvora. Tako?er bi trebalo razviti programe za pove?anje svjesnosti o OIE i njihovim prednostima kod korisnika, proizvo?a?a i ostalih sudionika.

Zadnja stavka koju treba posebno poticati su inovacije u nove i postoje?e tehnologije kao i u financijske sheme za razvoj takvih tehnolgoija. Time ?e se i osigurati ve?e kori�tenje OIE nakon 2030. kroz razvoj i komercijalizaciju novih tehnologija.