Nedavno su lokalni Singapurski mediji objavili da je solarna energija dostigla mre�ni paritet u toj dr�avi, �to zna?i da je tro�ak instaliranja i odr�avanja solarnih panela jednak tro�ku kupnje elektri?ne energije.

Tarifa za elektri?nu energiju u Singapuru je me?u najve?ima u Jugoisto?noj Aziji (cijena je otprilike 22,23 ameri?ka centa po kWh), dok je cijena fotonaponskih panela ubrzano padala zadnjih nekoliko godina (u Singapuru je cijena fotonaponskih sustava tokom zadnje godine prepolovljena sa 3,2 dolara/W na 1,6 dolara/W). Solarne instalacije od 500 kWp do 1 MWp u toj dr�avi sada se mogu cjenovno izjedna?iti sa konvencionalnim tarifama.

S druge strane fotonaponska industrija je trenuta?no u kontrakciji zbog toga �to se previ�e gradilo i proizvodilo, a to se dogodilo jer se vjerovalo da ?e se poticaji preko feed-in-tarifa �iriti iz regije u regiju. Umjetno niske cijene su potaknule vlade da zaklju?e da je dovoljno napretka napravljeno i da su poticaji postali nepotrebni.

Od po?etaka fotonaponske industrije sudionici su se morali boriti za svaki dolar poticaja. Sam naziv �mre�ni paritet� je kori�ten kao cilj nakon kojega poticaji vi�e ne?e biti potrebni. Solarna industrija i svi njeni sudionici su najavili da ?e tro�ak/cijena FN sustava ubrzano padati do trenutka kada ?e proizvodna cijena biti izjedna?ena sa drugim tehnologijama proizvodnje elektri?ne energije. Ovo predvi?anje je u potpunosti ignoriralo op?enitu hirovitost cijena, te je tvrdilo da ?e cijena proizvodnje solarne tehnologije konstatno i?i prema dolje. Isto tako se ignorira ?injenica da su tokom ve?eg dijela poticajne povijesti solara tro�ak proizvodnje solarnog panela i njegova prodajna cijena bili potpuno odvojeni. Jedan od razloga za to je ?injenica da potro�a?i nikada nisu "tr?ali" za proizvodom. Obe?anje pariteta mre�e i ciljevi postavljeni u to ime u potpunosti igorniraju ?injenicu da svi sudionici moraju imati dovoljno veliku mar�u za razvoj i istra�ivanja, za pla?e, za �irenje i za sve ostalo potrebno za obavljanje posla na svjetskom tr�i�tu. Ukupno gledaju?i solarna industrija se dovela u situaciju gdje su mar�e stvar pro�losti, a propast tvrtki se olako prihva?a umjesto da se za njima �ali.

Slika 1 pokazuje povijest cijena i potra�nje u FN industriji od 1975. do 2011. Treba uzeti u obzir da se periodi velike potra�nje te velikog pada cijene tehnologije poklapaju sa vremenima kada su postojali veliki poticaji.

U 2009., na vrhuncu feed-in-tarifa, prosje?na prodajna cijena (ASP) za FN module je pala 33% u odnosu na godinu prije, odnosno u brojkama sa 3,25 dolara/Wp na 2,18 dolara/Wp. Cijena fotonaponskih ?elija je pak u istom periodu pala za 61% sa 3,20 dolara/Wp na 1,26 dolara/Wp. Iako se godi�nji pad cijena za toliko ne mo�e nazvati normalnim razvojem, te iako je ova korekcija cijena nastala ponajvi�e zbog agresivnih sni�enja, cijela situacija je progla�ena uspjehom i nepobitnim dokazom o razvoju. Ovaj trend je nastavljen do danas, te zbog takvog razvoja sve vi�e proizvo?a?a bankrotira. Ako je ovo dokaz razvoja, onda je mo�da ipak zdrava stagnacija bolji izbor.

Paritet mre�e je pojam koji ima mnogo definicija. To je ujedno i marketin�ki pojam te predstavlja nezdravi cilj jer uspore?uje solarnu industriju sa konvencionalnim izvorima energije (koji primaju i primat ?e poticaje) za udio na tr�i�tu. Cijene su trenuta?no niske zbog velikih zaliha proizvoda i o?ekivanja da ?e cijene biti niske.

Unato? svim neda?ama, solar ?e pre�ivjeti

Solarna industrija sa svim svojim tehnologijama trenuta?no ima mnoge prepreke koji ?e se jo� neko vrijeme nastaviti. Dodatan uteg joj rade spor o trgovanju u SAD-u, te rasprava o istome u Europskoj Uniji. Usporena svjetska ekonomija tako?er komplicira mogu?nost oporavka za industriju koja treba velika ulaganja u proizvodnju i instalacije. Smanjivanje poticaja dodatno utje?e na tr�i�te, a novi modeli poslovanja, kao �to je model iznajmljivanja u SAD-u jo� nisu dovoljno razvijeni.

Ono �to je dobro u cijeloj pri?i je da�inovacije nastaju u te�kim vremenima i da�solarna industrija ima mnogo iskustva sa te�kim uvjetima na tr�i�tu. Tokom svojih pribli�no 40 godina povijesti, industrija solara je bila puna inovacija kroz tehnolo�ki razvoj, dizajniranje sustava i napredak u popratnim tro�kovima sustava uz konstantnu borbu sa vladama za produ�ivanje poticaja i slab utjecaj nezainteresirane javnosti. U budu?nosti se mogu o?ekivati daljnje tehnolo�ke inovacije. Trenuta?no je pak najva�nije razviti poslovne modele koji omogu?uju zdrave mar�e te daju vrijednost potro�a?ima. Osim toga mora se poraditi na obrazovanju kupaca energije, kako bi oni znali koliko to?no koja industrija dobiva poticaja i kako bi mogli na temelju tih ?injenica to?no procijeniti koju energiju �ele koristiti.

Hrvatska solarna industrija je jo� daleko od mre�nog pariteta, zbog jo� uvijek relativno jeftine elektri?ne energije i ne tako jeftinih solarnih sustava, a samo tr�i�te je jo� u svojim povojima (iako u zadnje vrijeme solidno napreduje, ponajvi�e zbog smanjenih administrativnih potreba), te je daleko od zasi?enosti. Unato? tome smanjena je feed-in-tarifa ove godine, pa unato? niskoj cijeni samih panela i ?elija sustav u cjelini u Hrvatskoj nije jeftin, a samim time je i rok povrata ne�to du�i, te isplativost projekata manja.

To?ne ?injenice o tro�kovima su va�ne, a ujedno je va�no i da se pri?a o kvaliteti, a ne o niskoj cijeni. Solar ne mora biti najjeftinija vrsta elektri?ne energije, on mora biti prepoznat kao visoko kvalitetna, pouzdana i dugotrajna energetska tehnologija. Jednom kada se solarni elektri?ni sustav postavi, gorivo je Sunce, a to je besplatno.

Izvor: www.enerdata.net, www.renewableenergyworld.com