|
Autor Gost
|
|
Ponedjeljak, 27 Kolovoz 2012 08:58 |
|
Prve ?etiri to?ke su to?ne, iako bi uz to?ku 1 trebalo dodati i to da udio nuklearne energije u posljednjih desetak godina opada.
Ne slaem se s nategnutom upotrebom pojma "zelena drava" u 5. to?ki. Norveka i Austrije imaju veliku proizvodnju u hidroelektranama, jer za to imaju odli?ne uvjete a ta tehnologija je zrela i komercijalna ve? sto godina. Danska ili Estonija, s druge strane, uop?e nemaju hidroelektrana.
Ono to je vano u diskusiji o politikama u energetici, te o obvezama koje EU name?e svojim ?lanicama, pa i Hrvatskoj, su "novi obnovljivi izvori", odnosno u naoj zakonskoj (birokratskoj) terminologiji "obnovljivi izvori energije ?ija se proizvodnja poti?e".
Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o minimalnom udjelu elektri?ne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ?ija se proizvodnja poti?e (NN 8/2011) planirano je da do 31. prosinca 2020. godine minimalni udio elektri?ne energije proizvedene iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije ?ija se proizvodnja poti?e, iznosi 13,6 % u ukupnoj neposrednoj potronji elektri?ne energije.
Prema "Energija u Hrvatskoj 2010 : Godinji energetski pregled", str. 9: U ukupnoj potronji je elektri?na energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije sudjelovala s 45,6 posto. Pri tome je elektri?na energija proizvedena u velikim hidroelektranama ostvarila udio od 44 posto, dok je elektri?na energije proizvedena iz ostalih obnovljivih izvora sudjelovala s 1,6 posto.
Nema dakle svrhe zanositi se s onih 44%, to je zasluga povoljnih prirodnih uvjeta.
A Uredba iz 2007. predvi?ala je da 2010. bude postignuto 5,6%, za to je bilo jasno da ne?e biti ostvareno - uredba je bila donijeta samo zbog toga jer su predstavnici EU oko toga gnjavili, pa stavljena u ladicu.
Zacrtani cilj (proizvodnja od oko 3 do 3,5 TWh godinje iz obnovljivih, ne ra?unaju?i HE iznad 10 MW) mogu?e je dosti?i, ali uz vrlo ozbiljne stru?ne i organizacijske napore i financijska ulaganja.
Tags: |