Reakcije
Autor Edo Jerki? |
Nedjelja, 03 VeljaÄŤa 2013 23:38 |
„Državu iznenadio bum solarnih elektrana“, „Stopirani ugovori za otkup struje iz solarnih elektrana“, „Zašto bi država trebala subvencionirati gradnju solarnih elektrana“, „Poljaci ?e u Požegi raditi solarne elektrane za proizvodnju struje“, „Krah hrvatske energetske politike“. To su sve naslovi koji su mi u proteklih par tjedana privukli pažnju u velikim, i manje velikim medijima. Nekih 8 do 9 mjeseci nakon žestoke debate vezano za promjenu tarfinog sustava za obnovljive izvore energije i smanjenja otkupnih cijena elektri?ne energije za fotonaponske sustave, isti su opet u fokusu javnosti uslijed postavljanja kvote od 15MW za integrirane fotonaponske elektrane za 2013. i iskorištavanja iste prije negoli je godina uop?e po?ela. Prilikom promjene tarifnog sustava isti je doživio žestoke kritike i sa ove web stranice zbog onemogu?avanja svima onima koji dižu kredite za ugradnju fotonaponskih sustava na gra?evine da im se investicija isplati u razumnom roku, tj. barem do isteka 14 godina garantiranog ugovora o otkupu elektri?ne energije. Tada smo zagovarali da tržište prvo treba pustiti da se razvije, pa tek onda krenuti u postupno snižavanje otkupnih cijena nakon što se dobije prvi zamah i stekne povjerenje potencijalnih investitora (mahom gra?ana koji investiraju u svoje ku?e, vikendice itd.), ali i razvije tržište roba i usluga. Nekoliko mjeseci nakon toga i ispunjavanja kvote od 10MW za 2012. godinu vlada donosi nove izmjene kojima se za 2013. godinu predvi?a kvota od 15MW poticanih malih sustava. I tu odluku smo pozdravili. No s obzirom na daljnje snižavanje cijena opreme i zaoštravanje konkurencije me?u dobavlja?ima i proizvo?a?ima opreme, ali i me?u izvo?a?ima i projektantima cijene fotonaponskih sustava su dodatno pale jer su svi željeli riskirati i ste?i dobre pozicije na ovom tržištu. Istovremeno, investitori/gra?ani ove države su o?ito odlu?ili izvu?i novce iz ?arapa i sa bankovnih štednji mudro zaklju?uju?i kako je pametnije uložiti u svoj krov i Sunce, nego u banke i njihove oro?ene štednje ili jednostavno držati novce u ?arapi. Isto se desilo i sa tvrtkama koje imaju ve?e industrijske hale i druge krovne površine. I odjednom je nastao solarni bum koji je u samo 3 zadnja mjeseca 2012. pojeo kvotu za 2013. godinu. A država je u ?udu, ministarstvo je u ?udu, dio stru?ne javnosti je u ?udu. Zašto? Zato što su uspjeli pokrenuti jedan perspektivni investicijski ciklus koji pokre?e mahom doma?i kapital, koji aktivira veliki broj doma?e radne snage, pomaže doma?oj industriji i stvara dodanu vrijednost kroz dugi niz godina za društvo u cijelosti. I koja je njihova reakcija na to? Obustavi sklapanje ugovora, te nemoj ni slu?ajno razmišljati o tome da i dalje nastavljaš ono što si pokrenuo, nego radije sve stopiraj i obustavi daljnje aktivnosti. A zašto? Imamo li možda problema sa prihvatom malih fotonaponskih sustava na niskonaponsku mrežu? Nismo još niti blizu te to?ke, i o tome je u ovom trenutku smiješno razgovarati, jer do toga trebamo instalirati još pokoju stotinu megavata malih projekata. Osim toga, HEP-ODS ve? sada intenzivno radi na pripremi i primjeni rješenja pametnih mreža upravo zbog ovog slu?aja (i sve pohvale na tome, nadamo se da ?e za to dobiti i potporu i odobren investicijski ciklus svojih vlasnika, tj. države i gra?ana). Da li možda kod instalacije malih fotonaponskih sustava uvozimo radnu snagu, projektante, inženjere, opremu, pa takvi sustavi ne pomažu razvoju doma?eg gospodarstva? Ne, jer trenutno sve poslove projektiranja, savjetovanja, marketinga, prodaje i izvo?enja radova na malim fotonaponskim sustavima rade tvrtke registrirane u Hrvatskoj, sa lokalnim zaposlenicima. Dapa?e, stvaraju se ona najpotrebnija, lokalna radna mjesta. Jer ve?ina tvrtki se prvenstveno orijentira na svoju regiju, radi konkurentnosti. Pri tome dodatno u Hrvatskoj postoje dvije tvornice fotonaponskih modula koje imaju ukupan kapacitet proizvodnje 80MW modula godišnje, te jedva preživljavaju bore?i se za klijente na stranim tržištima. Zna?i, u cijelom proizvodnom lancu postoji izuzetno visok nivo lokalne komponente. Uzmu li se u obzir male fotonaponske elektrane do 30kW, na svakih 50.000 do 70.000 eura investicije u iste otvara se jedno novo radno mjesto – pri tome uzevši u obzir nabavku fotonaponskih modula i invertera od stranih dobavlja?a. Kada se u miks uklju?e i doma?i proizvo?a?i modula, cifra se dodatno smanjuje. To saznanje je bitno, jer usporedimo li to sa izjavom bivšeg Ministra kako svakih 100.000 eura investicije u velike termoelektrane otvara jedno radno mjesto, sasvim je jasno da mali fotonaponski sustavi stvaraju puno ve?u korist lokalnoj ekonomiji od velikih postrojenja. S tim da je, s obzirom na stanje industrije u Hrvatskoj i cifra od 100.000 eura za jednog zaposlenog na velikim termoenergetskim postrojenjima vrlo vrlo optimisti?na. Naravno, protivnici ?e uvijek re?i – na fotonaponske sustave pla?amo poticaje. Istina, me?utim ti poticaji trenutno puno manje utje?u na iznos ra?una za elektri?nu energiju nego prošlogodišnje poskupljenje cijena elektri?ne energije za koje nitko nije imao pravo objašnjenje zašto se desilo (ili je uzrok bila cijena fosilnih goriva koja uvozimo?). Vjerujem da bi takvo poskupljenje prošlo uz puno manje prosvjeda da je bilo namijenjeno razvoju doma?eg gospodarstva i primjeni obnovljivih izvora energije. Isto tako, elektri?na energija iz fotonapona se pla?a po otkupnoj cijeni prvh 14 godina. Sljede?ih 10 do 15 godina, ovisno o životnom vijeku, to ?e biti prakti?ki najjeftinija energija na tržištu, tako da su sve takve elektrane ulaganje u budu?nost, za razliku od elektrana koje koriste fosilna goriva, a kojima ?e proizvodna cijena elektri?ne energije u budu?nosti konstantno rasti, što zbog cijena goriva, a što zbog pla?anja penala zbog emisija CO2. Dodatno, to gorivo ?emo uvoziti. Dakle, cjelokupna ekonomska slika (a ista se može potkrijepiti i puno detaljnijom analizom od ove) pokazuje da je za razvoj lokalne ekonomije i gospodarski rast nužno nastaviti s programom investiranja u male fotonaponske sustave bez ograni?enja putem kvote, nego pametno postavljenom politikom otkupnih cijena elektri?ne energije koje bi se mijenjale jednom svakih pola godine po jasnim unaprijed utvr?enim kriterijima. Ti kriteriji bi trebali pratiti logiku povrata uloženih sredstava koje je konkurentnije od oro?ene štednje u bankama. Ministar u jednoj svojoj izjavi tvrdi da mu nije prihvatljivo poskupljenje elektri?ne energije, brane?i time tezu o stopiranju daljnjeg razvoja kvote. Takvom politikom je u zadnjih 15 godina naša energetika upravo i spala na niske grane. Pove?anje cijena elektri?ne energije nije uvjetovano obnovljivima, nego cijenom fosilnih goriva i staroš?u elektroenergetske mreže. Dapa?e, Danci su napravili studiju koja pokazuje da ?e upravo današnjim investiranjem u obnovljive i postepenim pove?anjem cijena energije u sljede?ih 10 godina investicijskog ciklusa biti u mogu?nosti smanjivati cijene nakon toga perioda. Da su isti investicijski ciklus zamislili sa klasi?nim elektranama, cijena bi samo rasla i rasla. Vrijeme je da demistificiramo „strašno skupe obnovljive“ ili tezu kako nismo dovoljno bogati da bi koristili obnovljive. Ja bih rekao da nismo dovoljno bogati za alternativu koja nam se bez pravih argumenata i uz puno izvrtanja ?injenica pokušava progurati kroz medije. Na kraju uslijed svega navedenoga, postavlja se pitanje, kome i zašto smeta gospodarski razvoj temeljen na vlastitim sredstvima, proizvodima i znanju? I tko to istinski misli da ?e maloj državi kao što je Hrvatska pomo?i velike investicije za koje nemamo svojih ni znanja ni sredstava ni industrije? http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/636946/stopirani-ugovori-za-otkup-struje-iz-solarnih-elektrana/ http://www.obnovljivi.com/mladen-ilickovic/1810-krah-hrvatske-energetske-politike |
Zadnje vijesti
Evo promijenjen je i tarifni sustav OIE. Mislim da je najzanimljive od svega ?injenica da nakon ove promijene ?e past želja ljudi da na svoje krovove stave bilo kakav 10kW fotonaponski sustav. Mislim da smo na lijep na?in dobili od vlade odgovor da ih ne zanimaju fotonaponske elektrane, nego taj novac koji su dobili s pove?anjem izdavanja za OIE ?e radije usmjeriti u neke druge privatne ?epove (krupni kapital i sli?no). Jer na kraju tko bi želio staviti 10kW na ku?u i to odpla?ivati tko zna koliko i stalno se pitati ho?e li, ili ne?e imati neku zaradu.
I da, kamo sre?e da smo mi došli i blizu razine Njema?ke, pa da nam pristup sustavima, njihova cijena opreme i montaže, i sl. mogu biti uzor...do tada nama treba razvoj, a ako ne?emo ulagati u razvoj onoga što nam leži tu pred nogama i što možemo sami raditi, svojim kapitalom, svojim rukama, svojom pame?u, gdje onda?
Radi razumijevanja našeg tarifnog sustava, valja naglasiti da otkupne cijene vrijede 14 godina pogona, onolike su kolike su vrijedile u vrijeme zaklju?enja ugovora, uz korekciju (zna?i postupno pove?anje) svake godine za stopu inflacije. Ako bi se smanjila otkupna cijena, što je poželjno, ta cijena primjenjivat ?e se samo na one sustave za koje ?e ugovor o otkupu biti zaklju?en nakon takve promjene cijene – za zate?ena postrojenja ona ostaje nepromijenjena (uz spoenutu godišnju korekciju).
Veliki su izgledi daljnjeg tehnološkog razvoja foto?elija i daljnjeg smanjenja njihove cijene (zadnjih godina to se doga?a doista radikalno) pa je nerazumno rezervirati pla?anja u budu?nosti uz sadašnju – previsoku – otkupnu cijenu elektri?ne energije proizvedene foto¬naponskim sustavima. Pri?ekajmo realno smanjenje otkupne cijene pa onda opet podignimo granicu ukupne snage. U Njema?koj je otkupna cijena fotonaponske proizvodnje u travnju 2013. približno 16 centa/kWh, odnosno približno 120 lipa/kWh, a naša otkupna cijena je 263 lipe/kWh, za sustave do 10 kW na krovu. Mjese?na degresija otkupne cijene u Njema?koj u 2012. godini bila je 2,5 posto! Nadalje, dok u Njema?koj ta otkupna cijena ?ini 64 posto tamošnje prodajne cijene elektri?ne energije za ku?anstva (25 centa/kWh, uklju?ivo porezi i naknade) na niskom naponu, kod nas naša otkupna cijena ?ini 263 posto prodajne cijene elektri?ne energije za ku?anstva na niskom naponu (približno 1 kuna/kWh, uklju?ivo PDV i naknada za OIE).
Kada se ve?e korištenje fotonaponskih sustava obrazlaže time da to poti?e proizvodnju na mjestu korištenja, onda se ukazuje upravo na ono za što bi se trebala založiti ve?ina gra?ana ove zemlje: da se ne poti?e i ona proizvodnja koja je potrošena u ku?anstvu vlasnika fotonaponskog sustava, nego samo ona koja je djelotvorno plasirana u mrežu. Ovako kako je danas u nas možemo usporediti s proizvoda?ima mlijeka, kojima bi pri otkupu mlijeka platili i onu koli?inu koju su popili uku?ani!