U zadnje vrijeme dnevni mediji su u vi�e navrata pisali o planovima za razvoj projekta termoelektrane Plo?e. Tako je u jednim dnevnim novinama osvanuo i intervju sa Damirom Begovi?em, stru?nim savjetnikom tvrtke koja je nositelj razvoja TE Plo?e i Davorom �krlecom, potpredsjednikom ORAHa i profesorom na FERu. S obzirom da je intervju prezentiran u obliku izravne debate o potrebi i koristi za izgradnjom termoelektrane, interesantno je pratiti kako se kroz ovakve situacije i dalje poku�avaju prezentirati teze i argumenti koji su mo�da vrijedili prije 10 godina, me?utim u dana�nje vrijeme su apsolutno neto?ni i navode razvoj cijelog sektora u smjeru koji je ekonomski i energetski neodr�iv i dugoro?no �tetan.

Tako g. Begovi? u debati koristi argument uvoza elektri?ne energije kao potrebu za izgradnjom termoelektrane. Pri tome zanemaruje ?injenicu da prilikom proizvodnje elektri?ne energije iz termoelektrane na ugljen gorivo mora biti uvozno. Iako proizvodnja elektri?ne energije na uvozno gorivo u termoelektrani stvara odre?enu dodanu vrijednost, vrlo je upitno da li je ista opravdana kada se u obzir uzmu eksterni utjecaji na okoli�, kao i utjecaj na daljnji razvoj obnovljivih izvora energije i ulaganje u razvoj industrije koja je budu?nost. Trebala li nam uvozna oprema i uvozno gorivo, kada paralelno mo�emo koristiti svoje primarne izvore energije i dalje razvijati proizvodnu industriju u smjeru novih tehnologija?

Naravno, kao argument se spominje i nestalna priroda obnovljivih izvora energije - danas ve? lajt motiv koji puno energeti?ara voli povla?iti kao argument. Zanemaruju?i ?injenicu da su tehni?ka i ekonomski prihvatljiva rje�enja za stabilno upravljanje elektroenergetskim sustavom baziranom na obnovljivim izvorima energije ve? prisutna na vi�e lokacija diljem svijeta. Kao i da Hrvatska jo� uvijek ima premalo razvijen sektor za takve brige - barem u ovom trenutku. Jer obnovljivi izvori nisu samo sun?ane elektrane i vjetroelektrane, nego i hidroelektrane, elektrane na biomasu i bioplin, itd. A sve te elektrane zajedno se mogu jako dobro nadopunjavati uz pravilno planiranje proizvodnje i potro�nje.

Naravno, spomenuta je i cijena navodno jako jeftine energije iz TE na ugljen, makar su danas vjetroelektrane konkurentne bilo kojem drugom izvoru energije, a od ve?ine njih proizvode i zna?ajno jeftiniju elektri?nu energiju, dok istovremeno sun?ane elektrane ulaze u zonu konkurentnosti. Proizvodna cijena elektrana iz ugljena danas ovisi o jako puno faktora koji su vezani za investicijske tro�kove, ali za razliku od obnovljivih, i za dugoro?nu cijenu goriva, cijenu emisija, ostale eksterne tro�kove, itd. Drugim rije?ima, dugoro?no je vrlo neizvjesno koja je zapravo proizvodna cijena iz takvih elektrana.

Tako da je izuzetno niska cijena iz elektrana na ugljen koja se spominje u ?lanku u dana�nje vrijeme lijepa �elja, ali dugoro?no vrlo upitna tvrdnja (posebno kada je gorivo uvozno). Isto se odnosi i na spomenuto "zna?ajno" zapo�ljavanje, posebno kada studije u EU pokazuju da su u dana�nje vrijeme upravo elektrane bazirane na obnovljivim izvorima energije (pa tako i vjetroelektrane i sun?ane elektrane), radno najintenzivnije tehnologije u energetskom sektoru - a ne veliki termoenergetski objekti na fosilna goriva.

Kao dodatni prilog u nastavku objavljujemo i objavu za medije ORAHa sa temom TE Plo?e u cijelosti:

GRADI LI SE TE NA UGLJEN U PLO?AMA ZBOG MOSTARSKOG ALUMINIJA

ILI ENERGETSKIH POTREBA HRVATSKIH GRA?ANA?

Davor �krlec, potpredsjednik ORaH-a,� Bo�ana Zadro, potpredsjednica ORaH-a, i Vladimir Lay, predsjednik Sredi�njeg programskog foruma ORaHa, danas su na press konferenciji u Zagrebu upozorili kako se posljednjih 15 godina energetska politika u Hrvatskoj ne provodi u javnom interesu dugoro?nog odr�ivog razvoja Hrvatske, ugro�avasigurnost opskrbe energijom i razvoj gospodarstva Hrvatske. Posljednji primjer takve politike je poku�aj da se uz podr�ku Ministarstva gospodarstva pokrene postupak izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrova?ko-neretvanske �upanije u svrhu izgradnje termoelektrane na ugljen snage 800 MW u luci Plo?e. Vrlo neobi?no za ministarstvo koje nas je netom prije desetak dana uvjeravalo kako su ispitivanja jadranskog podmorja od tvrtke Spectrum pokazala kako ?e Hrvatska, citiramo �postati mala Norve�ka� , do 2020. godine zbog otkrivenih zaliha nafte i prirodnog plina. Pravi razlozi za ovu inicijativu Ministarstva gospodarstva RH me?utim nisu nijedan od onih koji se navode u slu�benom obrazlo�enju. Dubrova?ko-neretvanska �upanija se opredijelila da ?e svoj energetski razvoj temeljiti na obnovljivim izvorima energije, a istom smjeru ide i susjedna Splitsko-dalmatinska �upanija koja je pro�le godine donijela prostorni plan u kojem se samo za vjetroelektrane predvi?aju lokacije za 1000 MW i sun?ane fotonaponske elektrane 500 MW. Dana�nja potro�nja elektri?ne energije u te dvije hrvatske �upanije kao i projekcije za budu?nost uz primjenu mjera energetske u?inkovitosti ne zahtjeva izgradnju ovakve termoelektrane na ugljen. Pravi potro�a? elektri?ne energije za kojeg bi se gradila termoelektrana nije u Hrvatskoj nego u susjednoj dr�avi, Aluminij d.d. u Mostaru. Povijest problema koji Aluminij d.d. ima s elektri?nom energijom po?inje za javnost od �tetnog ugovora s HEP-om i zbog kojeg je tada�nji direktor Ivan Mravak dobio pravomo?nu sudsku kaznu zatvora. Zatim slijedi poku�aj izgradnje termoelektrane snage 500 MW na lokaciji u Mostaru i od koje se kona?no odustaje nakon protivljenja gra?ana Mostara. Paralelno se poku�ava pokrenuti projekt TE Kongora na lignit izme?u Tomislavgrada i Posu�ja � opet protivljenje gra?ana. Vrhunac me?unarodne kompromitacije Hrvatske je poku�aj da se u tajnosti sklopi ugovor s HEP-om prije ulaska Hrvatske u ?lanstvo EU za povla�tenu cijenu isporuke elektri?ne energije.Kad su svi ti poku�aji propali samo je trebalo pri?ekati dono�enje Zakona o strate�kim investicijama u Hrvatskom Saboru, zloupotrijebiti Strategiju energetskog razvoja Hrvatske i dezinformiratistanovni�tvo u neretvanskoj dolini, te problem rije�itiizgradnjom termoelektrane na ugljen u luci Plo?e, jer bi ugljen za tu elektranu ionako dolazio preko iste luke. Zato investitorima i nije te�ko obe?avati kako ?e termoelektrana besplatno davati toplinu za grad Plo?e i staklenike. Osnovni postulat ekonomije je: �ne postoji besplatan ru?ak�, prema tome i u ovom slu?aju nema besplatne energije � tro�ak koji bi gra?ani platili je skriven negdje drugdje i pla?ali bi ga u budu?nosti generacijama. Svjesni smo da u Aluminij d.d. Hrvatska dr�ava ima vlasni?ke interese, ali onda probleme treba rje�avati s vlastima dr�ave u kojoj se nalazi Aluminij d.d., a ne zbog svoje nesposobnosti pregovaranja i za�tite interesa problem prebacivati na gra?ane Hrvatske koji su isto tako pritisnuti krizom i nezaposleni.

Priliku za ovakve i sli?ne projekte koji se planiraju u Hrvatskoj resorno Ministarstvo gospodarstva provodi kontinuirano posljednjih godina pogoduju?i raznim interesnim skupinama dono�enjem podzakonskih akata koji ne prolaze Saborsku proceduru, a ?esto i vje�to zaobilaze procedure savjetovanja sa zainteresiranom javno�?u.� Ministarstvo je tim radnjama dobilo i partnera u Centru za pra?enje energetskog sektora i investicija (CEI) u kojem je nastao novi Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine i novi Tarifni sustav za obnovljive izvore energije. U javno dostupnim intervjuima ministar Vrdoljak i Barbara Dori?, u to vrijeme voditeljica projekata u CEI, a danas na ?elu Agencije za ugljikovodike uvjeravaju javnost kako je nu�na revizija ciljeva iz Strategije i da su te izmjene napravljene upravo Nacionalnim akcijskim planom za OIE. Pritom zaboravljaju spomenuti obvezu iz Zakona o energiji (NN 120/2012) da je Vlada RH na prijedlog resornog ministarstva temeljem Strategije trebala donijeti Provedbeni plan strategije i da svi nacionalni energetski programi proizlaze iz ta dva krovna dokumenta. U tom uvjeravanju zaboravljaju da su prekr�ili isti Zakon o energiji, jer ako se uo?i potreba za revizijom Strategije ili Provedbenog plana Vlada RH je obvezna podnijeti Saboru izvje�?e i predlo�iti Saboru izmjenu Strategije i/ili Provedbenog plana. Pitamo se postoji li odgovornost za one koji svjesno kr�e zakone Republike Hrvatske i obmanjuju javnost. �to je zapravo posljedica novog Nacionalnog akcijskog plana za OIE koji je protuzakonito donesen? Zaustavljaju se projekti vjetroelektrana uvo?enjem administrativnog ograni?enja od 400 MW. Novim tarifnim sustavom za poticanje OIE blokiraju se sun?ane fotonaponske elektrane kroz kvote i apsurdnu proceduru prijave projekata. Prema rije?ima ministra Vrdoljaka �poti?u se elektrane na biomasu, bioplin i male hidroelektrane jer se na taj na?in razvija poduzetni�tvo i poti?e regionalni razvoj�. Zbog toga o?ekujemo odgovor ministra Vrdoljaka je li poticanje regionalnog razvoja Osijeka i Slavonije, davanje podr�ke izgradnje termoelektrane na plin u Osijeku umjesto termoelektrane na biomasu, kako ?e farme krava koje u Hrvatskoj svakodnevno nestaju proizvesti bioplin, i postoje li jo� neke lokacije za male hidroelektrane osim onih za biolo�ki minimum HEP-ovih velikih hidroelektrana. Odgovori na ta pitanja nas interesiraju zbog toga �to nam je ostalo jo� 5% da dostignemo cilj od 20% udjela OIE u ukupnoj potro�nji i da li Hrvatska to mo�e napraviti do 2020 ? Nakon 2020. netko ?e nas u EU pitati jesmo li ispunili uvjete ugovora koje smo potpisali, ali o?ito neki nisu zabrinuti kakav ?emo dati odgovor na to pitanje i koliko ?e nas to ko�tati � ne zbog mogu?ih� penala, nego zbog propu�tenih prilika da pametnom energetskom politikom osiguramo blagostanje gra?anima Hrvatske.