Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Reakcije

E-mail
Autor Edo Jerki?   
Srijeda, 16 VeljaÄŤa 2011 00:32

To ukazuje na potrebu druga?ije evaluacije obnovljivih izvora energije i njihove uloge u ekonomskoj strukturi proizvodnih pogona elektri?ne energije. Jer, iako je istina da su zbog jako velikih kapitalnih troškova oni u po?etku skuplji, dugoro?no gledano kroz cijeli vijek rada su itekako konkurentni bilo kojem drugom izvoru elektri?ne energije. Razlog je i opet – besplatno gorivo! A s obzirom da i ovdje spomenute Srbija i Hrvatska nužno moraju pove?ati svoje proizvodne pogone elektri?ne energije vrlo je upitno da li bi novi proizvodni pogoni mogli proizvoditi struju jeftiniju od one poticajne za primjerice vjetroelektrane u periodu dok se isti ne bi amortizirali.

Argumenti o najskupljoj elektri?noj energiji u Danskoj isto ne govore cijelu pri?u. Jer Danska i sli?ne države nemaju samo najskuplju elektri?nu energiju za potroša?e. Me?u najskupljima su u tim državama i nekretnine, automobili, gorivo, itd. To je više odraz standarda i socijalnog karaktera države nego upotrebe OIE. Istina je da je cijena elektri?ne energije trenutno sko?ila i da ?e se to desiti u svakoj zemlji koja po?ne zna?ajnije koristiti OIE, no ta ista Danska ?e zbog ranog starta prva po?eti osje?ati i prednosti manje cijene energije iz ve? amortiziranih obnovljivih izvora energije. Isto bi se vjerojatno desilo i gradnjom ve?eg broja novih termoelektrana, neovisno o gorivu koje pri tome koriste. A prva ?e osje?ati i prednosti ve?e sigurnosti opskrbe energijom uslijed sve nestabilnijeg tržišta fosilnim gorivima.

Zagarantirani povratak investicije OIE? Svatko tko se imalo ozbiljnije bavi ovim poslom mora znati da pri korištenju energije Sunca, vode, a posebno vjetra nema nikakvih garancija. Procjene proizvodnje iz tih izvora u dalekoj budu?nosti, odabir opreme i puno tehni?kih detalja prilikom korištenja takvih izvora utje?u na nesigurnost proizvodnje, samim time na nesigurnost i varijabilnost prihoda, pa i povrata investicije u garantiranom roku otkupa elektri?ne enrergije. I takvim problemima se sa tehni?kog aspekta mora pristupiti krajnje ozbiljno da bi projekt bio uspješan.

fotonaponski panel

Isto tako, izjave da bi pove?anje perioda otkupa sa 12 na 20 godina pove?alo cijenu elektri?ne energije za potroša?e nisu realne. Jer unato? silnom trudu teško je prona?i ijednu ozbiljnu procjenu koštanja fosilnih goriva za samo nekoliko godina unaprijed, a kamoli 12. A svi smo mi svjedoci velikih svakodnevnih potresa na tom tržištu, koje ?e po nekim procjenama i nestati za nekoliko desetlje?a zbog iskorištenosti ve?ine komercijalno dostupnih sirovina. Prema tome tko to danas može tvrditi da ?e sadašnja otkupna cijena elektri?ne energije iz OIE biti skuplja od struje proizvedene iz klasi?nih elektrana za 12 godina? Dapa?e, produljenjem otkupa možda bi si država dugoro?no osigurala jeftiniju elektri?nu energiju. A istovremeno bi se pojednostavilo trenutno izuzetno zahtjevno i komplicirano financiranje projekata OIE u našoj regiji koju banke smatraju nesigurnom, te sukladno tome name?u ve?e kamatne stope nego u razvijenim i stabilnim državama, što vrlo negativno utje?e na investicije.

I na kraju, iako je ovdje puno pažnje posve?eno ekonomici obnovljivih izvora energije, upotrebu istih ne bismo uop?e smjeli gledati (samo) kroz tu prizmu, nego i kroz prizmu ve?e društvene koristi, sigurnosti opskrbe, ?istijeg okoliša, kvalitetnijeg životnog prostora i sli?nih „sitnica“, na koje se (a nadam se da ve?ina misli isto) ne može staviti cijena.

Tags:     elektri?na energija      struja      obnovljivi izvori energije      vjetroelektrane      cijena      skupo      ekonomika      održivost


Index ÄŤlanka
Skupa elektri?na energija iz obnovljivih izvora energije – istina ili mit?
#2
Sve stranice
 
Komentari (5)
5Utorak, 13 Studeni 2012 13:27
E J
Trenutno zakon nema jasnih odredbi vezano za odlaganje istrošene fn opreme. Na velikim projektima za koje su potrebne lokacijska dozvola, pa eventualno i studija utjecaja na okoliš, u tim dokumentima se definira postupak dekomisije elektrane i odlaganje opreme. Me?utim, isto se ne odnosi na male sustave. A kao daljnji odgovor na pitanje što i kako s tim: http://www.obnovljivi.com/svijet/860-prvih-1000-tona-istrosenih-fn-modula-prikupljeno-za-recikliranje. Vrlo vjerojatan scenarij je da ?e takve tvrtke vrlo rad uzeti navedenu istrošenu opremu i od nje recikliranjem napraviti novu, te vam je po mogu?nosti ponovno prodati.
4Ponedjeljak, 12 Studeni 2012 11:47
miro
što se radi sa istrošenim ?elijama ili panelima kasnije kad ih bude na tisu?e i da li je investitor sam odgovoran za deponij i troškove zna li tko što o tome?
odgovor
3Subota, 05 OĹľujak 2011 01:23
E J
Ukratko, poanta je sasvim na mjestu - iako su rezoniranja i brojke koje iz njih izlaze nejasne (?ini mi se da miješate malo instaliranu snagu i proizvedenu energiju, a ni gubici u sustavu HEP-a nisu ni približno toliki koliko je navedeno).

?injenica je da bi se korištenjem štednih žarulja i štedljivih elektri?nih ure?aja ostvarile znatne uštede po prili?no konkurentnim cijenama, i ?injenica je da se to premalo promovira i koristi u ovoj državi gdje je struja prili?no jeftina politi?kom voljom.

Ali isto tako je ?injenica da i štedne žarulje trebaju elektri?nu energiju za rad, pa samim time i elektroenergetsku mrežu - a time mora postojati i proizvodnja te energije. Vrlo jednostavna matematika.

Poticaji? Nazovite to slobodno cijena proizvodnje elektri?ne energije. Je li tako lakše? Ovim nazivom se samo lako izmanipulira širom javnosti da bi se ukazalo na navodnu štetnost obnovljivih.

Tesla je bio vizionar i imao je pravo - samo nažalost taj svijet je još daleko u budu?nosti, ako se ikad i ostvari. Ali Tesline ideje se mogu ostvariti samo pomo?u obnovljivih...
2Utorak, 01 OĹľujak 2011 14:26
Marin
Da vidimo...

100 VE od 1,5 Mw/h dat ?e u prosjeku 77MW/h .

To bi na mjestu potrošnje ako uzmemo HEP-ov prosjek od 50% gubitaka bilo recimo 40 Mw/h.

To vam daje i zamjena 500 000 obi?nih 100W žarulja sa štednim od 23W.

Investicija u VE je oko 250 000 000 € a u žarulje oko 1 500 000 €.

Sitnica za mafiju koja traži da drugi pla?aju poticaje, dobijaju brds i prodaju nam ono što je Tesla rekao da može i besplatno.
1Subota, 19 VeljaÄŤa 2011 10:06
Luka Predragovi?
Skupa elektri?na energija iz obnovljivih izvora energije – istina ili mit?
Naravno da to nije istina a nisam siguran da je to mit prije bih rekao da je to nepoznavanje problematike ili lobi za konvencionalne izvore energije u koji su uklju?eni „stru?njaci „ iz sadašnjeg energetskog sektora. Više puta ponovljena svjesno formulirana neistinita konstatacija za ljude koji su odgovorni za energetiku a nisu dovoljno stru?ni biti ?e „istina“ jer je lansirana od „stru?njaka“.
Kao primjer navesti ?u jedan ?lanak u HEP Vjesniku, broj studeni/prosinac 2010. pod naslovom „Sve ubrzaniji rast uz enormno visoka ulaganja“ govori se 46,3 GW instalirane snage OIE izgra?ene u Njema?koj. Od ranije su poznati zaklju?ci autora ?lanka, koju su uvijek bili na nivou „fuj“ obnovljivi izvori (vjetar i PV solar, koji kao najviše zaga?uje okoliš – proizvodnja wafera (?)), ali donekle priznaje biomasu koja daje najviše energije po instaliranom kWh, vjetar manje a sunce najmanje. Pored toga dokazuje koji su to „enormno visoki troškovi“ investicija i njihovog povratka kroz 20 godina (24 Mlrd Eura), te spominje prosje?nu cijenu fotonaponskih ?elija 4.000 €/kWp što sve ponovno nije to?no. Izvla?i krive zaklju?ke n.pr. iz „Stromrechnung für Haushalte (www.bdew.de) gdje je izvorno re?eno da je namet doma?instvima porastao najviše zbog MwSt ( njema?ki pdv).
Istina o OIE u Njema?koj leži u dobrim zakonskim rješenjima EEG-a koji se više puta novelirao. Posljednja novelacija 01.01. 2009, koji ima predvi?enu degresiju naknada za proizvedeni kWh i koja se svakih šest mjeseci pove?ava, tako da od 2016. a možda i ranije ne?e trebati naknade za solarni kWh, jer se o?ekuje cijena proizvedenog kWh u solarnoj elektrani jednaka onoj iz konvencionalnog izvora. To je mogu?e, jer na tržištu investicijski troškovi prate pad naknade za kWh iz OIE.
Cilj je EEG-a da postigne smanjenje cijene elektri?ne energije za krajnjeg kupca, preko zakonske odrednice da proizvo?a? elektri?ne energije iz OIE može direktno prodati svoju energiju krajnjem kupcu bez posrednika ( u našim podzakonskim aktima predvi?eno je da tako proizvedenu energiju smijete prodati jedino HEP-u). Rast nameta koji kupci elektri?ne energije pla?aju za poticanje OIE predvi?en je zbog ubrzanog poticanja investitora na izgradnju OIE, ali taj trenutni rast nije trajan, on je reguliran. To je vidljivo iz pojašnjenja EEG zakona od 2009.
„Za prosje?no ku?anstvo (tarifnog kupca), koji po statisti?kom prosjeku potroši godišnje oko 1.700 kWh struje, to ponajprije odgovara otprilike udvostru?enju mjese?nog EEG-nameta od oko 1,10 eura (2006.) na 2,15 eura 2015. godine. Do 2030. isti ?e pasti tada na oko 0,30 eura. Vezano uz referentno ku?anstvo, koje gospodarstvo strujom ?esto upotrebljava i koje ima godišnju potrošnju struje od 3.500 kWh nastaje porast mjese?nih troškova EEG-a od otprilike € 2,20 (2006.) na maksimalno od oko € 4,40 godine 2015.godine. Nastavno na to troškovi do 2030. godine zna?ajno padaju na otprilike € 0,60 (2020. : 3,60 eura). Me?utim, stvarna djelovanja troškova u praksi snažno osciliraju ovisno o stvarnoj potrošnji struje i o broju osoba u ku?anstvu.

?ak pod fiktivnom pretpostavkom, da ?e aktualne cijene za struju u ku?anstvima ostati konstantne, udio EEG-a bi od sadašnjih otprilike 4 posto, 2015. godine porastao na jedva 7 posto. U stvarnosti, bi nadalje rastu?e cijene struje trebale brinuti o tome da EEG-namet ni u kom trenutku ne iznosi više od 6% cijene struje“.

Još jedan podatak za kvalitetnije sagledavanje pitanja cijene energije u Njema?koj prema podacima IfaS instituta iz Birkenfelda o godišnjoj netto dobiti (nakon oporezivanja) u 2008. svih njema?kih energetskih subjekata, koji proizvode ili prodaju elektri?nu energiju bila je ukupno
20 Mlrd €, a namet za poticanje obnovljivih izvora u 2011. biti ?e cca 11 Mlrd €. Iz toga je vidljivo zašto cijene primarne i krajnje energije rastu i gdje je istina.
Stabilnije cijene energije na tržištu posti?i ?e se samo iz obnovljivih izvora (sunce, vjetar, voda) i djelovanjem tržišta. Najviše uspjeha dugoro?no u tome imati ?e države i gra?ani, koji ?e imati više obnovljivih izvora energije. Kod nas nažalost uz postoje?a podzakonska rješenja o OIE lobi je u?inio svoje i sada nas se uvjerava da je energija iz OIE skupa, a uop?e neznaju i ne razmišljaju o tome koje dodatne koristi im donosi distribuirana proizvodnja i to u doba kada je u mreži najve?e optere?enje, ve? se zalažu za izgradnju termoelektrana na ugljen i ne razmišljaju o pla?anju emisionih jedinica i ?isto?i zraka.
Izlaz nam je u NOVOM ZAKONU O OBNOVLJIVIM IZVORIMA po njema?kom modelu, da bi promjenili odnose i ubrzali izgradnju OIE.

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za po?etnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?