Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Vijesti iz svijeta

Nova samosklapaju?a fotonaponska tehnologija koja se sama popravlja E-mail
Autor Nives Jerki?   
Utorak, 07 Rujan 2010 00:00

Biljke mogu nešto što znanstvenici i inženjeri pokušavaju ve? desetlje?ima: pretvoriti Sun?evu svjetlost u uskladištenu energiju na siguran na?in.

Sada su znanstvenici sa MIT-a uspjeli u imitiranju tog najbitnijeg dijela cijeloga procesa. Jedan od glavnih problema sa korištenjem Sun?eve svjetlosti je da ona uništava mnoge materijale. Sun?eva svjetlost degradira veliku ve?inu sustava koji su razvijeni da je iskorištavaju. Biljke imaju zanimljivu strategiju rješavanja tog problema: one konstantno rastavljaju svoje molekule koje skupljaju energiju Sunca te ih izgra?uju ponovno iz temelja, tako da je osnovna struktura koja skuplja sun?evu energiju uvijek nova.

Taj je proces sad imitiran od strane znanstvenika Michaela Strana, Charlesa i Hilde Roddeyn, Profesora Kemijskog Inženjerstva, i njihovog tima studenata i istraživa?a. Oni su napravili novu vrstu samosklapaju?ih molekula koje mogu pretvoriti Sun?evu svjetlost u elektri?nu energiju; molekule se mogu brzo raspasti i sklopiti, samo dodaju?i ili pomi?u?i otopinu. Njihov seminar o tom radu je izdan 5.rujna u ?asopisu Nature Chemistry. Strano kaže da je prvi put došao na ideju kada je ?itao o biologiji biljaka.

Jedan od njegovih dugoro?nih ciljeva je bio na?in da imitira principe koje koristi priroda koriste?i nano?estice. Prou?avaju?i na?in na koji priroda to radi, odlu?io je isti princip isprobati sinteti?kim putem. Proizveo je sinteti?ke molekule koje se zovu fosfolipidi koji rade diskove; ovi diskovi daju strukturalnu podršku za druge molekule koje zapravo reagiraju na svjetlost, u strukturama koje se zovu reakcijski centri, koji otpuštaju elektrone kada ih pogodi svjetlost. Ovi diskovi, nose?i reakcijske centre, se nalaze u otopinama gdje se spontano vežu u uglji?ne nanocijevi – to su šuplje cijevi ?ija je debljina milijarduti dio metra ali ipak ja?e od ?elika te su sposobne provoditi elektri?nu energiju tisu?u puta bolje od bakra.

Nanocijevi drže fosfolipidne diskove u jednakoj ravnini tako da svi reakcijski centri odjednom budu na udaru sun?eve svjetlosti, a i skupljaju i kanaliziraju tok elektrona koje izbacuju molekule. Stranov sustav koristi sedam razli?itih mješavina, koji uklju?uje uglji?ne nanocijevi, fosfolipide i proteine koji ?ine reaktivne centre, koji se u pravim uvjetima spontano sklapaju u strukture koji Sun?evu svjetlost pretvaraju u elektri?nu energiju. Kada se jedna površno-aktivna tvar doda tom miksu, cijela se strukutra raspadne, i nastane juhasta strukutra koju provlacenjem kroz membranu koja mi?e površnu-aktivnu tvar se ponovno sklapa u novu, pomla?enu foto?eliju.

Tim koji uklju?uje Moon-Ho Hama, postdoktorskog istraživa?a i studenta Ardemisa Boghossiana smislio je sustav baziran na teoretskoj analizi, ali je onda odlu?io napraviti prototip da ga testira. Oni su ?eliju proveli kroz proces sklapanja i raspadanja u 14satnom vremenu, bez gubitka efikasnosti. Individualne reakcije ovih novih molekularnih struktura u efikasnosti pretvaranja sun?eve svjetlosti je otprilike 40%, ili otprilike duplo najboljih današnjih komercijalnih solarnih ?elija.

Teoretski, efikasnost struktura bi mogla dosti?i 100%. U po?etnom radu im je koncentracija struktura u otopini bila niska, pa je ukupna efikasnost ure?aja bila mala. Sada rade na na?inu da bitno pove?aju tu koncentraciju, a time i efikasnost.

Izvor: http://www.balkans.com

 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za po?etnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?