"Subvencije za solarna polja su jedna velika podvala. Mi kre?emo u 3,5 milijardi kuna pravih investicija koje ?e potaknuti doma?e firme.", izjavio je za Jutarnji list Zlatko Kora?evi?, predsjednik uprave HEP-a. Zanemarimo li ?injenicu da bi jedan predsjednik uprave elektroprivrede trebao biti svjestan da su objekti koji proizvode elektri?nu energiju elektrane, pa tako i solarne ili sun?ane elektrane, a ne polja, farme ili tome sli?no, izuzetno je zabrinjavaju?e za jednu dr�avu da ?elnik nacionalne elektroprivrede podcjenjiva?ki govori o tehnologiji koja u svijetu ubrzano kro?i putem zna?ajnog i uobi?ajenog izvora energije. Jer se trenutni rast fotonaponskih sustava u svijetu u elektroenergetici mo�e mjeriti jo� jedino sa rastom vjetroelektrana od prije par godina. I kad predsjednik elektroprivrede na ovaj na?in komentira izvor koji svi ostali vide kao zna?ajan dio rje�enja budu?e proizvodnje elektri?ne energije, mo�e se jedino zaklju?iti da ta i takva elektroprivreda nema viziju budu?nosti i napretka.

Ne ulaze?i puno u ozbiljnost najavljenih 3,5 milijardi kuna "pravih" investicija i koliko ?e one stvarno potaknuti doma?e tvrtke (vrijeme ?e pokazati), vrijedi napomenuti da je danas mogu?e instalrati solarne elektrane u Hrvatskoj sa u?e�?em doma?e komponente od 85%; samo se inverteri za sada ne proizvode kod nas. Glavna teza protivnika je da je proizvodnja elektri?ne energije iz velikih solarnih elektrana skupa, te da zahtijeva velika sredstva za subvencioniranje. No gradnja malih solarnih elektrana na krovovima snage 10 kW skuplja je barem 25% od cijene gradnje velikih elektrana. Dakle, proizvodnja elektri?ne energije iz malih elektrana je definitivno skuplja. Pa koja se logika krije iza tvrdnje da je investiranje u velike solarne elektrane kvaziinvesticija, a u male odli?an potez?

S obzirom na karakter i misiju ovog portala - promoviranje cilja o 100% obnovljivih u elektroenergetskom sektoru do 2050. godine - promoviranje jednog oblika obnovljivih izvora nau�trb drugoga je krajnje �tetno i nekonstruktivno. U budu?em energetskom miksu svoje mjesto radi ostvarivanja �to ve?eg stupnja energetske neovisnosti moraju prona?i podjednako i male solarne elekrane na krovovima, i velike na poljima, ali i elektrane na biomasu, bioplin, hidroelektrane, vjetroelektrane...Smatramo da je svako zagovaranje jednog izvora nau�trb drugoga samo diverzija i poku�aj odvla?enja pa�nje od pravih problema.

A pitanje pravog problema se name?e samo po sebi: kad ?e kona?no netko u Ministarstvu gospodarstva shvatiti da je poticajna cijena u slu?aju obnovljivih izvora energije u funkciji razvoja novih tehnologija, zapo�ljavanja i stvaranja odr�ive budu?nosti sa poznatom i stabilnom cijenom energije - i da, jeftinijom nego �to ?e to biti ukoliko se mislimo oslanjati na "prave" investicije. Nije obnovljiva energija neki politi?ki ili bilo kakav drugi hir, nego na?in privla?enja investicija i upotrebe novih tehnologija. U krajnju ruku u ovoj dr�avi se poti?u toliki drugi sektori u kojima se posti�e puno manja zainteresiranost investitora.

U nastavku prenosimo i objavu grupacije za energiju Sunca Zajednica za OIE koja nagla�ava �to sve donosi izgradnja fotonaponskih elektrana:

Beneficije od gradnje FN - a

• U lokalnu zajednicu ?e se sliti 0,01 kn/kWh.
• Potaknut ?e se izgradnja proizvodnih pogona
• Novo zapo�ljavanje
• Doprinos energetskoj bilanci RH
• Provedba ekolo�kog projekta
• Direktna ulaganja stranog kapitala u kratkom roku
• Pridonosi se gospodarskom oporavaku RH

Uz sve to doma?e proizvo?a?e koji trenutno prolaze krizu i otpu�taju radnike, a neizvjesna je i njihova budu?nost, bi se poticalo na proizvodnju �to bi rezultiralo novim zapo�ljavanjem. Sve u svemu to bi imalo vi�estruki u?inak. Sve bi ovo moglo biti ostvareno u 2012. i 2013. g, a kroz sustav poticanja ulo�eno bi se vra?alo investitoru u sljede?ih 12 g.

U Hrvatskoj postoje dvije tvornice FN modula koje svojim godi�njim kapacitetom uvelike prema�uju energetskom strategijom postavljene ciljeve od 45 MW do 2020 god. Kao primjer uzmimo tvornicu Solaris d.o.o. iz Umaga koja je imala 183 zaposlena djelatnika i ima kapacitet od 90 MW godi�nje, te je dvije godine zaredom dobitnik zlatne kune za najboljeg hrvatskog izvoznika. Solaris je uvelike svoju poslovnu strategiju bazirao i na tome da ?e politika otvariti tr�i�te za FN elektrane. Na�alost umjesto toga Solaris dolazi u situaciju da danas ima 35 zaposlenih sa neizvjesnom budu?nosti i za tih 35 zaposlenika, a sli?na je situacija i sa drugom tvornicom, Solvis iz Vara�dina.

Uz sve navedeno treba spomenuti i jo� neke specifi?nosti i dodatnu vrijednost koja se ovakvim investicijama mo�e ostvariti. Naime u Hrvatskoj (za razliku od Njema?ke) je zabranjeno graditi FN elektrane na poljoprivrednom zemlji�tu 1. i 2. kategorije pa su stoga lokacije za gradnju istih predvi?ene u stjenovitoj zagori i dalmatinskom kr�u,odnosno potpuno neobradivom zemlji�tu. Takva zemlji�ta se moraju obra?ivati sa strojevima za usitnjavanje kamena, a nakon isteka roka upotrebe elektrane ista se mora ukloniti, te tada na tim lokacijama ostaje obradivo tlo pogodno za poljoprivredu, vinogradarstvo ili maslinarstvo.

Primjeri iz zemalja EU pokazuju kako se poticajna cijena za �ground-mounted� sisteme smanjuje isklju?ivo samo ukoliko se �eli graditi na poljoprivrednom zemlji�tu, ali u Hrvatskoj je obrnuto - ovdje je zabranjeno graditi na poljoprivrednom zemlji�tu 1. i 2 .kategorije (primjer je Splitsko-dalmatinska �upanija), a pomo?u ovakvih investicija dodatno se stvaraju budu?e poljoprivredno obradive povr�ine.

Na primjerima velikog broja zemalja EU koje su do sada pro�le razvojni ciklus tr�i�ta FN sustava mo�emo odrediti na?in poticanja u Hrvatskoj tako da se maksimizira dobit za lokalnu ekonomiju, osna�i elektro-energetski sustav te da naposljetku FN sustavi igraju primjerenu ulogu u udjelu ostvarenja nacionalnog cilja u obnovljivim izvorima energije i gospodarskom oporavku RH.

Koliko je neadekvatna bila dosada�nja politi?ka volja, te administrativna i poticajna regulativa za ovaj obnovljivi izvor energije pokazuje realizacija samo 11 FN sustava i to ve?inom na krovovima ku?a, ukupne snage 0,158 MW (trenutno ipak ne�to preko 1MW, no poanta ostaje ista - op.ur.). To je posve zanemarivo u odnosu na instaliranu snagu u zemljama EU.

FN sustavi bi mogli i trebali u Hrvatskoj igrati ozbiljnu ulogu u svrhu gospodarskog oporavka RH jer se puno kra?e i br�e razvijaju u odnosu na druge OIE �to garantira br�e investicije, a ujedno i zapo�ljavanje (posebno u sektoru koji proizvodi module), stoga bi poput drugih zemalja EU (Slovenije, ?e�ke, Gr?ke, Bugarske idr..) trebalo uvesti politiku �tzv. Driven scenarija�. Naime ovaj scenarij pretpostavlja uvo?enje mehanizama odgovaraju?e potpore, uz sna�nu politi?ku volju da se FN sistemi odrede kao glavni izvor energije u narednim godinama. To se naravno mora nadopuniti uklanjanjem nepotrebnih administrativnih prepreka i pojednostavljenjem spajanja sistema na elektro energetsku mre�u.

Uz sve navedeno pozitivnom politikom prema ovom OIE pomoglo bi se razvoju i spasu na�ih hrvatskih proizvo?a?a FN panela koji trenutno prolaze krizno razdoblje (Solaris-Umag i Solvis Me?imurje), te umjesto da otpu�taju radnike i da se budu?nost njihovih proizvodnih pogona ?ini upitnima takva politika pomogla bi� kod otvaranja novih radnih mjesta i sa?uvanju postoje?ih.

Kumulativni podaci iz 2010. za FN sisteme u zemljama EU:

• Njema?ka ��������� 17.193 MW
• Italija�������������������3.494 MW
• Gr?ka � � � � � � � � � � 206 MW
• Portugal � � � � � � � � 130 MW
• Francuska������������1.025 MW
• �panjolska��������� � 3.784 MW
• Bugarska����������������� 18 MW
• ?e�ka������������������1.953 MW
• Slovenija������������������45 MW
• UK��������������������������66 MW

Iz analize zemalja EU jasno se vidi kako su one zemlje koje su htjele posti?i razvoj u prvi mah nudile atraktivne poticajne cijene kako bi potaknule proizvodnju i privukle investitore. Sada je u ve?ini EU zemalja trend sni�avanja cijena �to je i logi?no jer su kao prvo ispunile svoje ciljeve, a kao drugo tehnologija je danas puno jeftinija nego tih godina kada su zapo?injali prvi investicijski ciklusi u FN elektrane.

One zemlje koje �ele gospodarski rast i oporavak slu�e se �trikom� ostalih ?lanica tako da naprave atraktivnu poticajnu cijenu, kao npr. trenutno Gr?ka koja me?u ?lanicama EU ima najatraktivniju feed-in tarifu za FN sustave. Na takav na?in Gr?ka je privukla najve?e me?unarodne korporacije i ulaga?e u FN sisteme. Samo u 2012. o?ekivana planirana ulaganja u ovaj sektor iznose 1 milijardu eura.

Prijedlog nove Uprave za energetiku i izmjena i dopuna tarifnog sustav ponovno ograni?avaju razvoj srednjih i velikih FN sustava �to ponovno govori da FN sustavi ne?e biti dovoljno zastupljeni u odnosu na druge izvore obnovljivih energija koji nemaju takva ograni?enja. Takvim tarifnim sustavom FN sustavi ne?e mo?i igrati ozbiljniju ulogu u gospodarskom oporavku RH jer takav sustav ograni?ava investitore u njihovoj �elji za ulaganjem.