Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Vijesti iz svijeta

E-mail
Autor Leo Jerki?   
Petak, 05 Listopad 2012 17:47

Pobornici obnovljivih izvora energije diljem svijeta se ugledaju na Njema?ku kada razmišljaju o tome u kojem smjeru bi se sektor obnovljivih izvora energije trebao razvijati. Njema?ka pak ?esto gleda i traži inspiraciju u Danskoj. Što Danci rade druga?ije od ostalih?

Njema?ka i Danska su povijesno gledano puno elektri?ne energije proizvodili iz ugljena i obje države imaju ambiciozne planove o prelasku sa ugljena na obnovljive izvore (Njema?ka je u me?uvremenu po?ela gasiti i nuklearne elektrane zbog Fukushime).

Danska trenuta?no dobiva više od 40% elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije (naspram 25% koliko je Njema?ka dobivala sredinom ove godine), te ujedno ima razvijenije projekte pametne mreže nego Njema?ka. Jedan od primjera je EU projekt Eco-Grid na Danskom otoku Bornholm, koji je napravljen na na?in da pokaže Europi da može više od 50% elektri?ne energije dobiti iz „promjenjivih i manje predvidivih obnovljivih izvora“ kao što su solar i vjetar. Projekt koji traje ?etiri godine je zapo?et 2011. Bornholm koji ima 40.000 stanovnika dobiva 47% elektri?ne energije iz vjetra. Cilj ovog projekta nije samo upravljati potražnjom za elektri?nom energijom u suglasju s opskrbom (kao što je npr. rad perilica za su?e kada je elektri?na energija jeftina) nego dati financijski poticaj obiteljima da to u?ine. U ovom slu?aju može se uštediti i do 100 eura godišnje prilagodbom potražnje.

Još jedna velika razlika izme?u Njema?ke i Danske se o?ituje u tome da Njema?ka nema jednu državnu elektroprivredu. Rezultat toga je da Njema?ka ima mnogo problema sa širenjem mreže za obnovljive izvore zato što elektroprivrede moraju koordinirati razvoj, te pojedini operateri mreže mogu imati i nedostatak sredstava za daljnji razvoj. Danska je s druge strane efektivno nacionalizirala svoje mreže 2005., jedna je spojena sa Nordijskim sustavom a druga sa kontinentom, te su me?usobno povezane. Iako postoje opre?na mišljenja da li bi Njema?koj pomogla nacionalizacija mreža (u Njema?koj ih je ?etiri), sam trend je trenuta?no takav da vlada mora intervenirati jer tržište ne uspijeva riješiti probleme. Danska i brže razvija mrežu jer se ponajviše oslanja na podzemne kablove, pri ?emu se zakopavaju 110 kV vodovi protiv ?ije izgradnje ima puno manje otpora javnosti u odnosu na gradnju nadzemnih dalekovoda.

Neki drugi dijelovi Danske energetske politike nisu tako poticajni za Njema?ku. Danska je davno prešla sa feed-in-tarifa na tržišnu cijenu uz okolišnu premiju koja iznosi oko 0,013 eura. Na kraju treba re?i da se Danska puno više oslanja na biomasu u kogeneracijskim jedinicama, te da takve jedinice mogu fleksibilno reagirati na potražnju jer se toplina jednostavno sprema (?ime se smanjuje potreba za kompliciranim spremanjem elektri?ne energije). Tako?er je važno napomenuti da Danska ima najskuplju elektri?nu energiju na svijetu, ali je isto i jedna od najbogatijih zemalja u EU, a i na svijetu.

Izvor: www.renewablesinternational.net

Tags:     njema?ka      danska      obnovljivi izvori energije      vjetar      solar      eu      elektroprivreda
 
Komentari (2)
Odgovor:
2Srijeda, 10 Listopad 2012 12:57
E J
Hvala na ovim komentarima.

Koji nimalo ne umanjuju uslugu koju Danci sebi dugoro?no rade. Kao ni ?injenicu da mogu poslužiti kao primjer upravljanja vlastitim resursima.

Ja bih imao samo par komentara još. Prvo, Danska ne samo da ?e ispuniti svoj cilj (dok Hrvatska, tu se slažemo, ima relativno male šanse za to), nego ?e ga i premašiti s obzirom na planove koji su pokrenuti ovo prolje?e, a koji ?e poduplati instaliranu snagu VE do 2020. godine. I, makar sumnjam da ?e mnogo ljudi uo?iti tu ?injenicu 110kV kabeli jesu skuplji od 110kV dalekovoda, ali ne 10 puta. Iz zadnjih ponuda koje sam imao u rukama razlika je nešto manje od dva puta za istu prijenosnu mo? i duljinu, me?utim tu treba imati na umu i ve?u pouzdanost i manji utjecaj na okoliš podzemnih kablova.
1Utorak, 09 Listopad 2012 22:58
Marijan Kalea - Mike
Komentirao bih vlastitim gledištima, utemeljenim na svim dostupnim podacima, gledišta renewablesinternationala, o tome zašto je Danska toliko uspješna s OIE.

Po?nimo od kraja, iz prikaza renewablesinternationala, namjerno ga kvantificiraju?i. Danska je doista me?u najbogatijim zemljama EU; njezin je BDP (iskazan paritetom kupovne mo?i nacio¬nalne valute) u 2011. godini bio 125%, ako je BDP za EU u cjelini bio 100%, a hrvatski je bio 61%. Danska je, dakle, svake godine dvostruko bogatija po stanovniku od, primjerice, Hrvatske. Dovoljno je bogata da ima iz ?ega smišljeno ulagati u što naprednija rješenja – bilo u kojem sektoru, dakle i u elektro-energetskom, pa i u sektoru OIE.

Vrlo važna ?injenica (koju renewablesinternational, dakako, ne uo?ava) je da je vršno optere?enje elektroenergetskog sustava Danske u 2011. godini bilo 6231 MW a ukupna instalirana snaga svih danskih elektrana bila je 11882 MW, dakle je ukupna rezerva bila 5651 MW (podaci ENTSO-E). Ili, ako bi se sve vjetro¬elektrane u Danskoj (3952 MW) u trenutku vršnog optere?enja te godine zaustavile još bi preostalo 1699 MW rezerve za druge svrhe. Visina rezerve od najve?e je važnosti za primjenu nestalnih OIE, a za dansku rezervu svakako nije bez zasluge zadnja re?enica prethodnog stavka moga komentara.

Posve je sumnjiv podatak renewablesinternationala o trenuta?nom (što li je trenuta?ni; u nekom tjednu, danu, satu?) udjelu OIE od 40%, kada je 2011. godine iz OIE proizvedeno 32,8% potrošene elektri?ne energije u Danskoj (podaci ENTSO-E). Nikako nije mogu?e da se do polovine 2012. godine taj udjel uve?ao za 7,2 postotna poena!

Ina?e, prema podacima Eurostata za 2010. godinu, Danska se približila svom ciljnom udjelu OIE (30%) u bruto finalnoj potrošnji u 2020. godine s 22,2% (dakle dostigla je 3/4 cilja). Usput, Hrvatska se približila te godine svome cilju podjednako Danskoj (oko 3/4, ili14,6% u odnosu na cilj od 20%, zahvaljuju?i velikim HE i ogrjevom drvu). Druga je stvar što ?e Danska do 2020. godine vjerojatno ispuniti svoj cilj sa 100%, a mi!?

Da se Danci oslanjaju na kabele 110 kV, uo?ava to renewablesinternational. Me?utim propušta uo?iti da je kabel 110 kV reda veli?ine deset puta skuplji od nadzemnog voda 110 kV jednake duljine, opet je za takvo oslanjanje na kabele najzaslužnije dansko bogatstvo.

Što se ti?e povijesnih energetskih prilika u Danskoj, renewablesinternational polazi iz nedovoljno daleke prošlosti. Naime, Danska je 1972. godine imala udio uvozne nafte od 92% ukupne primarne potrošnje energije. Nakon svjetske naftne krize, najodlu?nije se okre?u uvozu ugljena, koji narasta u 1985. godini na 40% njihovih potreba, da bi se postupno po?eli opskrbljivati novootkrivenom vlastitom naftom i plinom u Sjevernom moru. Današnji udjel ugljena i koksa u ukupnoj energetskoj potrošnji je 20%, gotovo u postotak jednak udjelu OIE u ukupnoj potrošnji (20,5%)!

Sve termoelektrane ložene su najve?im dijelom uvoznim ugljenom (~3/4), manjim dijelom vlastitim prirodnim plinom (~1/4). Za istaknuti je to da oko 60% instalirane snage svih elektrana u Danskoj ?ine termoelektrane-toplane.

Godine 2010 (podaci Eurostata), jedina ?lanica EU koja je imala ve?i izvoz energije od uvoza, bila je Danska, njezin je netoizvoz bio za 18,2% ve?i od ukupne potrošnje energije. Istodobno, u EU u cjelini je netouvoz bio 52,7% ukupne potrošnje.

Me?utim, dolazi najzanimljivije (u vrijeme naše aktualne ukupne društvene preokupacije – TE Plomin na ugljen ili plin): danska vlastita proizvodnja prirodnog plina znatno nadmašuje vlastitu potrošnju. Istodobno, Danska nema vlastite proizvodnje ugljena, svu potrošnju namiruje isklju?ivo uvozom. Ra?e izvozi plin a uvozi ugljen za termoelektrane, jer je tu ekonomski interes (ve?i je dobitak od izvoza plina nego troškovi uvoza ugljena), svakako racionalni interes (plin je nerazumno spaljivati u elektranama, razumno ga je koristiti izravno), no i stoga jer zna da su rezerve plina ograni?ene na nekoliko desetaka godina (najviše, jedno 50) a rezerve ugljena na barem 150 godina, te svjesno ide na diverzifikaciju.

Istaknimo: Danska se nije nekriti?ki previše izložila (vlastitom) prirodnom plinu – premda je to, vidimo, apsolutno mogla. Ima morski kontakt sa cijelim svijetom i može ra?unati na pouzdanu dobavu ugljena uz najmanja o?ekivanja nestabilnosti njegove cijene u predstoje?em vremenu.

Što se grijanja ku?anstava – u gradovima i danskim selima – ti?e, u pravilu se griju ili (a) doma?im (dakako) plinom iz plinske mreže ili (b) iz kogeneracija, naj?eš?e korištenjem biomase i otpada (primjerice: slame), priklju?enih na centralizirani toplinski sustav, dakle na toplinsku mrežu.

Eto, u takvom ukupnom svjetlu valjalo bi promatrati uspješnost Danske u pogledu korištenja OIE.

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za po?etnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?