Latinska Amerika ima veliki potencijal obnovljivih izvora energije, ali se u iste ve? dugo nije zna?ajnije ulagalo, no to se po?elo ubrzano mijenjati.

U Latinskoj Americi nisu se previ�e osjetile posljedice ekonomske krize, a neke dr�ave kao Brazil su imale i veliki gospodarski rast, te su po?ele sve vi�e ulagati u obnovljive izvore energije.

Prema podatcima Climatescope 2012 koji rade analizu zemalja Latinske Amerike analiziraju?i investicijsku klimu za OIE u dr�avama, javnu politiku i mogu?nosti posudbe novaca, regija proizvodi oko 7% elektri?ne energije (ukupna snaga je 310 GW) iz OIE. Od toga 10,4 GW iz biomase i otpada, 8,4 GW iz malih hidroelektrana (velike hidroelektrane nisu ra?unate u bilanci), 2,4 GW iz vjetroelektrana i po 1,5 GW iz geotermalne energije i solara. Sam potencijal je puno ve?i nego �to brojke pokazuju, a rast cijena konvencionalnih izvora i smanjenje cijena opreme za OIE su u?inile tr�i�te Latinske Amerike atraktivnim.

Brazil je uvjerljivo vode?a zemlja u ulaganjima u OIE u Latinskoj Americi sa svojom sna�nom, rastu?om ekonomijom koja privla?i ulaga?e iz cijelog svijeta. No Brazil je ipak dosta druga?iji od ostatka Latinske Amerike zbog svoje veli?ine i broja stanovnika, te je tre?i energetski potro�a? u zapadnoj hemisferi iza SAD-a i Kanade. Brazil je i veliki proizvo?a? nafte, drugi u Latinskoj Americi iza Venezuele, ali unato? tome je jo� 2004. po?eo dugotrajni plan za kori�tenje obnovljivih izvora energije putem agencije PROINFA koja planira do 2024. u pogon pustiti 144 elektrane sa ukupnom snagom od 3.299 MW. To uklju?uje 1.191 MW iz 63 male hidroelektrane, 1.423 MW iz 54 vjetroelektrane i 685 MW iz 27 elektrana na biomasu. Climatescope 2012 je pak utvrdio da Brazil ima najraznolikiju energetsku politiku sa poticajima za skoro sve kategorije OIE, te organizira i aukcije za instalaciju novih koli?ina obnovljivih izvora energije. Brazil ima vi�e od 4.200 milja obale, te je potencijal energije vjetra u toj dr�avi ogroman. U 2009. je na aukcijama predano 71 projekata ukupne snage 1.805 MW. Planiraju se i nove aukcije za vjetroelektrane krajem ove godine. Zanimljivost tih aukcija je da je postignuta cijena elektri?ne energije iz vjetroelektrana toliko niska, da je ve? sada ispod cijene elektrana na prirodni plin. Brazil je na kraju pro�le godine imao oko 1.500 MW vjetroelektrana, a do kraja 2016. bi trebala imati oko 7.000 MW. Ipak, postoje problemi sa mogu?nos?u da bude vi�ka energije u sustavu jer su distributeri energije precijenili potrebe Brazila i nisu ra?unali na usporavanje ekonomije u 2011.

Druga vrlo jaka industrija u Brazilu je biomasa, pri ?emu se koristi njihova velika industrija �e?era za proizvodnju goriva iz biomase. Brazil je u proizvodnji etanola svjetski predvodnik. Etanol se osim od �e?era dobiva i od palminog ulja, kikirikija, suncokreta i soje.

Meksiko je drugo najve?e tr�i�te u Latinskoj Americi, te su i tamo prepoznali potencijal obnovljivih izvora energije, ali su skoro u potpunosti orijentirani na vjetroelektrane. Njihov cilj je do 2024. proizvoditi 35% elektri?ne energije iz OIE, no taj cilj uklju?uje i velike hidroelektrane. Vjetroelektrane se poti?u od 2009., a krajem 2010. su stigli na 519 MW sa 85 MW krajem 2008., dok su samo pro�le godine dodali 719 MW. Ipak, kona?no je krenuo i proboj solarne energije, te je ve? najavljen projekt od 450 MW u suradnji SolFocusa i Grupo Musa.

?ile je tokom zadnja tri desetlje?a postao favorit za strane investicije zbog robusne ekonomije i stabilne politike, te se to isto odnosi i na OIE. Za razliku od Meksika i Brazila, ?ile je ovisan o uvozu prirodnog plina te o svojim velikim hidroelektranama. Ideja o ve?em kori�tenju obnovljivih izvora u toj je dr�avi do�la iz privatnog sektora, ali zasada je njen udio jo� uvijek vrlo nizak sa 3,7%. Problem je nedostatak sasvim jasnog zakonskog okvira za poticanje OIE, a zbog izuzetno slobodnog tr�i�ta elektri?nom energijom. Ve?inu velikih projekata stoga razvija industrija kojoj je cijena prirodnog plina postala prevelika, pa je recimo �panjolska tvrtka Ibereolica najavila 360 MW solarnu elektranu u pustinji Atacami, koja bi ko�tala 2,6 milijardi dolara. Potencijal energije vjetra je u toj dr�avi ?ak 40 GW, a krajem pretpro�le godine je bilo instalirano samo 172 MW. Ipak, o?ekuje se ubrzan rast tog sektora u idu?ih pet godina zbog velikog broja projekata u gradnji i planovima.

Srednja Amerika isto postaje vrlo zanimljiva u pogledu novih investicija u OIE. Prema Climatescopeu 2012 Nikaragva i Panama su druga i tre?a najprijateljskija okru�enja za investicije u OIE u Latinskoj Americi, odmah iza Brazila. U slu?aju Nikaragve posebno je za pohvaliti jasnu poticajnu politiku za OIE, te mogu?nost zelenog financiranja. Tamo je prisutno nekih 10 financijskih institucija koje nude financiranje za male projekte, te je na razini dr�ave ulo�eno oko 1,1 milijarde dolara u male projekte od 2006. Biomasa i otpad ?ine ve?inu tih elektrana, a ima ih ukupno 122 MW, dok je geotermalna energija budu?nost u toj dr�avi. Panama je u prednosti zbog svog pravnog okvira koji omogu?uje ve?e kori�tenje OIE, iako kasni u financiranju za drugim dr�avama - pogotovo u pogledu financiranja malih projekata. OIE sektor u Panami se fokusira na male hidroelektrane koje daju 13% potreba za elektri?nom energijom, odnosno ima ih ukupno 262 MW. O?ekuje se rast instaliranih kapaciteta vjetroelektrana u toj dr�avi. Honduras tako?er postaje zanimljiv, te je tamo pro�le godine pu�tena u pogon najve?a vjetroelektrana u Srednjoj Americi, Cerro de Hula snage 102 MW. Srednja Amerika je atraktivna destinacija i za investicije u socijalnom pogledu, po�to ima manjka elektri?ne energije u ruralnim podru?jima u kojima postoji dobar potencijal za sustave koji koriste OIE.

Postoji veliki broj zemalja u Latinskoj Americi koje imaju ogroman potencijal za investiranje u obnovljive izvore, ali ga jo� nisu po?ele koristiti. Argentina je najbolji primjer takve zemlje, po�to ima ogroman potencijal za vjetroelektrane u Patagoniji i drugim regijama dr�ave, a uop?e ga jo� ne koristi. Peru pak ima ogromnu koli?inu rijeka i dosta vjetra - Kolumbija tako?er. Nijedna od tih zemalja prakti?ki ne koristi te resurse.

2012. bi trebala biti interesantna godina za OIE sektor u Latinskoj Americi po�to bi se uspje�no trebalo razvijati nekoliko velikih projekata. Ipak, cijela regija je jo� daleko od ozbiljnog iskori�tavanja svojih potencijala, te ?e biti potrebno puno posla i investicija da se iskoristi ogroman potencijal OIE sektora na tom podru?ju.

Izvor: http://e-ditionsbyfry.com