"Subvencije za solarna polja su jedna velika podvala. Mi kre?emo u 3,5 milijardi kuna pravih investicija koje ?e potaknuti doma?e firme.", izjavio je za Jutarnji list Zlatko Kora?evi?, predsjednik uprave HEP-a. Zanemarimo li ?injenicu da bi jedan predsjednik uprave elektroprivrede trebao biti svjestan da su objekti koji proizvode elektri?nu energiju elektrane, pa tako i solarne ili sun?ane elektrane, a ne polja, farme ili tome sli?no, izuzetno je zabrinjavaju?e za jednu dr�avu da ?elnik nacionalne elektroprivrede podcjenjiva?ki govori o tehnologiji koja u svijetu ubrzano kro?i putem zna?ajnog i uobi?ajenog izvora energije. Jer se trenutni rast fotonaponskih sustava u svijetu u elektroenergetici mo�e mjeriti jo� jedino sa rastom vjetroelektrana od prije par godina. I kad predsjednik elektroprivrede na ovaj na?in komentira izvor koji svi ostali vide kao zna?ajan dio rje�enja budu?e proizvodnje elektri?ne energije, mo�e se jedino zaklju?iti da ta i takva elektroprivreda nema viziju budu?nosti i napretka.

Ju?er je (petak, 20.04.2012.) u Jutarnjem listu iza�ao ?lanak o solarnim elektranama koji je izazvao burne reakcije stru?njaka zbog izno�enja zapanjuju?eg spleta neistina i krivih informacija o fotonaponskim sustavima. Krajem istog dana dodatne je reakcije izazvao sastanak Ministra gospodarstva s ?lanovima HUP-a i izjave s istoga. Taman kada su se uredni�tvo i autori ?lanaka ovoga portala hvatali za glavu smi�ljaju?i �to uop?e napisati kao reakciju na takve izjave i pitali se ima li to sve skupa uop?e smisla, od skupine stru?njaka koji se bave razvojem fotonaponskih sustava nam je stigla reakcija koja u svojoj ozbiljnosti i �aljivosti iskazuje punu frustraciju lin?om koji se provodi nad solarnim elektranama. Bez daljnjeg pametovanja - kompletnu izjavu prenesimo u cijelosti u nastavku:

�to se zapravo krije iza prodaje struje iz kolektora HEP-u? Prodavanje struje ili prodavanje magle?

Postoje vi�e-manje tri razloga za�to ste otvorili ovaj tekst. Mo�da imate lijepu nekretninu u Dalmaciji, ekolo�ki ste osvije�teni i �elite koristiti energiju Sunca,� a nije lo�e pritom niti zaraditi? Mo�da ste novinar koji je dobio zadatak do sutra u 8h napisati ?lanak o obnovljivim izvorima energije? Ili ste mo�da redoviti posjetilac ove stranice i pomalo u nevjerici promatrate naslov?

Ve? desetak dana po kuloarima kru�e pri?e o reviziji tarifa za otkup elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije, a danas je te kuloarske pri?e prvi�objavio web portal energetika-net.com. Isto tako ju?er je na visokom nivou odr�an sastanak vije?a Zajednice obnovljivih izvora energije pri HGK, a bili su prisutni i predstavnici HERA-e, HROTE i HEP-OPS-a. Na samom sastanku najvi�e kritika upu?eno je HEP-ODS-u, ?ijih predstavnika nije bilo, ali i posebno Ministarstvu gospodarstva, koje tako?er nije poslalo predstavnika iako im je poziv upu?en na vrijeme.

Zadnjih tjedana se po medijima mo�e pro?itati puno raznih komentara i neslaganja sa izgradnjom i razvojem bioelektrane-toplane Velika Gorica. Da podsjetimo, BE TO Velika Gorica razvija HEP-OIE d.o.o., a ista je predvi?ena da bude kogeneracijska elektrana na biomasu elektri?ne snage 20 MW i toplinske snage 50 MW. Elektri?na energija bi se, sukladno povla�tenim tarifama za biomasu prodavala na tr�i�tu prema ugovoru s HROTE, dok bi se toplinska energije iskoristila za grijanje grada Velike Gorice. Takva elektrana ?e zamijeniti 14 postoje?ih gradskih kotlovnica na lo� ulje, te biti puno manji zaga?iva? od istih, a dodatno ?e proizvoditi elektri?ne energiju, te ?e na taj na?in biti i isplativija za krajnje korisnike. Isto tako, kao gorivo ?e koristiti �umsku biomasu iz kruga od 50km - lokalni odr�ivi izvor energije s poznatom cijenom. U ?emu je onda problem?

Naslov je ujedno i naslov objave za medije Udruge Baobab iz Koprivnice od 15.12. ove godine. Udruga ovom objavom poziva Vladu RH da odustane od gradnji �tetnih, skupih i nepouzdanih velikih hidroelektrana na rijekama Ombli, Lici, Savi i Dravi. Pri tome se ne ograni?avaju samo na doti?ne elektrane nego dovode u pitanje izgradnje hidroelektrana op?enito zbog sve ve?ih perioda su�e koje predvi?aju dugoro?ni klimatski modeli. Cijelu objavu i komentar donosimo u nastavku.