Obnovljivi izvori energije su napravili atmosferu prave �zlatne groznice� na sjeveroistoku Njema?ke, omogu?uju?i tom dijelu dr�ave koji je bio u depresiji dobre poslove i veliki potencijal.

Prirodni izvori koji privla?e investitore i industriju su jednostavni: vjetar, sunce i poljoprivredni proizvodi, kao npr. gnojivo iz farmi. Navala na zelene izvore energije u regiji Mecklenburg-Vorpommern pomalo podsje?a na na?in na koji se tr?alo za zlatom i naftom tokom pro�lih stolje?a. To se mo�e osjetiti u gradovima i novim tvornicama koje se nalaze svugdje po toj regiji koja se nalazi na Balti?kom moru.

Prema rije?ima ?elnika te regije Erwina Sellinga, obnovljivi izvori energije su postali jako korisni dr�avi jer otvaraju nove poslove. Sa industrijskog stanovi�ta ta regija je bila jedna od slabijih, ali sada Njema?ka napu�tanjem nuklearne energije mora poja?ati svoje ulaganje u obnovljive izvore energije koji ?e postati jedan od glavnih sektora u budu?nosti.

Njema?ka je jedan od predvodnika u obnovljivim izvorima energije, a trenuta?no dobija 20% elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije �to je veliki skok s obzirom da je 2000. bilo 6%, a cilj je sko?iti na 35% do 2020.

Ipak postoje i problemi, po�to su smanjeni poticaji za pojedine obnovljive izvore energije, te postoje problemi i sa potrebom za ja?anjem dr�avne mre�e visokonaponskih dalekovoda od mjesta kao �to su Mecklenburg-Vorpommern do podru?ja gdje je potrebno vi�e energije na zapadu i jugu.

Obnovljivi izvori energije predvo?eni energijom vjetra daju novi optimizam Mecklenburg-Vorpommernu, te sada u toj regiji poznatoj po brodskoj ba�tini vi�e ljudi radi u obnovljivim izvorima nego u brodogradali�tima: trenuta?no ima 6.000 zaposlenih u 704 kompanije, s tim da se o?ekuje da ?e do 2020. u tom sektoru raditi ?ak 22.000 ljudi. Na tom podru?ju ima vi�e od 1.200 vjetroagregata na kopnu, a novi poticaj za razvoj priobalne energije vjetra ?e dodatno poja?ati taj rast.

Po?etkom 1989. kada je Berlinski zid pao je u sektoru brodogradnje u regiji radilo 32.800 ljudi, ali ve?i dio tih poslova je nestao kada je industrija brodogradnje propala zbog konkurencije i tro�kova, te sada ima samo 3.300 zaposlenih u toj industriji. Broj nezaposlenih je sko?io na ?ak 20 posto tokom 2004., �to je duplo od dr�avnog prosjeka, te se 250.000 ljudi iselilo. Ipak koli?ina ljudi koja se iseljava je u padu, te je 8.000 ljudi oti�lo u 2008., a samo 3.500 u 2010., a koli?ina nezaposlenih je smanjena za pola te vi�e nije na zadnjem mjestu od svih Njema?kih regija.

Cijeli istok dr�ave ima beneficije od kada je uveden zakon o obnovljivim izvorima energije, a razvoj priobalnih vjetroelektrana ?e jo� dodatno pomo?i tome. Prva priobalna vjetroelektrana u Njema?koj pod nazivom Baltic 1 je izgra?ena� ove godine i ima 21 Siemensov vjetroagregat, te je ko�tala 48 milijuna eura. EnBW je investitor i operator te vjetroelektrane, a do 2013. isti investitor kani izgraditi jo� 80 vjetroagregata u projektu Baltic 2 koji ?e se nalaziti 32 km od obale. Njema?ka do 2030. kani imati nekih 25 GW priobalnih vjetroelektrana, odnosno oko 4.000 vjetroagregata.

Mecklenburg-Vorpommen trenutno dobija pola svoje elektri?ne enegije iz obnovljivih izvora energije, skoro 4 GWh, �to je peterostruki porast od 2000. Izme?u 2015. i 2017. bi sve potrebe za elektri?nom energijom trebale do?i iz obnovljivih izvora energije, te ?e se vi�ak onda izvoziti dalje. Do 2020. se o?ekuje da ?e Mecklenburg-Vorpommern proizvoditi 12 GWh elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije.

Izvor: www.reuters.com