Sa sve ve?im udjelom vjetroelektrana i solarnih elektrana u elektroenergetskoj mre�i sve je potrebnije osigurati trajno rje�enje za spremanje elektri?ne energije.

Taj problem je u industriji ve? dugo aktualan, te se radi na vi�e razli?itih rje�enja, ali rijetko koje ima potencijal ponuditi kompletno rje�enje s kojim bi se na mre�u bez problema mogle spojiti neograni?ene koli?ine solarnih i vjetroelektrana.

Tehnologija elektrolize vode je najfleksibilnije i najtrajnije rje�enje za spremanje obnovljive energije na podru?jima gdje nije dostupna hidro energija. PEM (Proton Exchange Membrane) koristi vi�ak elektri?ne energije za proces elektrolize kojim se voda rastavlja na svoje osnovne dijelove, vodik i kisik koji se mogu spremiti u najobi?nije spremnike. Vodik je fleksibilan energetski medij, te se ve? danas mo�e koristiti na razne na?ine. Cilj je razviti generatore vodika koji se mogu nositi sa potra�njom za spremanjem energije rastu?e industrije obnovljivih izvora energije.

Vodik kao plin ima najve?u mogu?nost specifi?nog spremanja energije od svih poznatih goriva sa mogu?no�?u spremanja do 120 MJ/kg. Vodik kao medij mo�e pohraniti energiju kroz dulji vremenski period bez zna?ajnih gubitaka.

Jo� jedna prednost sustava pohrane pomo?u vodika je da isti nije preglomazan, pa tako 2 MW vodikov elektrolizni sustav stane u veli?inu brodskog kontejnera, te se lagano mo�e postaviti pokraj vjetroelektrane ili trafostanice. U Njema?koj je ve? krenuo ubrzani razvoj te tehnologije, te ve? postoje mali sustavi manji od 1 MW koji spremaju vi�ak elektri?ne energije iz vjetroelektrana u vodik.

Veliki PEM sustavi su tokom zadnjih pet godina zabilje�ili pad cijene od 40%, a glavni problem trenutno su skupi materijali koji spadaju u grupu metala povezanih s platinom. No razvijaju se metodologije za kori�tenje manje skupih metala uz jednake performanse sustava. Time je u zadnjih nekoliko godina koli?ina skupih metala smanjena za ?ak 50%.

Vodik koji se dobiva elektrolizom se mo�e lagano spremati uz pomo? dana�njih tehnologija kao plin pod visokim pritiskom ili kao teku?ina pri jako niskim temperaturama ili apsorbiran ili kemijski povezan u hidride. Manje koli?ine vodika se mogu spremati u nadzemnim tankovima ili bocama pod tlakom do 900 bara. Za ve?e koli?ine se mogu koristiti podzemne cijevi ili ?ak spilje.

S obzirom na svoju svestranost, spremljeni vodik mo�e biti postavljen u sredi�te novog razvoja infrastrukture obnovljivih izvora energije. On se mo�e koristiti i za balansiranje elektroenergetskog sustava, ali i biti gorivo za elektri?na vozila.

Izvor: www.renewableenergyworld.com