Njema?ka energetska agencija je identificirala vi�e od 100 tr�i�ta za fotonapon, pri ?emu je Latinska Amerika isplivala kao tr�i�te koje najbr�e postaje jako zanimljivo. Kriterij za razvoj tr�i�ta je uklju?ivalo sigurnost investicija, pristup mre�i te integracije obnovljivih izvora energije u tr�i�te elektri?ne energije. Za solarno grijanje ima otprilike upola manje tr�i�ta, dok se CSP bori za svoj udio.

Osim ve? uspostavljenih tr�i�ta u Europi, Australiji i Japanu, 101 interesantno fotonaponsko tr�i�te identificirano od strane DENA uklju?uje Kanadu, SAD, Kinu, Indiju, Izrael, Ju�nu Koreju i Tajvan. Glavna tr�i�ta za rast u Europi pak uklju?uju Bugarsku, Gr?ku, Veliku Britaniju, Austriju, Portugal, Slova?ku i Ukrajinu. Tr�i�te je procijenjeno na osnovu planirane sigurnosti koju daju faktori kao �to su pristup mre�i i kompenzacija za projekte koji koriste solarnu energiju. Procjena je tako?er uklju?ivala lokalni udio, certifikaciju za pristup tr�i�tu, i integraciju obnovljivih izvora u normalno tr�i�te elektri?nom energijom.

Identificirano je i 19 drugih Europskih dr�ava koji su �spavaju?i divovi� � dr�ave sa dobrim potencijalom za kori�tenje energije Sunca, pove?anom potro�njom energije i velikim udjelom uvoza energije. Latinska Amerika je tako?er procijenjena kao veliki potencijal, te se u toj regiji o?ekuje rast od 45% do 2017. godine. Fotonapon u Meksiku, Brazilu i ?ileu ubrzano postaje kompetitivan sa konvencionalnim izvorima energije. Postoji i 30 dr�ava gdje bi se dobro mogli iskoristiti solarni sustavi koji nisu spojeni na mre�u.

DENA je identificirala i 11 uspostavljenih tr�i�ta za solarno grijanje � dva vi�e nego za fotonapone. Najve?e tr�i�te je Kina, pa Njema?ka, Austrija, Gr?ka, Malta, �vicarska, Turska, Cipar, Australija, Izrael i Jordan. Broj solarnih tr�i�ta za grijanje sa jakim rastom je zapravo ve?i od onih sa fotonaponom. Solarno grijanje se razvija u 13 dr�ava Europe, Brazilu, ?ileu, Meksiku, Urugvaju, Indiji, Tajlandu, Namibiju i Tunisu. Potencijal za to tr�i�te je ipak puno ve?i, jer ima 37 zemalja sa velikim potencijalom, a i ?esto ga promoviraju regionalne vlasti, a ne one na razini dr�ave. Posebno je slab razvoj solarnog grijanja za sustave hla?enja koje prakti?ki jo� ni ne postoji.

�to se ti?e koncentrirane solarne energije (CSP) on se samo u dvije dr�ave koristi u ve?em obujmu. �panjolska ima 1,1 GW CSP-a, te gradi 1,5 GW i ima 500 MW u planu. SAD pak ima 509 MW u pogonu i 1,2 GW u gradnji. Cijena fotonapona je pala puno ispod cijene CSP-a, ali se one mogu uspore?ivati jedino ako se fotonaponu doda cijena pohrane energije jer CSP elektrane mogu proizvoditi elektri?nu energiju na zahtjev po�to se solarna energija sprema kao toplina.

Interesantno je da Hrvatska unato?e svome potencijalu nije identificirana kao trenutno perspektivno tr�i�te.

Izvor: www.renewablesinternational.net