Pro�la godina je bila godina ve?eg proboja tehnologija spremanja energije na razini elektroenergetske mre�e.

Kalifornija je objavila da kani instalirati 1,3 GW snage sustava spremanja energije do kraja desetlje?a, a i druge regije u SAD-u i svijetu imaju vlastite ciljeve. Sa strane potro�a?a se tako?er pojavljuje sve vi�e rje�enja pomo?u kojih spremanje energije postaje dio obnovljivih i drugih sustava.

Sada dolazi te�i dio u kojem treba dokazati da napredne baterije, toplinsko spremanje energije i hrpa drugih tehnologija mogu biti ekonomski isplative i to kroz smanjivanje tro�kova. Prema SAD-ovom Odjelu za energiju se isplativost posti�e pri cijeni pohrane od otprilike 250 dolara po kWh spremljene energije, �to je trenuta?no jeftinije od svih komercijalno dostupnih sustava danas. Isto tako je bitno da se za takve sustave na?u poslovni modeli temeljem kojih se isti mogu otplatiti tokom vremena pogona, te da nadvladaju sve ?etiri identificirane regulatorne� i ekonomske barijere.

1.) Vr�na potro�nja potro�a?a � spremanje energije sa strane potro�a?a

Jedan od prvih ve?ih potencijala spremanja energije je sa potro�a?ke strane elektroenergetske mre�e i to smanjivanjem vr�ne potro�nje. To je dio ra?una za elektri?nu energiju koji ne ovisi o samoj potro�nji elektri?ne energije nego o najve?oj potro�nji u pojedinom trenutku. U razvijenim dr�avama ti tro�kovi postaju svake godine sve ve?i, te bi spremanje energije koje bi automatski ispeglalo takvu potro�nju bilo izuzetno korisno. Zbog toga su u Kaliforniji i New Yorku uvedeni poticaji za takve sustave spremanja energije i to ponajvi�e putem litij-ionskih baterija koje mogu bez problema pokriti vr�nu potro�nju kroz intervale od petnaest minuta.

2.) Spremanje sa solarom i vjetrom � novi korak u razvoju obnovljivih izvora energije

Spremanje energije je jo� korisnije ako potro�a? ima vlastiti solarni fotonaponski sustav po�to se spremanje vi�ka solarne energije mo�e iskoristiti za potro�nju u doba kada je elektri?na energija skuplja (kasno popodne/rana ve?er). Ovaj na?in tako?er poma�e operatoru mre�e da solar od isprekidanog izvora elektri?ne energije postane stabilniji dispe?erski izvor energije. Jedini problem je �to potro�a?i gledaju svoje ekonomske interese dok operator mre�e �eli osigurati jednostavnije upravljanje mre�om. Predvodnici u ovom sektoru su trenuta?no Japan i Njema?ka, ali takvih rje�enja ima sve vi�e i u SAD-u pogotovo na isto?noj obali i u Kaliforniji.

Dva najve?a projekta spremanja energije u SAD-u su pak integrirana u vjetroelektrane, po�to takvo spremanje mo�e odli?no poslu�iti za peglanje proizvodnje iz istih.

3.) Regulacija frekvencije

Kod sporednih usluga za elektroenergetsku mre�u je regulacija frekvencije najbolji na?in za iskori�tavanje spremanja energije. Pru�anje brze rekativne snage za stabilizaciju mre�e je odli?an na?in kori�tenja spremanja energije pogotovo prema novim na?inima funkcioniranja energetskih tr�i�ta gdje se poti?u resursi koji mogu reagirati brzo.
Operator mre�e u srednjem Atlantiku PJM ima ve? sada nekoliko tvrtki koje mu isporu?uju regulaciju frekvencije kroz spremanje energije. Oni su prvi uveli takav model u SAD-u, ali ?e zbog gore spomenutih novih pravila i druge elektroprivrede u SAD-u uskoro uvesti isto. S obzirom da se frekvencija regulira u intervalima od ?etiri sekunde, to je odli?na prilika za tehnologije baterija.

4.) Iskori�tavanje spremanja energije za fleksibilnu proizvodnju

Ova to?ka potvr?uje da spremanje energije mora imati pristup �irokom energetskom tr�i�tu kako bi moglo rasti i to posebno zbog koncepta fleksibilne proizvodnje kako bi se pokrile budu?e potrebe za elektri?nom energijom.

Fleksibilnost, odnosno mogu?nost proizvodnog resursa da brzo mijenja snagu prema gore ili dolje nije ne�to o ?emu su se brinuli operatori mre�e u povijesti, jer su elektrane pokrivale ili osnovnu potro�nju ili vr�nu potro�nju uz najmanju mogu?u cijenu. Sa sve ve?im udjelom varijabilnih izvora energije kao �to su solar i vjetar ulazimo u period� kada postoje?a fleksibilnost ne?e biti dovoljna.

Tu spremanje energije mo�e imati bitnu ulogu jer novi sustavi mogu jednako brzo i kvalitetno primati i davati energiju, te time udvostru?iti fleksibilnost i jo� u jako malim intervalima od samo nekoliko sekundi. Prvi slu?aj kori�tenja spremanja energija na takav na?in se odvija u Kaliforniji, gdje bar 50 MW spremanja energije mora biti instalirano do 2022. godine. Jedino se jo� mora osmisliti na?in vrednovanja fleksibilnosti koji ?e biti iskoristiv u svim elektroprivredama. Stoga se svi nadaju da ?e se uskoro uspostaviti tr�i�te u kojem ?e biti postavljeni modeli pla?anja koji bi mogli biti iskori�teni.

�

Izvor: www.greentechmedia.com