Tijekom 2011. godine Zagreba?ka županija je, zajedno s Regionalnom energetskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), provela projekt „Zelena energija za Zagreba?ku županiju – Program pove?anja korištenja energije biomase“ s ciljem stvaranja poticajnih uvjeta za pove?ano iskorištavanje energije biomase.
Projekt je obuhvatio izradu registra javnih zgrada u vlasništvu županije kako bi se otkrile mogu?nosti korištenja biomase za dobivanje tolinske energije. Izra?en je i katalog projekata za investitore, uklju?uju?i projekte za ugovornu prodaju topline za 10 osnovnih škola, te je provedeno obrazovanje privatnih šumovlasnika o mogu?nostima primjene modela takve prodaje. Cilj projekta je pove?anje iskorištavanja energije biomase, poticanje modela ugovorne prodaje topline, dugoro?no otvaranje novih radnih mjesta, podrška gospodarskom razvoju županije, te njezina promocija kao energetski osvještene regije.
Model ugovorne prodaje topline provodi se u nekoliko europskih zemalja pout Austrije, Finske i Slovenije, no u Hrvatskoj nažalost ne postoji ni jedan takav primjer. Preduvjet za takvu prodaju su ekonomska isplativost, dugoro?ni ugovori o opskrbi toplinom (cijena 10% manja od lož ulja i ve?a iskoristivost kotlova na biomasu), opskrba sje?kom najmanje 75% iz lokalnih šuma, te kvaliteta goriva uz obavezu vlasnika da u roku od tri sata od kvara po?ne popravak (rije? je o automatiziranom punjenju kotlova pa postoji obaveza dojave kvara sms-om).
Zamjenik ravnatelja REGEA-e, Velimir Šegon, istaknuo je kako na 100 tisu?a hektara šuma u Zagreba?koj županiji postoji 160 tisu?a kubika biomase koja bi se tehni?ki mogla iskoristiti za grijanje, ili 60 tisu?a tona drvne sje?e.
Prvi kotao na šumsku biomasu županija ?e postaviti u Osnovnu školu Kravarsko, uz investiciju od otprilike 100 tisu?a eura i povrat investicije od 6 godina. Zbog svega 2.500 sati rada nažalost nije isplativa instalacija kogeneracije, no na podru?ju zagreba?kog prstena postoji 74 tvrtke registrirane za djelatnost prerade drva i još 54 za preradu namještaja od kojih su neke jako zainteresirane za izgradnju kogeneracijskih postrojenja jer postoji cjelogodišnja potrošnja topline. |