Nakon kolapsa zadnjeg velikog klimatskog sastanka na vrhu koji je odr�an u Kopenhagenu u 2009. godini samo pitanje klimatskih promjena je bilo gotovo, odnosno nada za ozbiljnu akciju od strane vlada je bila gotova.

Umor, uni�tena nadanja i razo?aranja su otjerale sve od teme osim znanstvenika, aktivista i civilnih slu�benika ?iji je posao da nastave govoriti. Ali sada su klimatske promjene ponovno tema razgovora javnosti i politike, te su pove?ane �tete zbog istih postale nemogu?e za ignorirati. Tako ponovno postoji prilika da se napravi veliki korak naprijed na idu?oj velikoj Klimatskoj konferenciji Ujedinjenih Naroda u Parizu u prosincu 2015. Nu�no je da ovaj put do?e do dogovora, tvrdi Steve Sawyer iz GWEC-e.

Poslana je jasna poruka u New Yorku u rujnu kada je 400.00 ljudi mar�iralo s ciljem da se s temom ponovno pozabavi visoka politika. Navodno su poruku dobile i mnoge korporacije koje su iza zatvorenih vrata tra�ile akciju, kao i farmeri u Indiji, podsaharskoj Africi, Kaliforniji i Australiji. Sada je samo potrebna politi?ka volja i vodstvo od strane vlada.

Dobra vijest je da za razliku od situacije prije 25 godina kada su se pojavili prvi razgovori o klimatskim promjenama, sada imamo tehnologiju da rije�imo problem i da se to napravi na tro�kovno isplativ na?in. Vjetar i solar postaju sve va�niji u elektroprivredi, elektri?na mobilnost i bolja baterijska tehnologija tako?er rastu. Razvija se i znanost naprednih materijala, oprema za energetsku efikasnost, te veliki broj drugih tehnologija koje nam daju potrebne alate, a mnogi drugi potrebni alati su u visokim fazama razvoja.

Pri tome se pri?a o promjeni cijele ljudske civilizacije u idu?ih 40 godina �to ?e se i ovako i onako dogoditi, samo je pitanje da li ?e se to u?initi na ispravan na?in, barem �to se ti?e klimatskih uvjeta. Pravi problem le�i u politi?koj, ekonomskoj i institucionalnoj inerciji koja je usporila diskusiju kroz predugo razdoblje. Industrija fosilnih goriva koja je najja?i politi?ki interes u svijetu i dan danas radi sve �to mo�e da uspori politi?ki napredak te zamuti znanost. Oni imaju �tetan utjecan na politi?are s kojima upravljaju - pogotovo u Kongresu SAD-a i na mjestima gdje je cijela industrija fosilnih goriva obiteljski posao maskiran kao dr�avna vlada ili gdje je izvoz fosilnih goriva postao politi?ki i vojni instrument.

Sva znanstvena istra�ivanja ukazuju da svjetske emisije moraju dosti?i vr�nu vrijednost tokom idu?ih pet godina ukoliko �elimo imati bilo kakvu opravdanu �ansu da izbjegnemo najgora opusto�enja koja donose klimatske promjene, a kako bi se sprije?io prosje?ni rast temperatura za dva stupnja celzijusa iznad pre-industrijskih nivoa ili 1,5 stupnjeva celzijusa za �to se bore izlo�enije zemlje.

Zbog toga postoji jedan jasan i direktan imperativ: svjetske emisije moraju do?i do vrhunca, te po?eti padati do kraja desetlje?a. To nije nemogu?e, ali postaje sve te�e - te sa svakim danom postaje i sve skuplje.

Energetski sektor nije cijeli problem, ali je najve?i - otprilike 40% emisija uglji?nog-dioksida i 25% ukupnih emisija stakleni?kih plinova. Kako bi se napravila razlika u idu?ih pet do deset godina opcije su slijede?e: prvo i najva�nije je pove?anje energetske efikasnosti, koje ?e dati najve?e beneficije u najkra�em mogu?em periodu; drugo, ne bi se smjele graditi nove termoelektrane na ugljen, te bi se prebacivanje sa ugljena na fleksibilne termoelektrane na plin trebalo implementirati gdje god je mogu?e; i kona?no nastaviti ubrzani rast tehnologija za kori�tenje obnovljivih izvora energije. Solarna energija ?e imati va�nu ulogu u periodu nakon 2020. godine, te ?e potencijalno biti najve?i energetski izvor do 2050. godine, ali u idu?ih pet do deset godina ?e veliki doprinos za smanjivanje emisija do?i iz hidroelektrana i vjetroelektrana. Na to bi se trebalo fokusirati sada.

Ovaj ?lanak je napisao Steve Sawyer, CEO Svjetskog vije?a ze energiju vjetra.

Izvor: www.windpowermonthly.com