Pumpno-akumulacijske hidroelektrane su elementi elektroenergetskog sustava koji idealno mogu balansirati nestalne (intermitentne) izvore elektri?ne energije kao što su energija vjetra i Sunca. One utje?u i kao stabilizacijski faktor u mreži. Rezultat tih i drugih prednosti je da mnoge tvrtke danas razvijaju projekte takvih elektrana.
U 2009. je u svijetu na mrežu bilo spojeno 127 000 MW pumpno-akumulacijskih hidroelektrana, a o?ekuje se rast tog sektora od 60% u idu?e ?etiri godine što zna?i da bi do 2014. moglo biti instalirano više od 203 000 MW.
 izvor: www.ieahydro.com
Kako bi se prikazala veli?ina i dubina aktivnosti u tom sektoru prezentirat ?e se sedam postrojenja koja se grade, tri koja su po?ela raditi u zadnjoj godini i 8 koja se obnavljaju/nadogra?uju. Ukupne investicije u svim tim postrojenjima iznose preko 58 milijardi dolara.
U izgradnji
Sedam projekata koji se grade su smješteni u Europi, Africi i Aziji i svi bi trebali biti u pogonu do 2015. Ukupna snaga novo instaliranih postrojenja ?e biti 4100 MW.
- Baixo Sobar
Energias de Portugal (EDP) gradi projekt Baxio Sabor od 171 MW na rijeci Sabor u sjevernom Portugalu. Projekt se gradi kao dio plana vlade da se pove?a udio energije vode u proizvodnje elektri?ne energije u Portugalu. Projekt se sastoji od 2 brane i 2 strojarnice, od kojih jedna ima 2 x 70 MW pumpnih-turbina, a druga ima 2 reverzebilne jedinice od 15.5 MW. Gradnja je po?ela u lipnju 2008., a po?etak rada se o?ekuje po?etkom 2013. Projekt je vrijedan 354 milijuna eura.
- Feldsee
U Carinthiji, Austrija gradi se druga jedinica od 75 MW na postoje?em Feldsee projektu od 140 MW. Prva jedinica je po?ela rad u rujnu 2009. Za pokretanje se koristi voda iz dva postoje?a rezervoara, a vlasnik je Karntner Elektrizitats-Aktiengesselschaft (Kelag). U gradnji sudjeluju ABB, Alstom Hydro Austria GmbH i Andritz VA Tech Hydro. Sam projekt vrijedi oko 50 milijuna eura i o?ekuje se da ?e u?i u pogon po?etkom 2011.
- Limberg 2
Limberg 2 projekt od 480 MW u vlasništvu Verbund Austrian Hydro Power AG, koji tako?er pove?ava ukupnu snagu pumpnih-akumulacija u Austriji. Projekt koristi dva postoje?a rezervoara vode, a podzemna strojarnica ?e imati 2 pumpne turbine. U gradnji sudjeluju ABB AG, Andritz VA Tech Hydro, Siemens AG Austrija i drugi. Prva od dvije jedinice bi trebala u?i u pogon 2011., a komercijalni rad se o?ekuje krajem iste godine.
- Limmern
Kraftwerke Linth-Limmern AG razvija Limmern projekt od 1000 MW u dolini Linthal u isto?noj Švicarskoj. Podzemna strojarnica ?e imati 4 x 250 MW reverzibilnih vertikalnih Francis pumpnih-turbina, i 4 x 280 MVA vertikalnih asinkronih generatora. Postrojenje ?e pumpati vodu iz postoje?eg jezera Limmern u postoje?e jezero Mutt. U gradnji sudjeluju ABB Ltd., Alstom Hydro, Nexans i Poyty. Prva jedinica bi trebala u?i u pogon 2015., a cijeli projekt vrijedi oko 1,77 milijardi dolara.
- Nant de Drance
Projekt od 600 MW je smješten u jugozapadnoj Švicarskoj. Koristit ?e se visinska razlika izme?u 2 postoje?a rezervoara vode kako bi se proizvodilo otprilike 1.5 TWh energije godišnje. Projekt tako?er ima podzemnu strojarnicu sa ?etiri vertikalne Francis pumpne-turbine od 157 MW i 4 x 170 MVA vertikalnih asinkronih generatora. U gradnji sudjeluju Alstom Hydro Švicarska i AF Colenco. Gradnja projekta bi otprilike trebala koštati 950 milijuna dolara, prve jedinice bi trebale u?i u pogon 2015., a u puni pogon bi projekt trebao u?i 2017.
- Qingynan
CSG Power Generation tvrtka, koja je dio China Southern Power Grid Co. Ltd., razvija projekt od 1280 MW u provinciji Guangdong. Strojarnica ?e imati 4 x 320 MW pumpnih turbina, oprema ?e biti postavljena u sije?nju 2012., a prva jedinica bi trebala u?i u pogon u listopadu 2014. Korporacija Toshiba je glavni isporu?itelj opreme.
- Reisseck 2
Austrijski Verbund Austrian Hydro Power AG tako?er nastavlja sa projektom Reisseck 2, snage 430 MW. Taj projekt je dodatak kompleksu Reisseck/Kreuzeck. Za ovo postrojenje ?e se izgraditi tunel duljine 5 km koji ?e spajati Reisseckovu akumulaciju sa Malta Hauptstufe postrojenjem snage 730 MW. Gradnja ?e iznositi oko 335 milijuna eura, po?ela je na ljeto 2010., a po?etak rada se o?ekuje 2014. Poyry je glavni izvo?a? radova.
Projekti koji su ušli u pogon
Europa je najaktivniji kontinent u razvoju pumpne-akumulacije. U Europi su u prošloj godini dvije elektrane ušle u pogon, a u Kini jedna.
- Av?e
185 MW postrojenja Av?e je ušlo u pogon u travnju 2010. na rijeci So?i u Sloveniji. Projekt je vrijedan oko 122 milijuna eura, a koristi se na na?in da se tokom no?i voda pumpa u gornji rezervoar za vrijeme viška proizvodnje iz drugih jedinica, kako bi se za vrijeme ve?ih potreba ta ista voda koristila za proizvodnju i pokrivanje vršne potrošnje. Projekt ?e godišnje proizvoditi 426 GWh struje, a gradnja je po?ela u prosincu 2004.
- Dnister
Prva jedinica od 2 268 MW postrojenja Dnister ušla je u pogon u sije?nju 2010. Postrojenje koje se razvija na rijeci Dnister u Ukrajini, razvija UkrHydro. Konstrukcija je po?ela još 1983. a o?ekuje se da ?e ukupna cijena iznositi 720 milijuna dolara. Prva jedinica bi trebala proizvesti 240 GWh energije u 2010. Druga i tre?a jedinica ?e u?i u pogon 2011. odnosno 2012. Postrojenje bi na kraju trebalo imati sedam indenti?nih jedinica.
- Jixi
Projekt od 1 800 MW je po?eo sa radom u Srpnju 2010. u provinciji Anhui u Kini. Ukupna investicija iznosi 1,2 milijarde dolara.
U obnovi/nadogradnji
8 predstavljenih projekata su po?eli s pogonom izme?u 1930. i 1979. Ukupna snaga im je 4200 MW. Sa obnovom/nadogradnjom ?e se njihova ukupna snaga pove?ati za dodatnih 650 MW.
- Blenheim-Gilboa
New York Power Authoriry (NYPA) završio je projekt obnove i proširenja Blenheim-Gilboa projekta u lipnju 2010. Sam projekt je ušao u pogon 1973. Obnova je zapo?eta u rujnu 2006., a sve ?etiri jedinice su zamijenjene u svibnju 2010. Snaga je time pove?an na 1160 MW.
- ?apljina
Projekt ?apljina od 420 MW na rijeci Trebišnjici ulazi u proces rehabilitacije. Postrojenje je ušlo u rad 1979., a ima 2 pumpne-turbine. JP Elektropriveda Hrvatske Zajednice Herceg Bosne je u studenom 2009. dala ugovor konzorciju koji je predvo?en Dalkovodom/ABB-om za radove na obnovi postrojenja.
- Revin
Francuska elektroprivreda radi na obnovi ovog projekta snage 800 MW. Projekt je u pogonu od 1976., a ve?inu radova na obnovi izvodi Voith Hydro.
- Rodund II
Vorarlbergeg Illwerke rehabilitira Rodund II hidroelektranu snage 276 MW u Austriji koja je ošte?ena u požaru tokom ljeta 2009. Snaga ?e se pove?ati na 295 MW, a u pogonu je od 1976. Voith Hydor je izvodi radove za ovaj projekt koji je vrijedan 40 milijuna eura. O?ekuje se ulazak u pogon krajem 2011.
- Taum Sauk
Hidroelektrana Taum Sauk od 440 MW je po?ela proizvoditi elektri?nu energiju u lipnju 2010. nakon što je bila izvan pogona od prosinca 2005. Projekt je vrijedan 490 milijuna dolara, a u pogon je ušao davne 1950. ABB, Ozark Constructors i Paul C. Rizo Associates Inc. izvode radove.
- Venda Nova 3
EDP iz Portugala radi na revitalizaciji Venda Nova brane na Rabagao rijeci. 97 metarska gravitacijska brana je dovršena po?etkom 1950ih i tada je imala snagu 90 MW. Revitalizacija uklju?uje novu strojarnicu, a nova snaga ?e iznositi 435 MW. To je dio novog programa vlade za poboljšanje brane i hidroenergetskih projekata. Projekt je vrijedan 179 milijuna dolara i o?ekuje se da ?e u?i u pogon 2014.
- Vianden
Society Electrique de lOur (SEO) ?e dodati pumpnu-turbinu u 1096 MW postrojenje Vianden u Luxembourgu. SEO radi na dodavanju jedinice snage 200 MW u stojarnicu koja je po?ela s radom 1963. Izvedba projekta bi trebala trajati 48 mjeseci, a vrijednost je oko 150 milijuna eura.
- Waldeck 1
Novo pumpno-akumulacijsko postrojenje kod Waldecka 1 u Njema?koj je ušlo u pogon u lipnju 2010. Investicija iznosi otprilike 52 milijuna eura, a obnavlja se postoje?e postrojenje iz 1930ih. Postrojenje je smješteno na jezeru Edersee pokraj Waldecka u Hesse, Njema?ka. Postoje?a strojarnica ima 4 jedinice snage 140 MW.
Kao što je vidljivo, diljem svijeta se intenzivno radi na razvijanju mreže u smjeru dobrih regulacijskih sposobnosti, da bi se mogao prihvatiti što ve?i udio obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav. To je primjer budu?nosti koji bi mogla slijediti i Hrvatska.
izvor podataka o reverzibilnim hidroelektranama: Hydro review worldwide
|