Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) je u travnju ove godine sukladno Direktivi 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora energije i dopuni, te naknadnom ukidanju Direktive 2001/77/EZ i Direktive 2003/30/EZ uveo sustav jamstva podrijetla električne energije i to izričito u svrhu objavljivanja podataka o primarnom izvoru energije.

Regulatorni okvir za implementaciju sustava jamstva podrijetla definiran je Zakonom o energiji („Narodne novine“ broj 120/12, 14/14) koji određuje da se za potrebe dokazivanja udjela energije proizvedene iz pojedinih izvora energije krajnjim kupcima uvodi sustav jamstva podrijetla energije. HROTE je definiran kao odgovoran za izdavanje jamstva podrijetla, a pravila za isto su definirana Pravilima o korištenju registra jamstava podrijetla električne energije koja su objavljena 11. travnja ove godine.

Samo jamstvo podrijetla (GO - Gurantee of Origin) je elektronička isprava čija je svrha dokazati podrijetlo energije kupcu na način da je određeni udio električne energije koju koristi za svoju potrošnju proizveden iz određenog primarnog izvora energije i ima standardiziranu veličinu od 1 MWh. Jamstvo podrijetla se u ovom slučaju izdaje za proizvedenu električnu energiju iz postrojenja koja koristi obnovljivi izvor energije ili kogeneracijska postrojenja, a na zahtjev povlaštenog proizvođača.

Povlašteni proizvođači koji su u sustavu poticaja i koji imaju pravo na poticajnu cijenu nemaju pravo na sudjelovanje u sustavu jamstva podrijetla. To znači da povlašteni proizvođači koji sada imaju ugovor o otkupu električne energije i u sustavu poticaja su u Hrvatskoj nemaju pravo prijaviti se u registar jamstva. U njega će se moći prijaviti budući povlašteni proizvođači koji očekuju da bi mogli dobiti bolju tržišnu cijenu električne energije na Europskom tržištu od trenutačne u Hrvatskoj, a s obzirom da je u Hrvatskoj trenutno referentna cijena (0,54 kn/kWh) za sva OIE postrojenja snage veće od 5 MW, to bi mogao biti slučaj za veliki broj developera većih postrojenja u. Registar jamstva će im omogućiti da imaju potvrdu o proizvodnji iz OIE ili kogeneracije koja je valjana za Europsku Uniju.

HROTE je na svojim stranicama napravio kratki pregled o registru jamstva koji je ipak trenutačno nedovoljno detaljan, te bi bilo korisno da sadržava više informacija. Pravilnik kojeg je izdao HROTE definira način na koji se može prijaviti u registar jamstva električne energije, s time da prijava nije moguća ukoliko se ne priloži Rješenje o stjecanju status povlaštenog proizvođača. Isto tako je definirano da se Zahtjev za izdavanje jamstva podrijetla ne može izdati ukoliko je izdana bilo kakva druga potvrda, certifikat ili drugi dokument potvrde o proizvodnji električne energije.

Prijava u registar jamstva se vrši preko internetskog sučelja na stranicama HROTE-a uz odgovarajuću dokumentaciju, a samo postrojenje se prijavom registrira na rok od 5 godina od dana registriranja. Za produženje registracije mora se podnijeti zahtjev najkasnije 30 radnih dana prije isteka roka garancije. Postrojenje ima pravo i zatvoriti svoj korisnički račun ispunjavanjem odgovarajućeg obrasca, a isti će biti zatvoren u roku od 10 radnih dana od dana zaprimanja zahtjeva.

Samo jamstvo podrijetla se izdaje na tri moguća načina, i to mjesečno po isteku mjeseca, pojedinačno za određeni mjesec ili za cijelo zadano razdoblje proizvodnje. Postrojenje o tome odlučuje putem već spomenutog Zahtjeva za izdavanje jamstva podrijetla. Zahtjev se može podnijeti najkasnije u roku od 12 mjeseci od kraja razdoblja proizvodnje električne energije za koje se izdaje jamstvo podrijetla. Elektrane na biomasu i pumpne hidroelektrane osim svih spomenutih prijava posebno moraju ispuniti dodatne obrasce prije nego im se izda jamstvo podrijetla.

Cijeli registar jamstva bi, ukoliko zaživi na odgovarajući način mogao biti vrlo koristan investitorima koji su zainteresirani za prodaju električne energije na otvorenom tržištu Europske Unije. S obzirom da u Hrvatskoj još uvijek HEP drži većinu tržišta bez nekog većeg udjela drugih opskrbljivača ovaj registar u ovom trenutku vjerojatno neće biti interesantan investitorima koji kane prodavati električnu energiju unutar države. No ukoliko dođe do promjena i postavi se obaveza da svaka elektroprivreda ili državna institucija ili tvrtka mora određeni dio električne energije dobivati iz OIE ili kogeneracije (ili želi promovirati zeleno poslovanje), tada bi i registar jamstva mogao postati puno zanimljiviji na domicilnom tržištu.