U o�ujku 2007. godine je Europska Unija postavila klimatske i energetske ciljeve za vremensko razdoblje od 2010. do 2020. pri ?emu su postavljeni ve? mnogo puta spominjani 20-20-20 ciljevi za smanjenje emisija, energetsku u?inkovitost i kori�tenje obnovljivih izvora energije.

U tom programu je podcijenjen intenzitet kori�tenja biomase za proizvodnju elektri?ne energije, a i samo drvo je kategorizirano kao obnovljivi izvor energije. Rezultat toga je da su se pojedine dr�ave Europske Unije okrenule biomasi/drvetu kao zamjeni za ugljen. Vlade su dale poticaje za takve elektrane, pa je u zadnje vrijeme ve?i broj velikih elektrana na biomasu u�lo u pogon, a koje koriste ekstremno veliku koli?inu drvne biomase.

A po�to Europa nema vi�e mnogo �uma koje mo�e posje?i, drvo se po?elo uvoziti iz Sjedinjenih Ameri?kih Dr�ava i to ponajvi�e sa juga. Time se po?eo gubiti smisao odr�ivosti i obnovljivosti kori�tenja biomase - jer drvo je u jednu ruku obnovljivo po�to mo�e ponovno izrasti u razumnom vremenskom periodu, ali cijela poanta obnovljivih izvora energije je da se i smanji (lokalno) ispu�tanje stakleni?kih plinova u atmosferu. A na ovaj na?in drvna biomasa se prevozi sa velikih udaljenost i ne koristi na odr�iv na?in, te se izgaranjem iste ispu�taju odre?ene koli?ine stakleni?kih plinova u atmosferu koje nisu nadomje�tene istom brzinom rasta nove biomase. Dok se naravno kod primjerice vjetroelektrana, solarnih elektrana i tehnologija koje koriste vodu (rijeke ili oceane) ti negativni efekti ne pojavljuju.

Drvna biomasa ?ini veliku koli?inu obnovljive proizvodnje elektri?ne energije u Poljskoj, Finskoj, pa ?ak i Njema?koj, a trenuta?no je iznimno zanimljiv energent u Velikoj Britaniji zbog velikih poticaja u toj dr�avi. Tako je jedna od ve?ih elektroprivreda u Britaniji Drax objavio da ?e tri elektrane prebaciti sa ugljena na drvo ?ime ?e godi�nje samo od poticaja od dr�ave dobiti nevjerojatnih 912 milijuna dolara. Istovremeno ?e se spaliti ogromne koli?ine drvne biomase koja ?e se dovoziti i iz udaljenih krajeva.

Britanske novine The Economist ovu politiku zovu "ekolo�kim lu?a�tvom", te navode da je nakon godina u kojima je Europska vlada predvodila visokotehnolo�ku energetsku revoluciju sada glavni korisnik te reovlucije omiljeno gorivo predindustrijskih dru�tava.

Sama ideja Europske Unije nije bila lo�a, ali je ispala skroz krivo. Istra�ivanje provedeno u to doba je pokazivalo da mlado drvo tro�i vi�e uglji?nog-dioksida od starog drveta, te se smatralo da je spaljivanje starog drve?a za energiju energetski neutralno ukoliko se posadi mlado drvo. Novije studije su pak pokazale da je to bilo preoptimisti?no, te da ne tro�e sva mlada drve?a vi�e uglji?nog-dioksida od starih drve?a - to ovisi o vrsti drve?a i mnogim drugim uvjetima. A dodatno, sama ideja kr?enja �uma u Sjedinjenim Ameri?kim Dr�avama, te izrada peleta iz istih i onda njihovo slanje preko Atlantika brodom samo pove?ava ispu�tanje uglji?nog-dioksida. Time se uop?e ne �tedi na ispu�tanju uglji?nog-dioksida u odnosu na ugljen ili prirodni plin. Stoga bi se kori�tenje drvne biomase trebalo ograni?iti prete�no na piljevinski otpad u industriji i eventualno lokalno uzgojene brzo rastu?e kulture.

Kod spaljivanja porezanog drveta treba razmisliti o jednoj klju?noj stvari: �to bi se s njime dogodilo ako nije spaljeno? Prema istra�ivanju kojeg je pro�li mjesec objavio Odjel za energiju i klimatske promjene Velike Britanije najbolje bi ?ak bilo piljevinu i druge vi�kove drvne biomase ostaviti u �umi da se na prirodni na?in raspadnu, ali ih je bolje spaliti u elektrani nego ih spaljivat na lokaciji. S druge strane, energija nam je potrebna za �ivot, pa se u tome smislu treba napraviti odre?eni kompromis.

I dok u nekim scenarijima spaljivanje drveta mo�e uzrokovati manje ispu�tanje stakleni?kih plinova u odnosu na fosilna goriva, u drugim scenarijama ispu�tanje mo�e biti i ve?e. Stoga bi ukupno gledano Europska politika trebala promijeniti na?in na koji se drvna biomasa poti?e, te osigurati bolju odr�ivost kori�tenja iste.

Izvor: http://grist.org